Was ist Philosophie, als suchend und versucherisch? (1955.) Was ist Philosophie, als suchend und versucherisch? (1955.) „Pitanje koje je vrlo opsežno i sigurno nije jednostavno. Jer koliko je bilo značajnih filozofa, toliko je bilo definicija njihovog učenja (...) Kod mislilaca prije Sokrata filozofija je bila prvobitno učenje o materiji, kod Sokrata pojmovno učenje o tome što treba činiti, kod Platona promatranje ideja, kod Aristotela učenje o razvoju materije-forme. Kod Epikura filozofija je materijalističko učenje o prirodi, a kod stoika panteistički nauk o prirodi s isticanjem uloge etike; nasuprot tome kod neoplatonista filozofija je nauk o emanaciji svijeta iz prasvjetla, a kod kršćanskih skolastika to je logika s dominirajućom teologijom. Kod Bruna filozofija je bila oduševljenje za Sve-Jedno, kod Spinoze svjetska matematika supstancije, kod Leibniza ogledalo gigantske tendencije svjetla svijeta, a kod francuskih materijalista izoštrila se, kao instrument građanske revolucije, u prirodnu mehaniku. Kod Kanta filozofija se pojavljuje kao mjerenje granica teorijskog uma, praktičkog uma i estetsko-teleološke rasudne snage, kod Hegela filozofija je panlogičko-dijalektički nauk o razvoju svjetskoga duha, a kod Feuerbacha filozofija je materijalistička antropologija (...)
U tom neobičnom mnoštvu načina mišljenja i slika svijeta, često i kod istih filozofa, odvija se borba starog i novog, idealizma i materijalizma (...) I tako izgleda, ne uzimajući u obzir samu riječ i zajedničku oznaku ‘filozofija’, da je u svim tim nastojanjima malo prisutan isti predmet. No, ipak se čini da je sama zajednička oznaka ‘filozofija’ spoznajni znak, i to u dvostrukom smislu. Prvo, znak za ono što filozofija među znanostima nije, što neće niti ne može biti, a drugo, ona je znak za to što je ona u istini i što ostaje. Nije filozofija isto što i pojedinačne znanosti, iako je ona nekad sve pojedinačne znanosti u sebi sadržavala. (...) I upravo kada su se od filozofije odvojile , na osnovi stalne podjele rada i stalno proširivanog empirijskog materijala, ispoljila se razlika između filozofije i pojedinačnih znanosti, koja uostalom postoji od početka (jasno izražena već kod Demokrita i Aristotela). Pojedinačna znanost je usmjerena na posebno područje bića (predmeta), koje se sve više dijeli (...) U tom neobičnom mnoštvu načina mišljenja i slika svijeta, često i kod istih filozofa, odvija se borba starog i novog, idealizma i materijalizma (...) I tako izgleda, ne uzimajući u obzir samu riječ i zajedničku oznaku ‘filozofija’, da je u svim tim nastojanjima malo prisutan isti predmet. No, ipak se čini da je sama zajednička oznaka ‘filozofija’ spoznajni znak, i to u dvostrukom smislu. Prvo, znak za ono što filozofija među znanostima nije, što neće niti ne može biti, a drugo, ona je znak za to što je ona u istini i što ostaje. Nije filozofija isto što i pojedinačne znanosti, iako je ona nekad sve pojedinačne znanosti u sebi sadržavala. (...) I upravo kada su se od filozofije odvojile , na osnovi stalne podjele rada i stalno proširivanog empirijskog materijala, ispoljila se razlika između filozofije i pojedinačnih znanosti, koja uostalom postoji od početka (jasno izražena već kod Demokrita i Aristotela). Pojedinačna znanost je usmjerena na posebno područje bića (predmeta), koje se sve više dijeli (...) Nasuprot tome filozofija i pored svih svojih promjenljivih oblika, nikad nije izgubila odnos prema cjelini i posebnosti, i to istodobno čini jedinstvo toga što filozofija u istini jest i što ostaje. (...) Filozofija je tako na kraju put koji traži i vodi u istraživanje : put u počinjanje početka bez tuđine i zablude.” (S. 397-401)
Znanstvena filozofija Akademska filozofija Filozofija kao životna mudrost
Res cogitans (Cogito ergo sum) Res cogitans (Cogito ergo sum) Res extensa (materijalni svijet) ----------------------------------------- Ens perfectissimum ( Bog)
Immanuel Kant (1724-1804) ___________________________ Immanuel Kant (1724-1804) ___________________________ Johan Gottlieb Fichte (1762-1814) Friedrich Wilhelm Joseph Schelling (1775-1854) Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770-1831)
Dostları ilə paylaş: |