Etimološki rječnik grčke mitologije - www.demgol.units.it
Projekt velikoga višejezičnog i mrežno dostupnog Etimološkoga rječnika grčke mitologije
(
Dizionario Etimologico della Mitologia Greca multilingue on-line – DEMGOL) pokrenula je
skupina znanstvenika koji se na Sveučilištu u Trstu u Odjelu za antičke znanosti Leonardo Ferrero
bave istraživanjem mita i mitologije (
Il Gruppo di Ricerca sul mito e la Mitografia – GRIMM).
Već u svibnju 2009. godine bilo je mrežno dostupno 900 natuknica na talijanskom i španjolskom, a
preko 400 natuknica i na francuskom jeziku.
Rječnik ima didaktičku namjenu (e-učenje), a omogućava poznavateljima antičke kulture, kao i
onima manje upućenima, lak i brz pristup temeljnim izvorima grčke i rimske mitologije. Rječničke
natuknice uključuju etimologije mitskih antroponima (posebice manje poznatih likova), upućuju
na imena i nazivlje mikenskoga podrijetla, kao i na suvremene lingvističke interpretacije tih
imena. Mnoge su natuknice povezane sa slikama. One manjim dijelom potječu iz goleme (i već
dobro poznate) antičke ikonografije poput oslikavanja vaza, a većinom su odabrane iz moderne
umjetničke produkcije kako bi se pokazala rasprostranjenost i vitalnost tema i motiva antičke
mitologije u europskoj kulturi od srednjega vijeka do danas.
Ezio Pellizer voditelj je toga projekta, kojemu je polazište bila disertacija Carle Zufferli (1992.).
Suradnici su brojni članovi GRIMM-a: Francesca Marzari, Luisa Benincampi, Stefano di Brazzano,
Alberto Cecon, Alberto Pavan.
Na prijevodu na francuski jezik rade Francesca Marzari e Françoise Létoublon (skupina HOMERICA u
Grenoblu koja eksperimentira tehnologijom automatskoga računalnog prevođenja).
Prijevod na španjolski jezik vode José Antonio Clúa Serena iz Barcelone, Diana De Paco Serrano iz
Murcie i Álvaro Ibáñez iz Granade.
Prijevod rječnika na engleski, portugalski (brazilski) i katalonski zasluga je drugih članova GRIMM-a
koji rade u New Hampshiru (SAD), na Cipru, u Barceloni, u Belo Horizonteu i drugdje.
Rječnik tako postaje dostupan sve većem broju proučavatelja humanističkih znanosti i antičke
kulture.
1
Etimološki rječnik grčke mitologije - www.demgol.units.it
Ἄβιοι
ABI
Mitski narod koji se u Hom. Il. 13, 6 spominje iza Hipemolga, Tračana i Mizijaca uz epitet "najpravedniji među ljudima".
Zeus
je usmjerio pogled prema njima odvrativši pozornost s događaja u Troji. Stari su ih pisci poistovjećivali s nomadskim
narodom Skita od kojih je navodno potekao i mudrac Anaharsis; Schol. Hom.
Il.
cit. Također se poistovjećuju s narodima
Tračana te s narodom kojega Eshil naziva Gabi u fragmentu Prom. lib. navedenom u Steph. Byz. s. v.; Aesch. Fr. 196 N.
= 329 M. Strabon, preuzimajući iz Posidonija, posvećuje tim narodima dugu raspravu u 7, 3, 2-4.
Različite se etimologije koje predlažu stari autori čine hipotetskima, a kreću se od tumačenja "oni koji su dugoga
života" (
βίος
) do "oni koji su vješti u rukovanju lukom" (
βιός
, "svjetlosni luk"), ili "oni koji se ne služe lukom". U drugom
se slučaju
ἀ
- tumači kao
ἀ
-privativum, a inače kao intenzifikator. Postoji i tumačenje "nenasilni",
ἀ
-
βιαίοι
(Schol. ad
Il. 13, 6; Etymol. Magn.
s. v.).
Σίντιες
SINTIJCI
Negrčki narod na otoku Lemnu, primili su
Hefesta
kad ga je
Zeus
zbacio s Olimpa (Il. 1, 594). Hefest se u Od. 8, 294 pravi
da odlazi od njih onamo gdje su
ἀγριόφωνοι
, "koji surovo govore" (usp.
βαρβαρόφωνοι
, epitet Karijaca u Il. 2, 867).
Premda narod nije grčki, već su u antici njegovo ime tumačili kao izvedenicu od glagola
σίνω
, "štetiti", "plijeniti" nejasne
etimologije (Epimer. Hom. 594, cfr. P. Kretschmer, "Glotta" 30, 1943, p. 117); v. i ime razbojnika
Sinisa
. Već je Strabon
(7a, 1 46) dpokušao povezati homersko ime Sintijaca sa Sintima (
Σιντοί
), tračkim narodom koji spominje i Thuc. 2, 98.
Σόλυµοι
SOLIMI
Narod protiv kojega se borio
Belerofont
(Hom. Il. 6, 184, 204). Nastanjivali su gore u Pisidiji (Hom. Od. 5, 283) blizu
Termesa (na istoimenoj gori, danas Güllük Dağı), gdje se u prošlosti štovao
Zeus
Solimski.
Ime je eponim prema imenu junaka
Solima
(Etym. Magn.
s. v., 721.43), sina
Aresa
i neke Kaldene ili Haldene. Možda bi
se moglo povezati sa
σόλος
, "komad metala", željezni ili olovni disk (usp. het. šulai-, "olovo"), što je homerski termin.
Eponimija
Στρουθοφάγοι
STRUTOFAGI
Narod u Etiopiji opisan u Diod. Sic. Bibl. 3, 28, 1-2. Živjeli su pokraj Etiopljana koji su se zvali Tuponosi, lovili su nojeve
"ptice velike poput jelena koje ne mogu letjeti", i hranili se njihovim mesom. Slične vijesti nalaze se i u Agatharch. De
mari erythreo, 57 (in Aristoph. Epit. ad Hist. animal. 2, 56, etc.).
Ime znači jednostavno "oni koji jedu nojeve", složeno je od
στρουθός
, "noj" (i "vrabac", fringilla domestica, ali ovdje
je zasigurno riječ o struthio camelus), i osnove
φαγ
-, "jesti".
2