1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: FIZIKA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
GIBANJE
|
Put i pomak
Gibanje uz stalnu brzinu
Gibanje uz stalnu akceleraciju
Slobodni pad
Složeno gibanje
Translacija i rotacija.
|
SILE I POLJA
|
Sila i masa
Količina gibanja
Newtonovi zakoni
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sila trenja, moment sile
Ravnoteža krutog tijela
Rastavljanje sile na komponente
Hidrostatika
Hidrodinamika
|
RAD, ENERGIJA I SNAGA
|
RAD I ENERGIJA U MEHANIČKIM SUSTAVIMA
Mehanički rad
Djelotvornost i mehanička
prednost stroja
Kinetička i potencijalna energija
Zakon održanja energije
Snaga
RAD I ENERGIJA U TOPLINSKIM SUSTAVIMA
Temperatura, unutrašnja energija i toplina. Prvi zakon termodinamike. Rad u termodinamici. Drugi zakon termodinamike.
RAD I ENERGIJA U ELEKTROMAGNETSKIM SUSTAVIMA
Električna potencijalna energija. Električni potencijal. Napon. Rad i snaga u električnim sustavima. Električni kapacitet. Kondezatori.
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: FIZIKA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
ELEKTRODINAMIKA
|
Gibanje naboja pod utjecajem električnog polja. Električna struja. Električni otpor. Ohmov zakon. Izvori napona. Unutarnji napon izvora. Rad i snaga električne struje. Otpornici. Spajanje otpornika. Instrumenti za mjerenje struje i napona. Magnetska sila. Magnetsko polje električne struje. Magnetski tok. Elektromagnetska indukcija. Međuindukcija i samoindukcija. Induktivitet. Električni generator.
|
TITRANJE I VALOVI
|
Mehaničko titranje i valovi. Harmoničko titranje. Prigušeno i prisilno titranje. Rezonancija. Valno gibanje. Brzina vala. Refleksija valova. Stojni val. Valovi zvuka. Elektromagnetsko zračenje. Elektromagnetski titraji. Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova. Brzina svjetolosti. Spektar elektromagnetskih valova.
|
OPTIKA I OPTIČKI SUSTAVI
|
Obilježja svjetlosti. Osnovni zakoni geometrijske optike. Odbijanje svjetlosti. Zrcala. Lom i disperzija svjetlosti. Leće. Svjetlost kao val. Interferencija svjetlosti.
|
ATOMI I KVANTI
|
Valno-čestična obilježja pri opisu prirode. Razvoj modela atoma. Atomska jezgra. Struktura atomske jezgre. Nuklearne sile. Radioaktivnost. Fisija.
|
1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: KEMIJA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA
|
Sastav tvari - atomi i molekule.
Relativna atomska i relativna molekulska masa. Struktura atoma - elementarne čestice.
Izotopi.
Elektronski omotač atoma, elektronska konfiguracija atoma
Periodni sustav elemenata.
|
VEZE IZMEĐU ATOMA I MOLEKULA
|
Ionska veza. Ionski kristali.
Kovalentna veza (jednostruka, dvostruka, trostruka).
Van der Waalsove sile.
Atomski kristali.
Molekulski kristali.
Polarnost molekula.
Vodikova veza.
|
KEMIJSKE FORMULE I JEDNADŽBE
|
Unificirana atomska jedinica mase.
Relativna atomska i molekularna masa
Formula kemijskog spoja
Određivanje empirijske i molekularne formule spoja
Jednadžba kemijske reakcije
Množina tvari, mol
Molarna masa.
Stehiometrija kemijske reakcije
Molarni volumen plinova
|
OTOPINE
|
Disperzni sustavi – vrste i svojstva
Koloidni sustav-svojstva
Prave otopine – svojstva
Topljivost čvrstih tvari
Izražavanje sastava otopine – maseni udio, masena koncentracija
Reakcije u vodenim otopinama - kiseline, baze, ph-vrijednost otopine, indikatori
Neutralizacija soli, hidroliza soli
|
KEMIJSKA KINETIKA
|
Brzina kemijske reakcije
Čimbenici koji utjču na brzinu reakcije
|
OSNOVE ELEKTROKEMIJE
|
Elektroliza - elektroliti i neelektroliti.
Oksido-redukcijski procesi na elektrodama, elektroliza otopine bakar(II)-klorida, elektroliza taline i otopine natrij-klorida.
Elektrokemijski izvor energije - princip rada Galvanskog članka; elektrokemijski niz elemenata; Leclan-cheov članak; olovni akumulator.
|
METALI
|
Metali u prirodi
Svojstva metala i metalna veza
Reaktivnost metala
Tehnički važni metali: željezo, aluminij, bakar- svojstva i načelo proizvodnje
Recikliranje metalnog otpada
Tehnički važne slitine
|
NEMETALI
|
Pregled svojstava halogenih elemenata
Kloridna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena
Pregled svojstava halkogenih elemenata
Sulfatna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena
Pregled svojstava elemenata dušikove skupione
Amonijak, nitratna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena
Pregled svojstava elemenata ugljikove skupine
Ugljik i anorganski spojevi ugljika (oksidi i karbonati)
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: KEMIJA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
UVOD U PROUČAVANJE ORGANSKE KEMIJE
|
Definicija organskih spojeva : strukture karakteriske organskih spojeva, brojnost organskih spojeva, funkcionalne skupine i grupe spojeva
Kvalitativna analiza organskih spojeva, izračunavanje empririjskih i molekularnih formula
|
UGLJIKOVODICI
|
-Alkani – jednostruka veza –tetreadarski raspored atoma, rotacija oko jednostruke veze
Homologni niz alkana i alkila: nomenklatura alkana
Metan i etan- svojstva i primjena
Izgaranje i halogeniranje alkana
-Alkeni i alkini – dvostruka veza kod alkena – planarna molekula, trostruka veza kod alkiina – linearna molekula
Stereoizometrija alkena
Nomenklatura alkena i alikina
Etan i etin – svojstav i primjena
-Ugljikovodici prstenaste strukture – cikloalkani – nomenklatura, konformacija cikloheksana
Areni- struktura benzina, aromatričnost, nomenklatura
Reakcija arena – hologeniranje, nitriranje, sulfomiranje, primjena arena
-nafta, zemni plin – izvori ugljikohidrata
Sastav , prerada nafte, krekiranje nafte
|
ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM
|
-alkoholi, fenoli, eteri – struktura i nomenklatura alkohola, fenola, i etera, metanol i etanol, oksidacija alkohola, alkoholno vrenje, alkoksidi, dehidratiranje, eteri, fenoli
Aldehidi i ketoni – karbonilna skupina, nomenklatura, aceton, benzaldehid, reaktivnost, redukcija u alkohole i alkene, oksidacija u kiseline, primjena karboksilne kiseline i njihovi derivati
Karboksilna skupina: kiselost, nomenklatura, mravlja i octena kiselina, dikarbonska kiselina, aromatske kiseline, reakcije s bazama, soli, redukcija u alkohole, reakcija kiseline s alkoholima, hidroliza estera
Kiralnost i oprička aktivnost oprganskih molekula
Kiralnost, enantiomeri
Optički izomeri
Označavanje apsolutne konfiguracije enantiomera
|
ORGANSKI SPOJEVI S DUŠIKOM
|
-amini – aminoskupina, bazičnost, nomenklatura, primarni, sekundarni i tercijarni amini, metilamin, anilin, reakcija s kiselinama, amidi, tvorba soli
|
SINTETIČKI POLIMERI
|
-monomeri, polimer
- adicijska i kondenzacijska polimerizacija
-lančane reakcije
-termostabilni i termoaktivni polimeri
- polietilen
- Polivinil-klorid
-polipropilen
|
PRIRODNI SPOJEVI
|
-ugljikohidrati – klasifikacija i nomenklatura
-monosaharidi
-disaharidi
-polisaharidi
-aminokiseline i proteini-
-proteini
|
KEMIJA I OKOLIŠ
|
- pozitivan utjecaj kemije na uvjete života i rada
- mineralna gnojiva
-poluvodički i sintetički polimeri
Zagađenje i zaštita rada – efekt staklenika, ugljikovi i dušikovi oksidi , prašina, organske tvari, fotooksidansi, kisele kiše, pokazatelji zagađenja
-postupci čišćenja zraka od sumpornih i dušikovih spojeva
-zagađenja i zaštita vode – voda i život, dobivanje pitke vode, zagađivanje nitratima, denitrificiranje, zagađivanje herbicidima, biološka i kemijska potreba kisika, mehaničko, kemijsko i biološko čišćenje voda
Zagađivanje i zaštita tla. Vrste tla, zagađenje otpadom, razvrstavanje i pohranjivanje otpada, piroliza otpada
Radioaktivno zračenje – vrste zračenja i dopuštene doze
Nuklearno-tehnički izvori zračenja
Oštećenja izazvana zračenjem
|
1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: BIOLOGIJA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
OD MOLEKULE DO ORGANIZIMA
|
Što je biologija (područje i metode istraživanja).
Opća svojstva živih bića.
Razine u ustroju živih bića (molekule, stanice, organizmi, populacije, biocenoze, ekosustavi).
Kemijska osnova života (kemijska građa organizma, kemijski elementi, anorganski i organski spojevi, biokatalizatori).
Podrijetlo života na Zemlji.
Stanica – osnovna jedinica organizma (otkriće stanice, stanična teorija).
Metode istraživanja stanica (mikroskopske tehnike, ostale novije metode istraživanja). Ustrojstveni plan prokariotske stanice (bakterije – modrozelene alge).
Ustrojstveni plan eukariotske stanice (biomembrane, raščlamba stanice na funkcionalne prostore – organeli, ostale stanične strukture i makromolekularni kompleksi).
Dioba stanica (organizacija kromosoma, mitoza, mejoza, spolne rasplodne stanice).
Od stanice do višestaničnog organizma (diferencijacija stanica, tkiva u biljaka i životinja, embrionalni razvoj).
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: BIOLOGIJA
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
ČOVJEK I ZDRAVLJE
|
Čovjek i njegove životne potrebe
Oslobađanje energije u organizmu
Probava hrane
Zdrava prehrana
Najčešće bolesti i poremežaji probavnog sustava
Krv – sastav i uloga
Obrana organizma od bolesti
SIDA
Krvarenje, transfuzija, krvne grupe Rh-faktor, transplatacija organa
Krvne bolesti. Disanje. Poremećaji disanja i poremećaji dišnog sustava.
Pušenje – faktor rizika za mnoga oboljenja. Izlučivanje štetnih tvari iz organizma – uloga bubrega. Koža- uloga, higijena i njega. Regulacija tjelesnih funkcija – živčani sustav. Uloga mozga, teorije pamćenja i učenja. Štetni činitelji po zdravlje čovjeka
Alkohol i droge – pojava ovisnosti. Hormonalna regulacija tjelesnih funkcija, spolno sazrijevanje čovjeka. Oplodnja, začeće i plod.
Planiranje obitelji. Higijena spolnog sustava
Zdrave životne navike
|
ČOVJEK I OKOLIŠ
|
Okoliš i ekologija – definiranje pojmova
Ekološki čimbenici – abiotički i biotički
Populacija i biocenoza. Ekosustavi i biosfera.
Istraživanje kopnenog ekosustava
Istaživanje vodenoga ekosustava
Odnos prehrane u biocenozi
Značenje fotosinteze na život na Zemlji
Kruženje tvari i biokemijski ciklusi
Poremećaji ekosustava nastali utjecajem čovjeka
Onečišćenje okoliša
Uništavanje vrsta i promjena sustava biocenoza
Zaštita prirode, zakonska regulativa
Biološke osobitnosti Hrvatske
Međunarodni sporazumi o zaštiti okoliša
Održivi razvoj – budućnost planeta Zemlje
|
1. razred – teorije 18 sati + vježbe 35 sati
|
Nastavni predmet: RAČUNALSTVO
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
POZNAVANJE I KORIŠTENJE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
|
Povijesni pregled razvoja računala.
Prikaz brojeva i znakova u računalu.
Binarni kodovi.
Građa računala: Korištenje osnovnih U/I jedinica i vanjskih memorija. Von Neumannov model računala.
Programska oprema računala: Operacijski sustavi i korisnički programi, operacijski sustav Windows.
|
PRIKUPLJANJE PODATAKA I RAČUNALNE MREŽE
|
Mreže računala: Vrste mreža, pojam Internet-a, osnovne usluge Interneta, način spajanja na Internet
Web preglednici i tražilice, preuzimanje i ispis datoteka s web stranica
Elektronička pošta
Etička načela: Zaštita identiteta, pristojnost, autorska prava, valjanost i kvaliteta informacija i podataka
|
OBRADA I PRIKAZ PODATAKA
|
Obrada teksta:
Pisanje, označavanje, brisanje, umetanje, ispravljanje, korištenje programa za jezičnu provjeru, umetanje simbola, oblikovanje stranice i cijelog dokumenta, pohranjivanje.
Oblikovanje stranice i cijelog dokumenta, porubnica, broj stranica, zaglavlja i podnožja, tablice, slike, pretraživanje, ispisivanje na pisač.
Tablični proračuni:
Oblikovanje tablica, oblikovanje ćelija, jednostavna obrada podataka, izrada grafikona
Izrada prezentacija:
Oblikovanje slajda, dodavanje novog slajda, umetanje slika i crteža, korištenje animacijskih efekata, izvođenje prezentacije, korištenje uputa (programi za pomoć).
|
1. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: LATINSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
Značenje učenja latinskog jezika
|
Važnost učenja latinskog jezika. Povezanost latinskog jezika s drugim europskim jezicima, posebice s hrvatskim jezikom. Značenje učenja latinskog jezika u zdravstvenoj struci.
|
Fonetika i fonologija
|
Povijest latinskog jezika i pisma. Glasovni sustav. Izgovor (tradicionalni — klasični). Količina sloga. Naglasak. Rastavljanje riječi na slogove, (grčki jezik, pismo).
|
Morfologija
|
Imenice: deklinacija (latinska, grčka).
Pridjevi: deklinacija, komparacija, komparativ u
medicinskom nazivlju — anatomiji.
Zamjenice.
Brojevi: glavni i redni 1—100, decimalni brojevi u zdravstvenoj uporabi.
Glagoli: glagolska vremena, načini, glagolsko stanje (oblici prezentske osnove). Glagoli: esse, possum, fieri Prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici.
|
Tvorba medicinskog nazivlja
|
Gramatička i značenjske tvorbe.
Tvorba pridjeva 1. i 2. deklinacije;
Tvorba pridjeva 3. deklinacije na -alis, -e; -aris,-e.
Tvorba imenica.
Tvorba medicinskog nazivlja
|
Sintaksa
|
Rečenica: izjavna, upitna, usklična, zahtjevna, prosta i proširena rečenica, aktivna i pasivna rečenica. Sintaksa glagolskih imena: akuzativ s infinitivom, particip prezenta aktivnog, gerund, gerundiv, perifrastična konjugacija pasivna.
|
Stručni latinski i mudre izreke
|
Pisanje i čitanje anatomskih izraza, dijagnoza i si. (s razumijevanjem).
Izreke osobito u medicinskom obilježju.
|
Izvanjezični sadržaji
|
Rimska civilizacija i njezina uraslost u europski civilizacijski duhovni razvitak — osobito na naš narod.
Iz rimske mitologije: mit o nastanku Rima, grčki i rimski bogovi.
Iz života Rimljana: obiteljski život, školovanje, odijevanje, građevine, terrae,
medicina i staroj Grčkoj i Rimu i si.
|
2. razred – 35 sati
|
Nastavni predmet: LATINSKI JEZIK
|
Nastavne cjeline
|
Razrada – Nastavne teme / sadržaji
|
Fonetika i fonologija
|
Nadopuna gradiva iz prve godine učenja s posebnim osvrtom na ispravno čitanje i naglašavanje riječi Slabljenje vokala u složenicama (u srednjim slogovima)
Asimilacija i disimilacija suglasnika
|
Morfologija
|
A. Promjenljive riječi
1. Imenske riječi
Osobitosti u deklinaciji imenica u stručnom latinskom jeziku
— Deklinacija višečlanog medicinskog nazivlja
2. Glagol
-
glagolska vremena i imena prezentske (nadopuna), perfektne i participske osnove
-
deponentni i semideponentni glagoli
-
verba anómala: esse i složenice; fieri; ferré i sldŽenice; iré i složenice, velle, nolle, malle
-
verba defectiva: aio, inquam, fari, coepi, memini, odi, quaeso, ave, vale, salve, age, cedo
f) verba impersonalia
B. Nepromjenljive riječi
Upotpunjavanje naučenog gradiva iz prve godine:
-
prilozi, tvorba i njihova komparacija
-
prijedlozi s akuzativom, ablativom, s akuzativom i ablativom, causa i gratia s genitivom
-
veznici — nezavisni i zavisni
-
uzvici i njihova upotreba
|
Tvorba medicinskog nazivlja
|
Tvorba imenica:
-
tvorba predmecima (prefiksalna tvorba): (predmeci: ante-, anti-, ecto-, en- (em-), met(a)-, pro-;
-
tvorba predmecima i domecima (prefiksalno-sufiksalna tvorba) (predmeci: a(n)-, dys-; domeci:-ia, npr: an-aem-ia, a-path-ia, dys-morph-ia);
-
tvorba domecima (sufiksalna tvorba): domeci: -itis (za upale), -oma (za nove tvorbe), -iasis (za bolesti uzrokovane nametnicima);
-
tvorba slaganjem: haemo-lysis, hydro-phobia;
-
tvorba izvođenjem:
-
izvođenje imenica od prezentske osnove glagola: ligamentum (od liga-re), medicamen (od medica-ri);
-
izvođenje imenica od participske osnove glagola: fractura (od fractus: frangere), lotio (od lotus: lavare), doctor (od doctus: docere), visus (od visus: videre), receptum (od receptus: recipere).
|
Sintaksa
|
U drugoj se godini usvojeno gradivo nadopunjuje ovim sadržajima:
-
Rekcija latinskog glagola (pravila o odnosu glagola i imena koje mu je objekt)
-
Sintaksa glagolskih imena
-
akuzativ i nominativ s infinitivom
-
upotreba participa: atributivni particip, predikatni particip, perifrastična konjugacija pasivna i aktivna, participium coniunctum, ablativ apsolutni
3. Sintaksa glagolskih vremena:
-
upotreba načina u nezavisnoj rečenici (izjavne, upitne, zahtjevne)
-
slaganje vremena u zavisnosloženim rečenicama (consecutio temporum) (vremenske, uzročne, dopusne, poredbene, pogodbene, odnosne; namjerne, upitne, posljedične)
-
attractio modi
-
upravni i neupravni govor
|
Stručni latinski
|
-
Pisanje i čitanje anatomskih izraza, dijagnoza i si.
-
Pisanje i čitanje recepata
-
Kratice u receptu i uopće u medicini
|
Tekstovi
|
Obraditi odabrane tekstove rimskih, srednjovjekovnih i novovjekovnih autora koji su pisali o pitanjima zdravstva ili temama bliskim zdravstvenoj struci. Nastavnici će prema sposobnostima polaznika odabrati dijelove teksta predložene u udžbeniku.
Obraditi oko 15 redaka teksta autora Celza i Plinija Starijeg, a od ostalih autora 5—10 redaka. Obraditi tekstove hrvatskih latinista, 5—10 stihova (Česmički i Marulić).
Proraditi veći dio prijevoda na latinski Hipokratove prisege i tekstove po izboru iz Flos medicinae (iz udžbenika).
Prevođenje — osnovne napomene o tehnici i pravilima prevođenja pokazati na tekstu Hipokratove prisege i hrvatskom prijevodu Flos medicinae iz 1768.
|
Izvanjezični sadržaji
|
1.Opći pregled rimske i latinske književnosti:
-
rimska književnost od prvih početaka do 476. godine
-
srednjovjekovna latinska književnost (476— 1500)
-
novovjekovna književnost na latinskom jeziku (1500. do danas)
-
Hrvatski latinski, srednjovjekovni i novovjekovni natpisi i isprave. Autori latinisti: Toma Arhiđakon, Ivan Česmički, Marko Marulić, Frane Petrić, Giorgio Baglivi, J.R. Bošković
-
Medicinska književnost na latinskom jeziku i medicinski latinitet
|
Dostları ilə paylaş: |