G R A D K A N D I D A T
GRADOVI KOJI SU PONIJELI TITULU
EVROPSKE PRESTONICE KULTURE
1985. Atina (Grčka)
1986. Firenca (Italija)
1987. Amsterdam (Holandija)
1988. Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
1989. Pariz (Francuska)
1990. Glazgov (Velika Britanija)
1991. Dablin (Irska)
1992. Madrid (Španija)
1993. Antverpen (Belgija)
1994. Lisabon (Portugal)
1995. Luksemburg (Luksemburg)
1996. Kopenhagen (Danska)
1997. Solun (Grčka)
1998. Stokholm (Švedska)
1999. Vajmar (Njemačka)
2000. Avinjon (Francuska), Bergen
(Norveška), Bolonja (Italija), Brisel (Belgija),
Helsinki (Finska), Krakov (Poljska), Prag
(Češka), Rejkjavik (Island), Santijago de
Kompostela (Španija)
2001. Porto (Portugal), Roterdam (Holandija)
2002. Briž (Belgija), Salamanka (Španija)
2003. Grac (Austrija)
2004. Đenova (Italija), Lil (Francuska)
2005. Kork (Irska)
2006. Patras (Grčka)
2007. Sibiu (Rumunija), Luksemburg
(Luksemburg)
2008. Liverpul (Velika Britanija), Stavanger i
Sandnes (Norveška)
2009. Vilnjus (Litvanija), Linc (Austrija)
2010. Esen (Njemačka), Istanbul (Turska),
Pečuj (Mađarska)
2011. Turku (Finska), Talin (Estonija)
2012. Gimarais (Portugal) Maribor (Slovenija)
2013. Marselj (Francuska), Košice (Slovačka)
2014. Umeo (Švedska), Riga (Letonija)
2015. Mons (Belgija), Plzen (Češka)
2016. San Sebastijan (Španija), Vroclav
(Poljska)
2017. Arhus (Danska), Pafos (Kipar)
2018. Leuvarden (Holandija), Valeta (Malta)
2019. Matera (Italija), Plovdiv (Bugarska)
2020. Golvej (Irska), Rijeka (Hrvatska)
2021. Temišvar (Rumunija), Elefsina (Grčka),
Novi Sad (Srbija)
ŠTA JE
EVROPSKA
PRESTONICA
KULTURE?
Evropska prestonica kulture (dalje u tekstu: EPK)
najdugovječniji je i najpoznatiji program kulture
Evropske unije i sastavni dio programa Kreativna
Evropa, koji sprovodi Evropska komisija za podršku i
sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (KULTURA) i
audiovizuelnog sektora (MEDIA). Program je pokrenut
1985. godine, a prema zamisli grčkog ministra kulture
Meline Merkuri (Melina Mercouri), koja je smatrala da
kulturi treba dati jednaku težinu i važnost kao trgovini
i ekonomiji, koje su tada bile glavni prioriteti Evropske
zajednice. Kao rezultat njenog prijedloga, ministri
kulture Evropske zajednice 13. juna 1985. ustanovili su
Evropski grad kulture kao jednogodišnji događaj „kako
bi približili narode Država članica jedne drugima”
(Rezolucija Savjeta Evrope 85/C 153/02); s vremenom
Program je preimenovan iz „grada” u „prestonicu”.
Od 1985. do 2016. godine 52 grada ponijela su ovu
prestižnu titulu, a do 2033. ponijeće je još 33 grada.
CILJEVI PROGRAMA
OPŠTI CILJEVI
• Očuvanje i promocija raznolikosti kultura
u Evropi i naglašavanje njihovih zajedničkih
veza, kao i povećanje osjećanja pripadnosti
građana zajedničkom kulturnom prostoru.
• Podsticanje kulturnog doprinosa
dugoročnom razvoju gradova u skladu s
njihovim strategijama i prioritetima.
• Poboljšanje obima, raznolikosti i evropske
dimenzije kulturne ponude u gradovima, što
uključuje i međunarodnu saradnju.
• Podsticanje pristupa kulturi i učestvovanja
u kulturi.
• Jačanje kapaciteta kulturnog sektora i
njegovih veza s drugim sektorima.
CILJEVI EPK MORAJU BITI
USKLAĐENI SA CILJEVIMA
PROGRAMA KREATIVNA EVROPA
• Očuvanje i promocija evropske kulturne i
jezičke raznolikosti.
• Promocija evropskog kulturnog nasljeđa i
jačanje konkurentnosti evropskih kulturnih i
kreativnih sektora, s ciljem podsticanja
pametnog, održivog i uključivog razvoja.
REZULTATI I EFEKTI
PROGRAMA EPK
Gradovi koji su uspješno realizovali program
EPK imaju trajnu korist od nasljeđa ove
titule. Uspješne Evropske prestonice kulture
ne temelje se toliko na tradiciji i kulturnom
nasljeđu koliko na viziji budućnosti i razvoju
grada kroz nove trendove i uticaje. Osim
toga, mnogi gradovi iskoristili su Program
da kreativno i kritički problematizuju traume
iz svoje istorije, te da značajno promijene
vlastiti identitet i imidž u očima lokalnog
stanovništva ili stranih posjetilaca.
Dosadašnji nosioci titule EPK istakli su
sljedeće pozitivne efekte Programa:
• Projekat EPK djelovao je kao katalizator za
postepene promjene u gradu ili dijelovima
grada;
• Zabilježeno je veće samopoštovanje građa-
na i osjećanje ponosa prema svom gradu;
• Prisutno je i povećano učešće u kulturnoj
ponudi grada, posebno kod publike koja
redovno ne posjećuje kulturne događaje i ne
učestvuje u njima;
• Razvila se nova kulturna ponuda u gradu,
nove vještine, kao i nove mogućnosti za
umjetnike i ustanove kulture;
• Uz to je zabilježena jasnija međunarodna
prepoznatljivost i profilisanost grada, što
često ima za posljedicu veći turistički priliv i
ugled;
• Organizatori iz brojnih uspješnih EPK grado-
va ističu nekoliko ključnih faktora za dobru i
uspješnu godinu titule, kao što su: kvalitetna i
realistična prijava, originalan program i moto,
dobro razvijena komunikacijska strategija
i strategija razvoja kulture, kao i stabilan
budžet za realizaciju titule EPK.
KAKO SE
BANJALUKA
UKLAPA U OVAJ
PROGRAM?
Pored gradova iz država članica EU, u pro-
gramu EPK odnedavno mogu učestvovati
i gradovi iz zemalja kandidata/potencijal-
nih kandidata, koje učestvuju u programu
Kreativna Evropa (ili kasnijim programima EU
koji podržavaju kulturu). U periodu od 2020.
do 2033, svake treće godine, pored stan-
dardno dva grada iz zemalja EU, titulu EPK
ponijeće i jedan grad iz zemlje kandidata/po-
tencijalnog kandidata. Specifično, to su 2021,
2024, 2027, 2030. i 2033. godina.
Službeni poziv na koji se prijavljuju
gradovi kandidati objavljuje se oko šest
godina prije godine u kojoj se dodjeljuje
titula. Na primjer, u decembru 2014.
objavljen je poziv za EPK 2021, kada je titulu
ponio Novi Sad, a 13.10.2017. poziv za 2024.
godinu, za koju se prijavljuje Banjaluka.
Veličina grada, sama po sebi, nije važna.
Evropske prestonice kulture bile su i
metropole s više od milion stanovnika, ali i
gradovi s manje od 25.000 stanovnika. Grad
može uključiti okolno područje (susjedne
gradove ili cijele regije): npr. Luksemburg
je 2007. uključio i Grand Region, Esen 2010.
Rursku oblast, a Maribor 2012. pet drugih
gradova u istočnoj Sloveniji. Ipak, jedan grad
mora biti vodeći kao nosilac glavnih obaveza
i odgovornosti.
Program treba biti okrenut budućnosti.
Bogata kulturna baština može poslužiti kao
temelj kandidature, ali ona nije njena suština:
EPK nije varijacija popisa Uneska ili oznake
evropske baštine. Gradu se ova titula dodjel-
juje isključivo na osnovu njegove prijave koja
treba biti dominantno okrenuta budućno-
sti, a ne prošlosti. Dakle, nije važno koliko
gradskih ustanova kulture Banjaluka ima,
može li se pohvaliti bogatstvom kulturno-is-
torijskih spomenika i slično, nego kakav plan
razvoja može i planira ponuditi.
Predloženi program EPK ne može biti
suma već postojećih kulturnih aktivnosti.
Titula EPK dodjeljuje se na osnovu posebnog
programa, koji može krenuti od postojeće
kulturne ponude grada, ali je kvalitativno
mora nadmašiti. Nema gotove formule ili
standardnog obrasca za kreiranje programa.
Svaki je grad jedinstven. Program bi trebalo
da odražava njegove potrebe i ciljeve, u skla-
du sa službenim kriterijumima projekta EPK.
To znači da u program s kojim se planira pri-
javiti ne mogu ući postojeći događaji i mani-
festacije poput, na primjer, Teatar festa „Petar
Kočić”, Demofesta ili Međunarodnog festivala
animiranog filma „Banja Luka”. Takođe, nika-
kvu ulogu ne igra ni činjenica da Banjaluka
nema veliki ili dovoljan broj manifestacija ili
da su se pojedine manifestacije u posljednjih
nekoliko godina ugasile. Važan je plan razvoja
i jedan novi sistem koji će Banjaluka ponuditi
za budućnost, a u kojem mogu učestvovati
sve institucije kulture, javne ustanove kulture,
organizacije, agencije, privatna i fizička lica.
Vizija i ciljevi. Važno je da grad kandidat ima
jasnu predstavu o svojim ciljevima za EPK,
jer se svaki grad odlikuje jedinstvenim nizom
izazova i mogućnosti. Jasnoća vizije i ciljeva
ukazuje na ozbiljan postupak planiranja i u
velikoj mjeri olakšava upravljanje projektom
EPK i javnu odgovornost. Ciljevi treba da
obuhvate kriterijume programa EPK, kao i
lokalne ciljeve.
Riječ je o kulturnom projektu. Mnogi gra-
dovi ostvarili su značajne privredne ili društ-
vene dobiti od projekta EPK: poboljšali su
gradsku infrastrukturu, fizički obnovili grad,
povećali lokalna ulaganja itd. To su pozitivni
prateći efekti EPK. U svojoj suštini EPK je pro-
jekat razvoja kulture namijenjen građanima,
umjetnicima i kulturnim radnicima. Međun-
arodna promocija grada kroz kulturu sasvim
je sigurno jedna od važnih karakteristika EPK,
dok turizam sam po sebi nije primarni cilj
jer bi glavni naglasak Programa ipak trebalo
zadržati na lokalnom stanovništvu.
Strateški pristup. Gradovi nose titulu go-
dinu dana prije nego što ih naredne godine
zamijene drugi nosioci naslova. Međutim,
na EPK ne treba gledati kao na jednogo-
dišnji događaj, nego na događaj koji traje.
Za pripremu, izradu i realizaciju projekta
potrebno je šest do sedam godina kontinuira-
nog i održivog rada, koji u slučaju Banjaluke
počinje od 2017, kada je Grad Banjaluka i
zvanično odlučio ući u proces kandidature.
Samim tim, dugotrajni trud može rezultovati
i dugoročnim efektima: mnoge EPK ubiru
plodove titule godinama i decenijama poslije,
što samo govori o tome da titula EPK zapravo
donosi velike koristi onim gradovima koji su
spremni uložiti odgovarajući napor. Uspješne
EPK koristile su titulu kao svoj katalizator
promjena u kulturnom i opštem razvoju
grada, povezujući kulturu s obrazovanjem,
turizmom, prostornim planiranjem i slično.
Veliki broj događaja i projekata nije nužan
uslov za osvajanje titule EPK. Program
treba biti usklađen sa ciljevima i finansijskim
mogućnostima grada kandidata. Projekat ne
bi smio previše opteretiti upravne strukture ili
građane.
Ovo je evropski projekat. Program treba
isticati i zajedničke karakteristike i raznolikost
kultura u Evropi. Ukupna vizija ovog događa-
ja treba biti evropska, a program privlačan i
na evropskom/ međunarodnom nivou.
PROCEDURA PRIJAVE
POSTUPAK IZBORA
I IMENOVANJA
Evropska komisija u Službenom listu
Evropske unije objavljuje poziv za
podnošenje prijava najmanje šest godina
prije početka godine naslova. Za 2024.
godinu poziv je objavljen u petak 13.10.2017.
Zainteresovani gradovi iz zemalja kandidata/
potencijalnih kandidata za članstvo u EU
svoje prijave dostavljaju Evropskoj komisiji
na propisanom obrascu koji se objavljuje
zajedno s pozivom. Ključni element prijave
jeste prijavna knjiga, takozvani BidBook, koja
sadrži ciljeve kandidata, program, finansijske
planove, upravljačku strukturu itd. Grad kan-
didat pravi prijavnu knjigu na osnovu upitni-
ka koji je dostupan na veb-stranici Evropske
komisije. Obično se sastoji od 80
do 100 strana A4 formata.
Postupak izbora odvija se u dvije faze:
predselekcija i izbor.
Tijelo koje donosi odluke u obje ove faze
jeste Stručna komisija, koju sačinjavaju osobe
sa naglašenim stručnim znanjem i iskust-
vom u području kulture, razvoju gradova, te
organizaciji EPK ili međunarodnog događa-
ja sličnog obima i nivoa. Stručnu komisiju
imenuju institucije i tijela EU. Stručna komisija
sprovodi predselekciju najmanje pet godina
prije godine titule na osnovu prijavne knjige
svakog kandidata, koju Banjaluka predaje
10.10.2018. Nakon što ocjeni prijavu, Stručna
komisija pravi listu gradova kandidata koji
ulaze u uži, finalni izbor, te objavljuje
izvještaj o predselekciji, koji dostavlja
Evropskoj komisiji. Rezultate predselekcije
Banjaluka može očekivati početkom 2019.
godine.
Osim toga, Stručna komisija daje preporuke
gradovima koji su prošli u nastavak tak-
mičenja. Gradovi kandidati koji su ušli u uži
izbor dopunjavaju i dorađuju svoje prijave.
Usklađuju ih sa kriterijumima i uzimaju u
obzir preporuke Stručne komisije navedene u
izvještaju o predselekciji. Dopunjene prijave
dostavljaju Evropskoj komisiji, koja ih proslje-
đuje Stručnoj komisiji na novu procjenu.
U skladu sa svojim nalazima i procjenama,
Stručna komisija objavljuje izvještaj o finalnoj
selekciji gradova kandidata koji su ušli u uži
izbor. On sadrži preporuku za imenovanje
najviše jednog grada iz jedne zemlje kandida-
ta/potencijalnog kandidata. Izvještaj sadrži i
preporuke dotičnom gradu u vezi sa napret-
kom koji je potrebno ostvariti do početka
godine titule. Stručna komisija dostavlja
izvještaj Evropskoj komisiji, koja na osnovu
preporuke iz izvještaja imenuje grad koji će
nositi titulu u odgovarajućoj godini. Evropska
komisija izvještava institucije EU o imeno-
vanju, najkasnije četiri godine prije početka
godine naslova.
U slučaju da nijedan od gradova ne ispuni
potrebne kriterijume, Stručna komisija može
preporučiti da se titula za tu godinu ne
dodijeli.
MONITORING
Nakon što neki grad bude imenovan
Evropskom prestonicom kulture, on ima na
raspolaganju period od četiri godine za
pripremu i realizaciju svih neophodnih proce-
dura kako bi godina u kojoj će ponijeti titulu
bila što uspješnija, a njezini pozitivni efekti
što dugoročniji. Grad, odnosno gradska upra-
va, mora ispuniti niz administrativnih zahtje-
va, a poseban naglasak jeste na donošenju
dugoročne strategije razvoja kulture grada.
Program EPK sprovode grad i gradska uprava
na administrativno-političkom nivou, a širu
stratešku viziju realizuju i kulturni stručnjaci i
umjetnici, različite inicijative i sektori. U ovom
periodu Stručna komisija kontinuirano nad-
gleda tim koji radi na realizaciji Programa, te
daje stručne savjete. Stručna komisija ima za-
datak održavanja ugleda programa EPK. Zato
je njihova aktivna saradnja s upravljačkim
timom od ključne važnosti. Upravljački tim
EPK dužan je obavještavati Stručnu komisiju
o svim važnim promjenama u tom razdoblju
(promjene u upravljačkoj strukturi, imeno-
vanja novih rukovodilaca, finansijske izmjene,
veće promjene programa i slično). Stručna
komisija, u statusu „prijateljskog kritičara”,
upravljačkom timu zauzvrat daje savjete i
smjernice, te prati napredak u ostvarivanju
rokova i ciljeva zacrtanih u prijavnoj knjizi.
EVALUACIJA
EPK ima obavezu izraditi evaluaciju nakon
godine titule i poslati je Evropskoj komisiji u
roku od 12 mjeseci nakon titule. Ona će biti
objavljena kako bi ostale prestonice kulture
i gradovi kandidati imali koristi od nje, a
istovremeno predstavlja i izraz javne odgo-
vornosti. Trebalo bi da evaluacija bude vjero-
dostojna, a ne samopromotivnog karaktera,
te da ima kvantitativnu i kvalitativnu dimen-
ziju. Idealno bi bilo da je obavi organizacija
nezavisna od upravljačkog tima EPK, ali koja
ima potpuni pristup svim podacima.
KRITERIJUMI
Stručna komisija procjenjuje potencijale
grada kandidata na osnovu šest kriterijuma.
Ispitujući svih šest kriterijuma zajedno, Struč-
na komisija stvara sliku o potencijalima grada
kandidata za dugoročni i održivi opštedrušt-
veni, privredni i kulturni razvoj. Na osnovu nje
Stručna komisija procjenjuje na koje načine
program EPK u pojedinom gradu kandidatu
može podstaći lokalni razvoj, obnovu grada,
poboljšanje kvaliteta života, razvoj turizma i
kulturnog turizma, nove mogućnosti zapoš-
ljavanja, te dugoročno ulaganje u napredak
društva kroz kulturu.
KRITERIJUM 1: DOPRINOS
DUGOROČNOJ STRATEGIJI
RAZVOJA KULTURE
Prilikom prijave grad kandidat treba imati
strategiju razvoja kulture, koja obuhvata inici-
jativu EPK kao i planove za podršku kulturnim
aktivnostima i nakon godine titule. Strategija
treba obuhvatati planove za jačanje kapaci-
teta kulturnog i kreativnog sektora, te razvoj
dugoročnih veza između kulturnog, privred-
nog i društvenog sektora grada kandidata.
U svjetlu strategije, grad kandidat procjen-
juje kakav bi dugoročni kulturni, društveni i
privredni efekat, uključujući urbani razvoj,
titula EPK imala za grad. Takođe, treba
napraviti planove za praćenje i evaluaciju
uticaja titule na grad, te za objavljivanje
rezultata evaluacije.
KRITERIJUM 2: EVROPSKA
DIMENZIJA
Evropska dimenzija je u središtu programa
EPK. Važno je naglasiti da je usmjerena
na stanovnike grada, ali i šire, jer je jedan
od ciljeva povećanje svijesti o raznolikosti
kultura u Evropi, kao i o njihovim zajed-
ničkim karakteristikama. Za gradove to znači
povezivanje lokalnog konteksta s evropskim
okvirom. Stručna komisija zato posebnu
važnost pridaje obimu i kvalitetu planiranih
aktivnosti, kojima grad kandidat naglaša-
va zajedničke aspekte evropskih kultura,
baštine i istorije, kao i evropske integracije i
drugih aktuelnih evropskih tema. Veoma je
važno planirati aktivnosti u kojima učestvuju
evropski umjetnici, te ostvariti saradnju s
akterima ili gradovima u raznim zemljama,
uključujući, prema potrebi, i gradove koji su
bili raniji nosioci naslova. Gradovi kandidati
po pravilu se oslanjaju na podršku drugih,
prošlih i budućih EPK, s kojima sarađuju kroz
razne projekte.
KRITERIJUM 3: KULTURNI
I UMJETNIČKI SADRŽAJ
EPK je projekat razvoja kulture koji je prije
svega okrenut budućnosti. Posebno izrađen
program za godinu titule treba biti na viso-
kom umjetničkom i kulturnom nivou. Stručna
komisija zato ocjenjuje sljedeće: jasnu i
dosljednu umjetničku viziju jednogodišnjeg
kulturnog programa, uključenost lokalnih
umjetnika i organizacija, širinu i raznovrsnost
aktivnosti, te sposobnost spajanja lokalne
kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih
formi s novim, inovativnim i eksperimental-
nim kulturnim izrazima. Prijavna knjiga, tj. Bid
Book, trebalo bi da sadrži dovoljno podataka
o predloženim projektima kako bi Struč-
na komisija mogla razumjeti usklađenost
programa i umjetničke vizije sa strategijom i
ciljevima.
KRITERIJUM 4: SPOSOBNOST
REALIZACIJE
Grad kandidat mora pokazati sposobnost
realizacije složenog i obimnog programa kao
što je EPK. Iskustvo je pokazalo da postoji
nekoliko ključnih faktora za uspjeh. Prvi je
održiva dugoročna međustranačka politička
predanost projektu. U mnogim gradovima
EPK dolazi do promjene političkog vođstva
tokom sedam godina od kandidature do kra-
ja godine titule. Nužno je da se sve političke
stranke odnose prema EPK kao prema
nestranačkom projektu koji ide u korist grada.
Politička nestabilnost ne bi se smjela nepovo-
ljno odraziti na prijavu. Drugo, neophodno je
ostvariti blisku saradnju između menadžmen-
ta projekta EPK i odjeljenja gradske uprave. To
je potrebno ne samo tokom pripremne faze i
u samoj godini titule nego i nakon toga: po-
trebno je osigurati prelaz na razdoblje nakon
godine titule, da bi nasljeđe projekta bilo što
dugotrajnije i uticajnije.
KRITERIJUM 5: DOMET
Uspjeh projekta EPK, a svakako i ključni dio
njegovog nasljeđa, može se mjeriti aktivnim
učešćem građana. S tim treba početi još u
pripremnoj fazi. Nedavne EPK i gradovi kan-
didati održali su stotine sastanaka sa građ-
anima, tražeći njihovo mišljenje o mogućim
programima i ukupnoj percepciji projekta.
Traži se aktivno uključivanje, a ne samo
učestvovanje u svojstvu publike. Timovi koji
pripremaju prijave uložili su svjestan napor
da uključe one koji obično ne učestvuju u kul-
turnom životu grada. Stoga Stručna komisija
procjenjuje stepen uključenosti lokalnog
stanovništva i civilnog društva u pripremu
prijave i realizaciju inicijative EPK. Posebna
pažnja poklanja se djeci i mladima, marginal-
izovanim grupama i osobama u nepovoljnom
položaju, poput manjina, osoba s invalid-
itetom i starijih osoba.
KRITERIJUM 6: MENADŽMENT
Ova kategorija kriterijuma takođe uključuje
više faktora: izvodivost strategije za priku-
pljanje sredstava i predloženog budžeta, što
prema potrebi uključuje planove za traženje
finansijske podrške iz programa i fondova EU,
te obuhvata pripremnu fazu, godinu titule,
evaluaciju i odredbe za aktivnosti povezane s
nasljeđem i planiranje za slučaj nužde. Tu su i
struktura menadžmenta i realizacije inicijative
koja uključuje i odredbu o odgo-
varajućoj saradnji s lokalnim vlastima.
Sastavni dio ove strukture jeste postupak
imenovanja glavnog i umjetničkog direktora i
njihovih područja djelovanja, kao i angažman
osoblja s odgovarajućim vještinama i iskus-
tvom potrebnim za planiranje i izvršenje
kulturnog programa. Menadžment EPK
podrazumijeva i sveobuhvatnu marketinšku i
komunikacijsku strategiju.
FINANSIRANJE
Kao jedan od najvažnijih aspekata projek-
ta, finansiranje zaslužuje posebno mjesto.
Budžeti za projekte EPK su se kroz istoriju
znatno razlikovali. U protekloj deceniji
budžeti Evropskih prestonica kulture, bez
infrastrukturnih ulaganja, kretali su se između
20 i 160 miliona konvertibilnih maraka. Riječ
je o iznosima koji se raspoređuju tokom peri-
oda razvoja projekta (od šest do sedam godi-
na). U fazi prijave moguće je dati samo grubu
procjenu izvora budućih finansiranja. Cilj
programa je dovesti do sistemskih rješenja
putem kojih bi gradovi, ali i institucije, javne
ustanove, organizacije, kompanije i pojedinci
koji djeluju na polju kulture napravili takve
promjene koje bi dovele do održivih kul-
turnih aktivnosti i kulture kao centra i
katalizatora tih promjena. Ono što poten-
cijalna kandidatura sigurno donosi jeste
otvaranje prostora za brojna partnerstva i
saradnju na evropskom nivou, uključujući i
lakši pristup EU fondovima, sa akcentom na
program Kreativna Evropa. Važno je napome-
nuti da se projekat Evropske prestonice kul-
ture sastoji iz mnoštva kulturnih i kreativnih
projekata višeg i nižeg ranga, koji se svaki
pojedinačno finansira po svom specifičnom
modelu, u čemu titula EPK značajno pomaže.
Grad koji bude izabran za novu Evropsku
prestonicu kulture na samom kraju ovog
izuzetno složenog razvojnog procesa dobija i
nagradu u iznosu od 3 miliona konvertibilnih
maraka. U cilju uspješne aplikacije neophod-
no je da prijavna knjiga, odnosno Bid Book,
predviđa realističan budžet i izvodljiv obim
aktivnosti. Jedan od tri ključna uslova za
uspješnu aplikaciju grada na projekat EPK je,
pored dokumenta Strategije razvoja kulture
grada i zvanične političke podrške projektu,
kontinuiran rast gradskog budžeta za kulturu,
što će donijeti značajne promjene na kul-
turnoj sceni grada.
ZEMLJE IZ KOJIH ĆE BITI IMENOVANE
EVROPSKE PRESTONICE KULTURE
2022. Litvanija, Luksemburg
2023. Mađarska, Velika Britanija
2024. Estonija, Austrija, zemlja potencijalni kandidat
2025. Slovenija, Njemačka
2026. Slovačka, Finska
2027. Letonija, Portugal, zemlja potencijalni kandidat
2028. Češka, Francuska
2029. Poljska, Švedska
2030. Belgija, zemlja potencijalni kandidat
2031. Malta, Španija
2032. Bugarska, Danska
2033. Holandija, Italija, zemlja potencijalni kandidat.
Program Evropska prestonica kulture je
postao ključna platforma za pozicioniranje
gradova i katalizator za njihovu ekonomsku
i kulturnu regeneraciju. U kontekstu ovog
projekta, neposredni kulturni, socijalni i
ekonomski uticaji su česti, a sposobnost da
se obezbijede dugotrajni efekti, postala je
značajna i dragocjena u ključnim oblastima
kao što su promjena urbane slike grada i
razvoj, kako kulturnog, tako i turizma gener-
alno. Samim tim, odlukom da se Banja Luka
kandiduje za ovu titulu, grad je ušao u proces
jednog velikog razvojnog projekta čija je
potencijalna dobit višestruka. Na taj način
Banja Luka je dobila šansu da kroz kulturu,
kao naš najmanji zajednički imenitelj, izgradi
novi održivi sistem neophodan za prosperitet,
ali i identitet koji grad, usljed turbulentnih
vremena, iznova gubi i ponovo stiče.
Dostları ilə paylaş: |