Kraćeg trajanja. Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja, nastali su novi glazbeni oblici kraćeg trajanja

Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta.

• Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta.

Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja, nastali su novi glazbeni oblici kraćeg trajanja.

• Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja, nastali su novi glazbeni oblici kraćeg trajanja.

• Novi glazbeni oblici: klavirske minijature, solopjesme i simfonijske pjesme.

• Skladatelji i dalje skladaju simfonije, sonate,koncerte, komorna djela i opere, ali su im produžili trajanje.

• Prvi puta u 19.st virtuozi počinju izvoditi samostalne cjelovečernje koncerte, a publika je od njih stvarala zvijezde.

Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju samo nekoliko minuta. One su opisivale ugođaj, promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske minijature izvodile su se na koncertima, u gradskim salonima ili pri kućnom muziciranju.

• Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju samo nekoliko minuta. One su opisivale ugođaj, promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske minijature izvodile su se na koncertima, u gradskim salonima ili pri kućnom muziciranju.

•  

• Slušni primjer:

• R.Schumann, (SŠ3)

• Konderszenen (Dječji prizori), op.15. Traumerei (Sanjarenje)

Solo pjesma je skladba za glas i glasovir.

• Solo pjesma je skladba za glas i glasovir.

• Skladatelji melodiju oblikuju prema tekstu, stapaju poeziju i glazbu te na taj način u glazbu prenose smisao i ugođaj same pjesme. Glasovir opisuje i nadopunjava ugođaj.

•  

• Slušni primjer:

• Vatroslav Lisinski, Ribar (SŠ3)

• - ovu popijevku Lisinski je skladao na stihove P.Preradovića

Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni pjesma)

• Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni pjesma)

• ...jednostavačno programno orkestralno djelo. Književna djela, povijesni događaji i legende bili su inspiracija skadateljima pri skladanju simfonijske pjesme. Prihvaćali su ju skladatelji nacionalnih smjerova jer su njome mogli opisati povijesno-nacionalni sadržaj. Tako je češki skladatelj Bedrich Smetana napisao ciklus simfonijskih pjesama "Moja domovina" iz koje valja izdvojiti poznatu pjesmu Vltava.

• Slušni primjer:

• B.Smetana: Vltava (SŠ3)

Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se priređuju koncerti s amaterskim i profesionalnim glazbenicima, objavljuju glazbena djela i glazbeni časopisi, osnivaju glazbene škole i glazbene knjižnice.

• Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se priređuju koncerti s amaterskim i profesionalnim glazbenicima, objavljuju glazbena djela i glazbeni časopisi, osnivaju glazbene škole i glazbene knjižnice.

• Tako je glazbeno društvo u Zagrebu 1829.godine osnovalo glazbenu školu koja je nakon gotovo 100 godina prerasla u današnju Muzičku akademiju. U njoj su djelovali ugledni glazbenici među kojima i Vatroslav Lisinski i Ivan pl.Zajc.

Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska glasovirska glazba, opereta i plesna glazba (valcer i can-can).

• Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska glasovirska glazba, opereta i plesna glazba (valcer i can-can).

•  

• U Parizu, u drugoj polovici 19.st., osobito je bio popularan Can-can.To je ples u dvodobnoj ili četverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog karaktera.

•  

• Slušni primjer:

• J.Offenbach: Can-can (SŠ3)

Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od niza glazbenih i plesnih točaka koji su bili povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su često dodavali suvremene šlagere i društvene plesove. U razdoblju romantizma opereta je zabavljala široklu publiku. Najznačajniji skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u Parizu i Johann Strauss mlađi u Beču.

• Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od niza glazbenih i plesnih točaka koji su bili povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su često dodavali suvremene šlagere i društvene plesove. U razdoblju romantizma opereta je zabavljala široklu publiku. Najznačajniji skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u Parizu i Johann Strauss mlađi u Beču.

Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer, društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom prvom dobom.

• Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer, društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom prvom dobom.

• Najznačajniji skladatelji bečkog valcera bio je Johann Strauss I. –otac valcera.

• Njegov sin Johann Strauss II. napisao je 400 valcera koji su postali sinonimom bečkog stila, veselja i elegancije. Dobio je nadimak kralj valcera. Najpoznatiji valcer je Na lijepom plavom Dunavu. (SŠ3)

• Slušni primjer:

Skladatelji romantizma skladali su koncertne valcere namijenjene slušanju, a ne plesu. Nabrojimo neke: Schubert, Chopin, Brahms, ali i za orkestar Weber, Čajkovski i mnogi drugi.

• Skladatelji romantizma skladali su koncertne valcere namijenjene slušanju, a ne plesu. Nabrojimo neke: Schubert, Chopin, Brahms, ali i za orkestar Weber, Čajkovski i mnogi drugi.

•  

• Slušni primjer:

• F.Chopin, Valcer op.18 br.3, u As-duru

• Veliki briljantni valcer

Skladatelji su tražili nadahnuće u folklornim napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su uzimali iz narodnih priča, povijesnih događaja i legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil. Skupine umjetnika koji u svijum djelima ističu nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole. Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska petorica): M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov, A.Borodin i M.P.Musorgski. Češku nacionalnu školu predstavljaju: B.Smetana i A.Dvorak, poljsku: F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

• Skladatelji su tražili nadahnuće u folklornim napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su uzimali iz narodnih priča, povijesnih događaja i legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil. Skupine umjetnika koji u svijum djelima ističu nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole. Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska petorica): M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov, A.Borodin i M.P.Musorgski. Češku nacionalnu školu predstavljaju: B.Smetana i A.Dvorak, poljsku: F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih osjećaja među kojima su najpopularnije: Još Horvatska ni propala Ferde Livadića i Prosto zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog

• Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih osjećaja među kojima su najpopularnije: Još Horvatska ni propala Ferde Livadića i Prosto zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog

• TONSKO SLIKANJE

• Glazbom se mogu sugerirati određeni zvukovi kao što su pjev ptica, grmljavina, zvonjavu zvona, bitku itd. Oponašanje glazbom stvarnih zvukova iz prirode i života naziva se tonsko sliaknje.

•  

Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne ljestvice i pentatoniku, karakteristične ritmove i melodijske motive, složene mjere i metričke promjene unutar skaldbe.

• Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne ljestvice i pentatoniku, karakteristične ritmove i melodijske motive, složene mjere i metričke promjene unutar skaldbe.

•  

• Kako bi skladatelji mogli upotrijebiti narodne napjeve trebalo ih je sakupiti i upoznati.

• Stanko Vraz sakupio je više od 300 narodnih pjesama, a Franjo Ksaver Kuhač više od 1600 narodnih napjeva.

Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj već podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu glazbu ubrajaju se: fuga, suita, koncert, simfonija.

• Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj već podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu glazbu ubrajaju se: fuga, suita, koncert, simfonija.

• Glazba koja pokušava opisati izvanglazbene sadržaje naziva se programna glazba. Programnost je prisutna u glasovirskim minijaturama, te u orkestralnim oblicima kao što su simfonijska pjesma, programnoj simfoniji i suiti.

Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne skupine: gudače, drvene i limene puhače i udaraljke.

• Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne skupine: gudače, drvene i limene puhače i udaraljke.

• Orkestar broji do 100 glazbenika.

• gudački instrumenti – usavršila se njihova tehnika sviranja

• drveni puhači - uvode novi instrumenti: pikolo-flauta, engleski rog, basklarinet i kontrafagort

• limeni puhači - uvode se novi instrumenti: tuba i saksofon.

• udaraljke- osim timpana u orkestar ulazi veći broj raznolikih udaraljki: celesta, ksilofon, gong, zvona, činele i dr.

• Zbog veličine orkestra, glazbenici ne mogu čuti potpun zvuk orkestra pa je potreban dirigent. Dirigent usklađuje njihovo sviranje, osmišljava interpretaciju djela i stvara cjelokupnu zvučnu sliku.

Jačina osjećaja ostvaruje se:

• Jačina osjećaja ostvaruje se:

• - alteriranim tonovima (tonovi koji ne pripadaju određenom duru ili molu),

• - modulacijom (promjena tonaliteta),

• - uvode se kratke notne vrijednosti te ritam postaje nemiran.

• uvode se nepravilne mjere, preuzete iz narodnog stvaralaštva, kao što su: 5/4, 7/4 itd.

• tijekom skldbe dolazi do promjene tempa te nastaju pojmovi accelerando(tal.ubrzavati), ritardando(tal.usporavati) i dr.

• naglašeni glazbeni kontrasti postižu se i širenjem granica dinamike – fff i ppp

Wagner ostvaruje opernu reformu: glazbene brojeve spaja u jedinstvene prizore; uvodi leitmotiv (ostvaruje vezu između glazbe i drame upotrebom leitmotiva – kratka glazbena ideja koja je povezana sa likom, idejom ili osjećajem u drami); simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi leitmotive kao teme u simfonijama).

• Wagner ostvaruje opernu reformu: glazbene brojeve spaja u jedinstvene prizore; uvodi leitmotiv (ostvaruje vezu između glazbe i drame upotrebom leitmotiva – kratka glazbena ideja koja je povezana sa likom, idejom ili osjećajem u drami); simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi leitmotive kao teme u simfonijama).

•  

• - operni realizam – skaladatelji odabiru priče iz svakodnevnog života, o običnim ljudimaiz različitih društvenih slojeva.

• - operni verizam – u operama se govori o ljubavi, nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su uvijek tragični.

Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin, Franz List,

• Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin, Franz List,

• Giuseppe Verdi, Johannes Brahms,

• Richard Wagner, Bedrich Smetana,

• Modest Petrović Musorgski,

• Felix Mendelssohn, Petar Iljič Čajkovski,

• Vincenzo Bellini, Ferdi Livadić,

• Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc,

• Claude Debussy, Maurice Ravel

- U posljednjim desetljećima 19.st. pojavljuje se umjetnički stil Impresionizam.Prvo se je javio u slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i glazbu.

• - U posljednjim desetljećima 19.st. pojavljuje se umjetnički stil Impresionizam.Prvo se je javio u slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i glazbu.

• - slikarstvo: slikali su vedre prizore iz života, gužve pariških ulica, ljepotu prirode (mirna jezera, veliki valovi, površina rijeke). Važni slikari: Claude Monet, Pierre Auguste Renoir, Edgar Degas.

• - glazbenici su naglašavali promijenjivost tonskih boja i glazbenog ugođaja. Pišu najčešće programnu glazbu. Impresionisti su skladali male forme: minijature i solo pjesme, a izbjegavaju velike glazbene forme: koncert, simfonija, sonata. Proširuju granice dura i mola.

• Claude Debussy, najznačajniji je predstavnik glazbenog impresionizma. Kako bi proširio tonalitet Debussy koristi: srednjovijekovne ljestvice, cjelotonsku ljestvicu, pentatonsku ljestvicu i paralelno nizanje akorda.

•  

• Slušni primjer: C.Debussy, Odrazi u vodi (SŠ3)

• (Reflets dans l'eau)