Astronomska Terestrička



Yüklə 475 b.
tarix11.01.2018
ölçüsü475 b.
#20187



Astronomska

  • Astronomska

  • Terestrička

  • Elektronička





Odlukom Američkog ministarstva obrane , zahtjeva se razvoj jedinstvenog sustava za pozicioniranje koji bi bio otporan na meteorološke uvjete. Sustav se nazvao Navstar Global Positioning System.

  • Odlukom Američkog ministarstva obrane , zahtjeva se razvoj jedinstvenog sustava za pozicioniranje koji bi bio otporan na meteorološke uvjete. Sustav se nazvao Navstar Global Positioning System.



Sustav GPS-a se sastoji od 24 satelita razmještena u 6 orbita na visini većoj od 20 000km.

  • Sustav GPS-a se sastoji od 24 satelita razmještena u 6 orbita na visini većoj od 20 000km.

  • Sustav se sastoji od:

  • -Svemirskog,

  • -Kontrolnog i

  • -Korisničkog dijela.







Magnetski

  • Magnetski

  • Zvrčni

  • Elektronski

  • Giromagnetni



Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje.

  • Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje.

  • Ne zna se tko je izumio kompas no prvi koji su upotrijebili magnetsku iglu za pokazivanje smjera bili su Kinezi.













Rad zvrčnog kompasa temelji se na svojstvu žiroskopa.

  • Rad zvrčnog kompasa temelji se na svojstvu žiroskopa.

  • Žiroskop je rotirajući predmet, najčešće disk, obješen u jednom ili dva okvira koji se nalaze u posebnom nosaču (kućištu žiroskopa).









Ekvator

  • Ekvator

  • Meridijani

  • Paralele

  • Zemljopisna širina φ je luk meridijana sa kutom u središtu Zemlje kojeg zatvara od mjesta na Zemlji do ravnine ekvatora. Broje se od ekvatora prema sjeveru (+) i prema jugu (-) do 90.

  • Zemljopisna duljina λ je kraći luk ekvatora od početnog meridijana do dotičnog mjesta. Broji se od nultog meridijana do 180 prema E (+) ili prema W (-).

  • Izražava se u stupnjevima, minutama i sekundama.





Koordinate se izražavaju uz pomoć strana svijeta N, S, E, W

  • Koordinate se izražavaju uz pomoć strana svijeta N, S, E, W

  • Osnovna mjerna jedinica za duljinu je 1 M odnosno jedna nautička milja. Jedna nautička milja iznosi približno 1852m, odnosno 1 minutu meridijanskog kruga.



Morska površina koja se u daljini prividno spaja sa nebom.Radi lakše orjentacije horizont se dijeli 0-360˚.

  • Morska površina koja se u daljini prividno spaja sa nebom.Radi lakše orjentacije horizont se dijeli 0-360˚.





Pramčani kut je kut što ga zatvara pravac prema objektu sa uzdužnicom broda.

  • Pramčani kut je kut što ga zatvara pravac prema objektu sa uzdužnicom broda.































Riječ RADAR je skraćenica od eng.riječi Radio Detection and Ranging

  • Riječ RADAR je skraćenica od eng.riječi Radio Detection and Ranging



Većina pomorskih radara odašilje na valnoj duljini:

  • Većina pomorskih radara odašilje na valnoj duljini:

  • X-pojas (3cm)

  • M-pojas (5cm)

  • S-pojas (10cm)

  • Svaki od njih ima prednosti i mane



H1 visina antene

  • H1 visina antene

  • H2 visina objekta

  • U praksi se uzima da jeza vrijeme normalnih vremenskih uvjeta radarski horizont 10% veći od optičkog horizonta



Kutni

  • Kutni

  • Radarski svjetionici

  • RACON



Mogu biti različiti

  • Mogu biti različiti



RACON može biti:

  • RACON može biti:

  • Kodiran

  • nekodiran



Upotrebljava se za držanje broda na sigurnoj udaljenosti od pličina, zbog lakšeg poimanja utjecaja vjetra, struja i valova

  • Upotrebljava se za držanje broda na sigurnoj udaljenosti od pličina, zbog lakšeg poimanja utjecaja vjetra, struja i valova





Mogućnosti:

  • Mogućnosti:

  • Unošenje rute

  • Kursor

  • Vektor i prikaz vl.broda

  • Simboli planina i svjetionika

  • Obalna crta

  • Granica plitkih voda

  • Oznaka daljinara (RANGE)

  • Ostali brodovi sa vektorima



Electronic Chart Display and Information System (ECDIS) je sustav elektronskih karata koje zadovoljavaju IMO SOLAS konvencijske zahtjeve za ispravke papirnatih karata. ECDIS znači navigacijski informacijski sustav koji sa adekvatnim back up dijelom se slaže s uvjetima V/20 SOLAS (1974) za SENC (System Electronic Navigational Chart)

  • Electronic Chart Display and Information System (ECDIS) je sustav elektronskih karata koje zadovoljavaju IMO SOLAS konvencijske zahtjeve za ispravke papirnatih karata. ECDIS znači navigacijski informacijski sustav koji sa adekvatnim back up dijelom se slaže s uvjetima V/20 SOLAS (1974) za SENC (System Electronic Navigational Chart)



Prelazak datumske granice

  • Prelazak datumske granice

  • Ako plovimo prema E i prelazimo datumsku granicu (180º), onda oduzimamo 1 dan, a ako plovimo prema W, dodajemo 1 dan.

  • Sumraci?

  • Postoje 3 sumraka:

  • a) gradjanski ne moze se opazati jer se ne vide jos sve zvijezde.

  • b) nauticki – u njemu opazamo

  • c) astronomski – ne moze se opaziti jer se ne vidi vise horizont



Na pocetku se mjerila zenitna udaljenost a ne visina nebeskog tijela.

  • Na pocetku se mjerila zenitna udaljenost a ne visina nebeskog tijela.

  • Prvi instrument je bio kvadrant (cetvrtina kruga). Radio se od drva ili od metala. Luk je bio bazdaren i podijeljen na stupnjeve. U sredistu je bio visak. Na jednom rubu bile su vizure za viziranje. Za mjerenje su trebala tri motritelja. Jedan je drzao instrument, drugi je vizirao a treci ocitavao.

  • Astrolab – Bio je radjen od dragih metala. Koristio se i za identifikaciju zvijezda. To je okrugla ploca, u sredistu je vizura (pomicna). Trebalo je najmanje 3 motritelja.

  • Prvi instrument kojim se pocela mjeriti visina nebeskog tijela je Jakovljev stap. To je jedan dugi stap i na njega se okomito postavljaju kraci stapovi.

  • Davisov kvadrant se koristio samo za mjerenje visine Sunca. Prilikom mjerenja, motritelj okrece Suncu i poravnava sjenu Sunca sa morskim horizontom. Imao je 2 luka i visina je bila zbroj ta dva luka.

  • Sekstant – Teorijske osnove dao je I. newton. Prvi ga je konstruirao John Hadley. To je preteca sekstanta koji se i danas koristi. Sekstant je instrument sa dva reflektirajuca ogledala. Bazira se na principu dvostruke refleksije svjetlosne zrake. Sekstantom se mjere kutevi od 120º, kvadrantom do 180º i oktantom do 90º.





Tijelo sekstanta – mjed, aluminij ili plastika

  • Tijelo sekstanta – mjed, aluminij ili plastika

  • Limb – njegov vanjski rub je nazubljen (1 zub = 1º). Luk libma oznacen je stupnjevima od 0º do 120º lijevo i od 0º do 5º desno.

  • Alhidada – Alhidada  je poluga koja se okreće oko osi i prolazi točno kroz središte kruga kružnog sektora tijela sek­stanta. Na alhidadi iznad osi je vertikalno učvršćeno veliko ogledalo. Okomi­tost velikog ogledala u odnosu na alhidadu i tijelo sekstanta se regulira vijkom na poleđini velikog ogledala. Izdadjena je od istog materijala kao i sekstant. Treba biti pricvrsceno na istoj tocki gdje je srediste limba.

  • Mikrometarski vijak – postavljane je okomito na kraju alhidade. On upada u nazubljeni otvor limba.

  • Hvataljke – sluzi za oslobadjanje alhidade da klizi po limbu.

  • Bubnjic – pricvrscen je na kraju mikrometarskog vijka. Graduiran je oznakama od 0 do 60 minuta. Za jedan puni okret bubnjica alhidada se pomakne 1º. Uz bubnjic je na alhidadu ugravirana skala od 0 do 10. To je radi mjerenja desetinke minuta. Zove se NONIJ ili VERONIJEVA SKALA.



Veliko ogledalo – uvijek je smjesteno na gornjem dijelu alhidade

  • Veliko ogledalo – uvijek je smjesteno na gornjem dijelu alhidade

  • Malo ogledalo – mora biti okomito na ravninu tijela sekstanta. Donja polovica je ogledalo a gornja obicno prozirno staklo.

  • Tamno staklo – postavljeno ispre oba zrcala

  • Dalekozor – fiksiran na tijelo sekstanta. Mora povecavati minimalno 14 puta.

  • Rucka sekstanta – postavljeno ispod tijela sekstanta. Napravljeno ili od drva ili sintetickog materijala. U nju se stavlja baterija.

  • Kutija za spremanje – u njoj je pribor: kljuc ili poluga ili igla za podesavanje okomitosti zrcala, kozica za ciscenje, potpuno zatamnjeno staklo za okular kad se direktno gleda u Sunce, bocica sa tekucinom, cetkica i umjetni horizont.

  • Sekstant se u terestričkoj navigaciji koristi za mjerenje horizontalnih i vertikalnih kutova. U astronomskoj navigaciji sekstant nalazi svoju punu primjenu kao instrument za mjerenje visine nebeskih tijela radi određivanja pozicije bro­da. Ovisno o ravnini u kojoj drzimo sekstant, takve kuteve i mjerimo.



Kronometar – G. Harrison konstruirao je kronometar kojim se moglo tocno mjeriti. Na brodu se kronometrom odredjuje UT vrijeme.

  • Kronometar – G. Harrison konstruirao je kronometar kojim se moglo tocno mjeriti. Na brodu se kronometrom odredjuje UT vrijeme.

































Jarbolsko svjetlo vidi se u sektoru 112,5º lijevo i desno od pramčanog dijela uzdužnice broda. U broda duljine 20m i više visina ovog svjetla iznad trupa iznosi 6m. Ukoliko je brod širi od 6m, onda je njegova visina veća od širine, ali ne više od 12m. Na brodu duljine 12-20m njegova visina nad razmom ne smije biti manja od 2,5m. Ako je brod kraći od 12m, jarbolsko svjetlo mora biti na visini najmanje 1m poviše bočnih svjetala.

  • Jarbolsko svjetlo vidi se u sektoru 112,5º lijevo i desno od pramčanog dijela uzdužnice broda. U broda duljine 20m i više visina ovog svjetla iznad trupa iznosi 6m. Ukoliko je brod širi od 6m, onda je njegova visina veća od širine, ali ne više od 12m. Na brodu duljine 12-20m njegova visina nad razmom ne smije biti manja od 2,5m. Ako je brod kraći od 12m, jarbolsko svjetlo mora biti na visini najmanje 1m poviše bočnih svjetala.



Bočna svjetla vide se u pramčanim sektorima kao i jarbolsko svjetlo, zeleno na desnom i crveno na lijevom boku. Na brodu duljine 20m i više, bočna svjetla ne smiju biti ispred prednjeg jarbolskog svjetla. Kombinirana crveno-zelena svjetiljka na brodu kraćem od 20m mora biti najmanje 1m ispod jarbolskog svjetla.

  • Bočna svjetla vide se u pramčanim sektorima kao i jarbolsko svjetlo, zeleno na desnom i crveno na lijevom boku. Na brodu duljine 20m i više, bočna svjetla ne smiju biti ispred prednjeg jarbolskog svjetla. Kombinirana crveno-zelena svjetiljka na brodu kraćem od 20m mora biti najmanje 1m ispod jarbolskog svjetla.

  • Krmeno bijelo svjetlo vidi se u krmenom sektoru od 135º (po 67,5º na svaku stranu). Svjetlo tegljača žute boje, a koje je istih karakteristika kao i krmeno svjetlo, nalazi se u vertikali iznad krmenog svjetla.



Brod duljine 50m i duljem: bijelo jarbolsko svjetlo 6 M, a bočno, krmeno i svjetlo za tegljenje 3M. Brod duljine 12-50m: jarbolsko svjetlo 5M (za brodove kraće od 20m iznosi 3M), bočna svjetla, krmeno svjetlo i svjetlo pri tegljenju 2M.

  • Brod duljine 50m i duljem: bijelo jarbolsko svjetlo 6 M, a bočno, krmeno i svjetlo za tegljenje 3M. Brod duljine 12-50m: jarbolsko svjetlo 5M (za brodove kraće od 20m iznosi 3M), bočna svjetla, krmeno svjetlo i svjetlo pri tegljenju 2M.

  • Brod (brodica) kraća od 12m: jarbolsko, krmeno i svjetla pri tegljenju 2M, bočna svjetla 1M;

  • Obojana svjetla (crveno, zeleno, žuto) koja svijetle po čitavom obzoru 2M.

  • Brodice kraće od 7m ne moraju obvezatno pokazivati naznačena svjetla, ali moraju biti spremni da noću svoju prisutnost označe makar privremenim isticanjem bijelog svjetla.







Jahta na mehanički pogon koja mijenja kurs, promjenu kursa označuje:

  • Jahta na mehanički pogon koja mijenja kurs, promjenu kursa označuje:

  • Jedan kratki zvuk ako skreće udesno;

  • Dva kratka zvuka ako skreće ulijevo;

  • Tri kratka zvuka ako strojevi voze krmom.

  • Ako zapovjednik jahte nije siguran u ponašanje druge jahte (broda) u vidokrugu, a postoji opasnost od sudara, svoju sumnju možemo pokazati upozorenjem: najmanje 5 kratkih i brzih zvučnih signala.



Jahta koja plovi uskim prolazom i želi preteći brod koji sustiže, svoju namjeru pokazuje:

  • Jahta koja plovi uskim prolazom i želi preteći brod koji sustiže, svoju namjeru pokazuje:

  • dva duga i jedan kratki signal ako namjerava pretjecati s desne strane,

  • dva duga i dva kratka signala ako namjerava pretjecati s lijeve strane.

  • Brod (jahta) koji se prestiže svoje slaganje potvrđuje uzastopnim davanjem zvučnih signala: jedan dugi i jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki signal.

  • Brod (jahta) koja se u plovidbi kanalom ili rijekom približava nepreglednom zavoju oglašava se jednim dugim signalom, drugi brod (jahta) koji čuje signaal ponavlja na isti način.



U plovidbi pri ograničenoj vidljivosti (magla, sumaglica, gusta kiša) brod dulji od 12m odašilje zvučne signale:

  • U plovidbi pri ograničenoj vidljivosti (magla, sumaglica, gusta kiša) brod dulji od 12m odašilje zvučne signale:

  • brod na mehanički pogon, jedan dugi u intervalima kraćim od dvije minute (kada se kreće), odnosno dva duga u razmaku od dvije sekunde (stroj zaustavljen i brod se ne kreće kroz vodu);

  • brod nesposoban za manevar ili ograničenih sposobnosti manevriranja (jedrenjak, brod zauzet ribolovom ili tegljenjem) jedan dugi i dva kratka u razmacima kraćim od dvije minute (brod posljednji u teglju jedan dugi i tri kratka signala);

  • usidreni brod, brzo zvonjenje (oko 5sekundi) u razmacima kraćim od jedne minute (signal upozorenja: kratki-dugi-kratki);

  • nasukani brod, tri odijeljena izrazita udaranja u zvono, i zvučni signal kao usidreni brod;

  • peljarski brod, kao i svaki drugi brod, a može i kao upozorenja davati četiri kratka signala.

















Zbog sigurnosti plovidbe i pomorskog prometa, brodice i jedrilice, osim pri plovidbi lukom i područjem uređenog ili prirodnog kupališta, ne smiju se približavati obali na ove udaljenosti:

  • Zbog sigurnosti plovidbe i pomorskog prometa, brodice i jedrilice, osim pri plovidbi lukom i područjem uređenog ili prirodnog kupališta, ne smiju se približavati obali na ove udaljenosti:

  • Motorne brodice i jedrilice na udaljenosti manjoj od 50m,

  • Gliseri dok glisiraju na udaljenosti manjoj od 200m,

  • Brodice na vesla mogu ploviti obalnim morem i na udaljenosti manjoj od 50m.

  • Gliseri mogu glisirati samo na području gdje glisiranje nije izričito zabranjeno.

  • Vuča skijaša na vodi može se obavljati samo na područjima gdje nije označena zabrana vuča skijaša. Takva područja određuje nadležna Lučka kapetanija.



1. Navedite osnovnu podjelu navigacije

  • 1. Navedite osnovnu podjelu navigacije

  • 2.Što je GPS

  • 3.Što je DGPS

  • 4. Što je ECDIS

  • 5. Što je varijacija

  • 6. Što je devijacija

  • 7. Oznake na karti

  • 8. Tko nadzire izdavanje karata u svijetu



9. Što je sekstant

  • 9. Što je sekstant

  • 10. Nabroji dijelove sekstanta

  • 11. Što je kronometar

  • 12. Čemu služi kronometar

  • 13. Koliko satelita ima GPS sustav

  • 14. Što je morski horizont

  • 15. Što je pramčani kut

  • 16. Što je azimut

  • 17. Što je kurs broda

  • 18. kako mjerimo kurs broda

  • 19. Kako mjerimo udaljenost broda

  • 20. Koliko iznosi 1 M



21. Što je RADAR

  • 21. Što je RADAR

  • 22. Što su radarski reflektori

  • 23. Nabroji 3 radarska reflektora

  • 24. Svjetla

  • 25. Karakteristike svjetala

  • 26. Zvučni signali

  • 27.Izbjegavanje sudara na moru




Yüklə 475 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə