Sveučilište u zagrebu

Društvena djelatnost Ivane Vidović Bolt

Od samoga početka rada na Filozofskom fakultetu Ivani Vidović Bolt povjerena je uloga tajnice Hrvatskoga filološkog društva koju je obnašala od lipnja 1997. do lipnja 1999.

Od lipnja 1997. do lipnja 2000. bila je i tajnica Hrvatskoga slavističkog komiteta Hrvatskoga filološkog društva kao i tajnica Organizacijskoga odbora Drugoga hrvatskoga slavističkoga kongresa održanoga u Osijeku (14.–18. IX. 1999.).
U akademskoj godini 2004/2005. vodila je Zagrebački lingvistički krug.
Od 2002. do 2006. bila je članicom Organizacijskoga odbora Festivala europske kratke priče na kojem su po prvi put sudjelovali i poljski književnici (Wojciech Kuczok (2002), Olga Tokarczuk (2003), Natasza Goerke (2004), Paweł Huelle (2005) i Daniel Odija (2006), u okviru kojega je zajedno s Đurđicom Čilič Škeljo vodila Polonističku prevoditeljsku radionicu. Time je pridonijela oživljavanju poljsko-hrvatskih književnih veza koje su u 20. stoljeću bile mnogo slabije nego npr. u 19. stoljeću.

• 
  OD IZBORA U ZNANSTVENO ZVANJE DOCENTA
  

(2006-2010)
Znanstvena djelatnost Ivane Vidović Bolt
Od izbora u zvanje docenta Ivana Vidović Bolt objavila je 10 izvornih znanstvenih radova i 1 pregledni znanstveni rad. Istraživala je teme iz sveza književnosti i jezikoslovlja, frazeologije, leksikografije, socio- i etnolingvistike te prevođenja, o čemu svjedoče sljedeći njezini znanstveni radovi.

Dr. sc. Ivana Vidović Bolt dobila je nakon obrane doktorata Matični broj znanstvenika: 255922

1. Kandidatkinja je bila suradnica na rječniku u izradi poljskih lema u Hrvatsko-slavenskom rječniku poredbenih frazema autorice Željke Fink-Arsovski u izdanju KNJIGRE, Zagreb, 2006. gdje je pokazala da suvereno vlada frazeografskom problematikom.

2. U članku Prinos proučavanju biblijskih frazema u poljskom i hrvatskom jeziku (Wyraz, zdanie, słowo 5, ur. W. Wysoczański, Wroclaw 2006, str. 385–394.; ISSN 0137-1150) Ivana Vidović Bolt analizira simboliku i značenje zoonima poljskih i hrvatskih frazema biblijske provenijencije, dakle, frazema koji su motivirani biblijskim prispodobama, parabolama, toponimima ili simbolima. Također utvrđuje stupanj ekvivalencije među odabranim frazemima. Potpuno ekvivalentni i djelomično ekvivalentni frazemi razvrstani su u podskupine ovisno o njihovoj strukturi. Posebno se temeljito obrađuje skupina frazema bez ekvivalenta u ciljnom jeziku. Ovaj rad predstavlja znanstveni prinos utoliko što se kontrastivnom metodom upozorilo na frazeme dvaju jezika koji su neposredno preuzeti iz biblijskih tekstova ili su nastali pod njihovim utjecajem odnosno odražavaju izbor govornika koji su preuzeli jednu sliku, a drugu zanemarili. Učestala zastupljenost biblijskih frazema u obama jezicima svjedoči o njegovanju biblijske tradicije u objema jezičnim i kulturološkim sredinama.

3. U radu Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji (Kulturni bestijarij, ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš, Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2007, str. 403–424.; ISBN 978-953-6020-36-2) Ivana Vidović Bolt posebno ističe negativnu obilježenost zoonima u hrvatskoj frazeologiji koja je stoga pejorativna, a istodobno i subjektivna, interpretativna i prepuna već ustaljenih, deprecijativnih stereotipa. Opisana su prenesena značenja zoonima kao sastavnica frazema, tumači se simbolika svakoga zoonima te predstavlja motiviranost frazema s posebnim osvrtom na stvarne osobine životinje i osobine koje su posljedica stereotipa o životinjama. Analizirane frazeme autorica razvrstava u nekoliko skupina ovisno o motivima njihova nastanka: konkretni motivi koji su stvarni i prepoznatljivi, asocijativni motivi, koje je moguće pretpostaviti uzimajući u obzir ponašanje životinje u okolnostima koje frazem izriče ili opisuje, nelogični ili apsurdni motivi odnosno nerealni motivi koji su teško ostvarivi zbog utopijske slike sadržane u frazemima, te biblijski motivi iz biblijskih prispodobi kao i nacionalno-kulturološki motivi. Članak završava prikazom koncepata koji potvrđuju uvršteni frazemi.

4. U članku Hrvatski i poljski etnonimski frazemi poredbene strukture, objavljenom u zborniku radova Slavenska frazeologija i pragmatika, ur. Ž. Fink-Arsovski i A. Hrnjak, KNJIGRA, Zagreb, 2007., str. 209-214; ISBN 978-953-7421-01-1, Ivana Vidović Bolt analizira etnonimske frazeme poredbene strukture u kojima se etnonim javlja samo kao imenica u C-dijelu (crn kao Arap, dumny jak Hiszpan itd.). Autorica utvrđuje ekvivalencijske odnose među odabranim frazemima dvaju jezika ovisno o njihovoj strukturnoj, leksičkoj i semantičkoj podudarnosti. Opravdano uočava stereotipnu motivaciju koja dominira prikupljenom građom te rezultira pejorativnom obilježenošću prikupljenih i obrađenih ustaljenih sveza. Istodobno primijenjenom konceptualnom analizom utvrđuje da se izabrani etnonimski frazemi poredbene strukture isključivo odnose na čovjeka, konkretnije na njegov izgled, osobine, emocija, stanje kao i brojnost ljudi. Autorica također ističe da se poredbena etnonimska frazeologija može smatrati gotovo posve maskuliniziranom jer su etnonimski sasstavnice uglavnom muškoga roda.

5. U članku Frazeologia w chorwacko-polskich leksykograficznych badaniach kontrastywnych. Przykład opracowania nowego chorwacko-polskiego słownika frazeologicznego na wybranym materiale (Literatura, kultura i język polski w kontekstach i kontaktach światowych, ur. M. Czermińska, K. Meller, P. Fliciński, Wydawnictwo Naukowe UAM, Poznań 2007, str. 825–836, ISBN 83-232-1725-4, ISSN 0554-8179) Ivana Vidović Bolt opisuje frazeološke i frazeografske hrvatsko-poljske kontakte analizirajući zastupljenost i način obrade frazema u Hrvatsko-poljskom rječniku Julija Benešića (1949), Poljsko-hrvatskom rječniku Milana Moguša i Nede Pintarić (2002), Hrvatskosrpsko-poljskom rječniku Antice Menac i Nede Pintarić (1986) i višejezičnom frazeološkom rječniku Željke Fink-Arsovski i sur. Hrvatsko-slavenskom rječniku poredbenih frazema (2006). Autorica potom predstavlja koncepciju potencijalnoga hrvatsko-poljskoga frazeološkoga rječnika koji bi, s obzirom na uvođenje novoga kolegija na preddiplomskom studiju polonistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu trebao pripomoći kvaliteti izvedbe nastave. U članku je predstavljen način izrade rječničkoga članka koji sadrži nadnatuknicu, frazem kao natuknicu zajedno sa stilističkim odrednicama, značenje frazema i primjere u kojima se frazem pojavljuje. Sadržaj rječničkoga članka uglavnom slijedi hrvatsku frazeografsku praksu, s tim da autorica uvodi novinu u načinu navođenja potpuno ekvivalentnih frazema koji se navode u razini s hrvatskim frazemom i uvode se punim kvadratićem ■, a djelomično ekvivalentni frazemi u nižem retku i prethodi im prazni kvadratić ◘. Time se lakše uočava različitost u sastavu i strukturi između frazema polaznoga i ciljnoga jezika. Uvršteni i opisani primjeri obrade rječničkih članaka izdvojeni su iz korpusa koji sadrži 477 poljskih i hrvatskih frazema sa zoonimskom sastavnicom.

6. Članak Zlatno doba u pojedinim slavenskim kulturama – jezikoslovne paralele pristupnica supotpisuje s prof. dr. sc. D. Sesar i doc. dr. sc. P. Vukovićem (Vidjeti Ohrid : referati hrvatskih sudionica i sudionika za XIV. međunarodni slavistički kongres, ur. M. Samardžija, Hrvatsko filološko društvo i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2008, str. 267–285; ISBN 978-953-7067-02-1). Polazeći od uvriježene metafore za vrijeme procvata, umjetnički vrhunac, razdoblje koje je obilježilo pojedinu kulturu, autori promatraju veze književnosti i jezikoslovlja, odnosno standardizacijske procese motivirane jezikom književnosti u različitim slavenskim kulturama. Najprije ustvrđuju da se sintagma 'zlatno doba' kao pojam pojavljuje u bohemistici i polonistici, dok se u ostalim slavenskim kulturama javlja kao prigodna oznaka. Pritom, ovisno o logici književnoga razvoja, ona evocira sasvim različita razdoblja – 16. st. u češkoj i poljskoj književnosti ili 19. st. u ruskoj. Autori se usredotočuju na hrvatsku kulturu, naglašavajući da se u njoj 'zlatnim dobom' naziva vrijeme renesanse (od Marulića do Držića) te da to prednacionalno doba „obilježava europski humanistički kozmopolitizam, koji u geopolitički podijeljenom (Venecija, Pešta, Beč, Carigrad) i životno ugroženom hrvatskom prostoru dopušta liberalan odnos prema jeziku“. Članak u periodizaciju povijesti slavenskih književnih jezika unosi novu perspektivu i na umješan način naglašava međuoodnos književnosti i jezika.

7. U članku pod naslovom On the Croatian toponymic phraseological units and their Polish equivalents (Edukacja dla przyszłości, ur. J.F. Nosowicz, J. Gorbacz-Pazera, Wyższa Szkoła Zarządzania w Białymstoku, Białystok 2008, str. 135–146. /u suautorstvu s J. Szerszunowicz/, ISBN 978-83-60432-40-2) kandidatkinja je semantički i etimološki analizirala odabrane ustaljene sveze s toponimskom sastavnicom. Prikupljenu građu razvrstala je u skupine ovisno o tipu toponimske sastavnice, tj. ovisno o tome radi li se o ojkonimima, oronimima ili hidronimima.

Istaknuti rezultati svjedoče o frazemskoj podudarnosti onih frazema koji su biblijskoga i mitološkoga podrijetla kao i o sličnosti frazema vezanih uz važne i poznate povijesne činjenice. Posebno je zanimljivo istraživanje tzv. paralelnih ekvivalenata, dakle frazema s istim apelativom, a različitim toponimom, npr. ispraviti / ispravljati krivu Drinu – zawrócić / zawracać Wisłę kijem ‘pokušati / pokušavati, učiniti / činiti što nemoguće, raditi uzaludan posao’; otići na Mirogoj – przejechać się na Bródno ‘umrijeti’.

8. U članku Frazeologizmy zoonimiczne odnoszące się do człowieka w języku chorwackim i polskim (Wyraz i zdanie w jezykach slowianskich 6, ur. M. Sarnowski, W. Wysoczański, Wydawnictwo Uniwersytetu Wrocławskiego, Wrocław 2008, str. 483–492.; ISSN 0239-6661; ISSN 0137-1150) kandidatkinja se poslužila konceptualnom analizom kojom se u frazeološkim istraživanjima na adekvatan način uspijevaju prikazati značenja odnosno tematsko-značenjska područja koja obuhvaćaju one zoonimske frazeme koji se odnose na čovjeka. U okviru odabranoga korpusa izdvojeno je 8 temeljnih skupina frazema koji upućuju na čovjekovu dob, izgled, osobine, stanja, emocije, postupke i ponašanje te međuljudske odnose. Konceptualna analiza i utvrđivanje stupnja ekvivalencije među odabranim frazemima od velike je važnosti ne samo u znanstvenom, nego i u nastavnom smislu.

9. Novost u konverzacijskim priručnicima predstavlja priručnik Poljski jezik za putnika (s poljsko-hrvatskim i hrvatsko-poljskim rječnikom i kratkom gramatikom poljskoga jezika), u izdanju Školske knjige, Zagreb, 2008.; ISBN 978-953-0-40913-2. Slično kao u konverzacijskom priručniku Rozmówki polsko-chorwackie (Školska knjiga, Zagreb, 2003.), namijenjenom Poljacima koji posjećuju Hrvatsku, u ovom je priručniku kandidatkinja omogućila i Hrvatima da bez jezičnih prepreka upoznaju poljske kulturne realije. Ovaj se konverzacijski priručnik sastoji iz dva dijela: u prvome se na 126 stranica daje pregled poljske gramatike neophodne za komunikaciju te osnovni izrazi i fraze s kojima se Hrvat može susresti odmah po dolasku u Poljsku. Drugi dio čini hrvatsko-poljski i poljsko-hrvatski rječnik s najnužnijim frazemima (na 73 stranice). Ovdje treba napomenuti da je teže napraviti mali džepni rječnik koji zahtijeva pomni odabir najfrekventnijih riječi, nego raditi veliki opći rječnik u koji se mogu uključiti brojne riječi iz svih područja života. Ivana Vidović Bolt i tu se pokazala kao stručan leksikograf i lingvist koji je sposoban od mora informacija odabrati upravo one najvažnije. Ovaj rad s pravom je nazvan kulturološkim putokazom za hrvatske putnike namjernike.

10. U članku Odkrywanie ukrytego w chorwackich i polskich frazeologizmach narodowych (Świat ukryty w słowach, czyli o znaczeniu gramatycznym, leksykalnym i etymologicznym, ur. I. Generowicz, E. Kaczmarska i I. M. Doliński, Instytut Slawistyki Zachodniej i Południowej Uniwersytetu Warszawskiego, Warszawa 2009, str. 211–220; ISBN 978-83-60938-44-7), objavljenom u suautorstvu s doktorandicom Anom Kodrić, predstavljeno je istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi koliko studenti kroatistike u Varšavi i polonistike u Zagrebu vladaju odabranim poljskim i hrvatskim nacionalnim frazemima te u kojoj su mjeri u stanju prepoznati motiviranost, odnosno semantički talog tih frazema. Upućenost studenata Ivana Vidović Bolt provjeravala je anketom kojoj je prethodilo njezino istraživanje zastupljenosti frazeologije u udžbenicima za učenje hrvatskog i poljskog kao stranog jezika. Anketom je obuhvaćeno deset poljskih i deset hrvatskih frazema. Dobiveni rezultati ukazali su na prilično nizak stupanj poznavanja frazeologije stranog jezika, suprotno velikom interesu koji studenti pokazuju za ovo područje. Ovaj rad uvelike pridonosi unaprjeđivanju kvalitete nastave na studijima hrvatskoga kao stranog jezika u Poljskoj te poljskoga kao stranog jezika u Hrvatskoj.

11. U članku Literatura polska w chorwackich przekładach od 1990 do 2007 r. (Przekłady Literatur Słowiańskich 1/2009, ur. Bożena Tokarz, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2009, str. 102-110. /u suautorstvu s mr. sc. Đ. Čilić Škeljo/ ISSN 0208-6336) kandidatkinja analizira intenzitet, karakter i modalitete književnih prijevoda s poljskog jezika na hrvatski u razdoblju od 1990. do 2007. godine. Analiza obuhvaća prijevode koji su objavljeni u formi knjige ili pak kao časopisni temati posvećeni poljskoj književnosti. U članku se daje pozitivna ocjena doprinosa prevoditeljske prakse u približavanju poljske književnosti hrvatskom čitatelju te evaluacija izbora tekstova iz poljske književnosti i o poljskoj književnosti koji su u spomenutom razdoblju prevedeni na hrvatski jezik.

12. Najvažnije djelo kandidatkinje predstavlja udžbenik iz poljske gramatike nazvan fleksija.pl / Promjenjive vrste riječi u poljskom jeziku, FFPress, Zagreb, 2009. To je knjiga od 177 stranica koja je prošla tri recenzije (2 domaće i 1 stranu) te se zbog financijskih poteškoća za sada ne može tiskati u FF pressu (pa je kandidatkinja priložila potvrdu izdavača). Udžbenik fleksija.pl / Promjenjive vrste riječi u poljskom jeziku sadrži 52 bibliografske jedinice. Autorica navodi specifičnosti svih važnih problema iz područja poljske fleksije, s posebnim osvrtima na one probleme s kojima se susreću hrvatski studenti poljskoga jezika. Opisani su sklonidbeni tipovi poljskih imenica (s posebnim osvrtom na specifične oblike mješovite i pridjevsko-zamjeničke sklonidbe kao i imenice koje imaju samo množinu /pluralia tantum/, odnosno samo jedninu /singularia tantum/); sklonidba pridjeva zajedno s načinima njihova stupnjevanja kao i vrlo koristan popis oblika pridjeva u komparativu i superlativu te popis oblika pridjeva u muškoosobnom obliku; sklonidba zamjenica i brojeva (s posebno uspješno predstavljenom sintaktičkom funkcijom brojeva u poljskom jeziku) te složena prezentacija glagolskih vrsta u poljskom jeziku sa svim morfološkim kategorijama specifičnima za tu vrstu riječi).

U metodološkom smislu, ovaj udžbenik predstavlja sintezu najviših dosega sinkronijskoga jezikoslovlja u Hrvatskoj i Poljskoj. Autorica se služila kako iskustvima starijih poljskih i hrvatskih jezikoslovaca, tako i onih recentnih (Bańko, Garncarek, Nagórko, Stefańczyk, Markowski, Jadacka). Kao rezultat takva truda posrijedi je maksimalno pregledan i jasan, a u didaktičkom smislu koristan tekst koji nije zasićen suvišnim teorijskim informacijama, nego obiluje mnoštvom praktičnih primjedaba te je stoga iznimno dragocjen materijal za studente polonistike i slavistike uopće.

Stručna djelatnost Ivane Vidović Bolt

Pristupnica se i dalje nastavila baviti prevođenjem jezikoslovnih radova poljskih znanstvenika pa je tako prevela niz vrijednih poljskih znanstvenih radova s područja filologije i jezikoslovlja.

1. Članak Joanne Rapacke Centri i periferije starije hrvatske književnosti (Književna baština, Ex LIBRIS MMV, str. 359-373).

2. Znanstveni rad dr. sc. Patrycjusza Pająka Raspad identiteta u prozi Janka Polića Kamova (Umjetnost riječi 3-4/ 2005, str. 243-260).

3. Znanstveni rad dr. sc. Patrycjusza Pająka Slika prijeloma (pad Austro-Ugarske i nastanak Jugoslavije u hrvatskoj avangardnoj prozi), (Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. K. Bagić, Zagreb 2007, str. 173-184.).

4. Znanstveni članak prof. dr. sc. Wiesława Boryśa: O potrzebie czakawskiego słownika etymologicznego (str. 58-67), (u knjizi Nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2008. godinu).

5. Znanstveni članak prof. dr. sc. Wiesława Boryśa Starochorwacki termin sądowy nepča a geneza psł. *pъvati (str. 68-74), (u knjizi Nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2008. godinu).

6. Znanstveni članak prof. dr. sc. Wiesława Boryśa Z nawiązań leksykalnych południowosłowiańsko-bałtyckich (str. 95-101) (u knjizi Nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2008. godinu).

7. U zbirci proznih i pjesničkih ostvarenja Z. Herberta Moć ukusa (prir. Đ. Čilić Škeljo i J. Sychowska-Kavedžija, Disput 2009, str. 153-204) objavljen je i kandidatkinjin prijevod eseja Labirint na moru.

U lipnju 2007. sudjelovala je na stručnom susretu prevoditelja romana Weiser Dawidek P. Huellea, a u lipnju 2009. na Kongresu prevoditelja poljske književnosti na poziv poljskoga Instituta za knjigu.

Nastavna djelatnost Ivane Vidović Bolt

Ivana Vidović Bolt vrlo je savjesna i stručna nastavnica koja motivira studente za učenje poljske gramatike. Nastavu izvodi redovito i nakon izbora u docenta ima vrlo zahtjevan nastavni program s nizom različitih kolegija iz gramatike poljskoga jezika.

Od ak. god. 2003./2004. do ak. god. 2007./2008. Ivana Vidović Bolt izvodila je nastavu iz kolegija Poljska gramatika IV u ljetnom semestru (Poljska leksikologija i frazeologija).

U ak. god. 2008./2009. uvela je izborni kolegij Julije Benešić – jezikoslovac i prevoditelj (kolegij s vanjskom izbornošću), a od ak. god. 2009./2010. nositeljica je novoga kolegija na studiju polonistike Poljsko-hrvatske translatološke teme (kolegij s unutarnjom izbornošću).

Od ak. god. 2007./2008. nositelj je i izvođač kolegija Fonologija i povijest poljskih glasova, Fleksija i semantika vrsta riječi za koji je pripremila i udžbenik (fleksija.pl / Promjenjive vrste riječi u poljskom jeziku, FF press, 2009.), te kolegija Frazeologija poljskog jezika. U zimskom semestru ak. god. 2009./2010. vodi vježbe iz prevođenja poljskih književnih tekstova (2V) u okviru kolegija Poljske jezične vježbe dipl.III (nositelj kolegija: J. Sychowska-Kavedžija).

U okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture (voditelj: prof. dr. sc. Stipe Botica) nositeljica je izbornoga kolegija Hrvatsko-poljske kulturne veze.

Nastavnu djelatnost pristupnice Ivane Vidović Bolt najbolje su ocijenili i sami studenti.

Studentsko vrednovanje nastavnika

Prema članku I. Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, a prema kojoj „Pristupnici koji su u postupku reizbora ili izbora u više zvanje moraju priložiti pozitivno ocijenjene rezultate institucijskog istraživanja kvalitete svog nastavnog rada ili pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete, koju provodi visoko učilište.“, pristupnica prilaže i ankete o vrjednovanju svoga nastavničkoga rada.

Iz anonimnih studentskih anketa vidljivo je da su studenti pozitivno ocijenili kvalitetu nastavnoga rada Ivane Vidović Bolt na trima kolegijima: Fleksija i semantika vrsta riječi, Fonologija i povijest poljskih glasova i Julije Benešić – jezikoslovac i prevoditelj.
Društvena aktivnost Ivane Vidović Bolt

Zajedno s Anitom Hrnjak i Slavomirom Ribarovom bila je tajnica Organizacijskoga odbora znanstvenoga skupa Slavenska frazeologija i pragmatika (Rab, 17–19. IX. 2006.).

Od rujna 2004. do rujna 2009. bila je zamjenica glavne urednice časopisa “Strani jezici”.

Nakon izbora nove urednice kandidatkinja je članicom novoga uredništva časopisa “Strani jezici”.

Od 2006. godine pristupnica je članicom uredništva časopisa Lahor.

Na poziv uprave Zagrebačke slavističke škole godine 2005. na 34. seminaru za strane slaviste vodila je i prvu polonističku prevoditeljsku radionicu.

Od studenoga 2007. do studenoga 2009. bila je programska tajnica Zagrebačke slavističke škole u okviru koje je organizirala izložbu hrvatskih knjiga u prijevodu na strane jezike (Hrvatski jezik u Gutenbergovoj galaksiji – Dubrovnik, Beč, Zagreb).
Znanstveno usavršavanje u Poljskoj

Od prve jednomjesečne stipendije na Ljetnoj školi poljskoga jezika u Varšavi 1992. godine, kandidatkinja redovito odlazi u Poljsku, na znanstvene skupove ili stipendije. Tako je ukupno provela (ne računajući redovite godišnje odlaske) 6 mjeseci na usavršavanju u različitim poljskim slavističkim središtima (Katovice, Krakov, Varšava).

Posebno želimo naglasiti njezin za Hrvatsku neobično vrijedan jednogodišnji boravak u Varšavi gdje je bila lektor hrvatskoga jezika na Varšavskome sveučilištu. Studentima tamošnje kroatistike približila je hrvatsku kulturu, znanost i književnost te im objašnjavala uzroke raspada Jugoslavije i potrebu za izdvajanje hrvatskoga kao samosvojnoga jezika. Bila je omiljena lektorica i do dana današnjega njezini ju studenti pamte i posjećuju u Hrvatskoj. Organizirala im je i dolazak u Hrvatsku u okviru terenske nastave.

Mentorski rad

U razdoblju od 2005. do 2009. godine Ivana Vidović Bolt bila je komentorica jednoga diplomskoga rada (M. Fabrio: Zoonimi konj, mačak, mačka, miš i muha u frazeologiji hrvatskoga i poljskog jezika, mentor prof. dr. sc. Željka Fink-Arsovski) i mentorica pri izradi 8 diplomskih radova u kojima je vidljivo da je studente zainteresirala za leksiku i frazeologiju. Pod njezinim mentorstvom radove su obranili:

1. 
   Marek Stanojević – Frazemi sa somatskom sastavnicom oko u poljskom i hrvatskom jeziku, 8. XII. 2005.;
   
2. 
   Maja Boljević – Mali poljsko-hrvatski rječnik u vodiču za turiste, 28. III. 2006.;
   
3. 
   Ana Miletić – Frazemi s mitološkom sastavnicom, 29. III. 2006.;
   
4. 
   Ružica Kuštić – Analiza frazema iz romana Olge Tokarczuk Prawiek i inne czasy, 7. IX. 2006.;
   
5. 
   Marija Matković – Semantička analiza poljskih i hrvatskih biblijskih frazema s osobnim imenima, 24. IV. 2008.;
   
6. 
   Tihana Đaković – Poljski i hrvatski frazemi sa sastavnicom 'strana', 18. XII. 2008.;
   
7. 
   Ivana Župančić – Poljska i hrvatska koloristička frazeologija (s posebnim osvrtom na crvenu i zelenu boju), 5. II. 2009.;
   
8. 
   Jelena Delić – Glagolski frazemi sa sastavnicom srce u poljskom i hrvatskom jeziku, 11. V. 2009.
   

Komentorica je i doktorandici Ani Kodrić u izradi doktorske disertacije pod naslovom Izvedbene umjetnosti u učenju stranoga jezika (na primjeru hrvatskoga i poljskoga) na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.