|
Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika. Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnikahttp://www.w3.org/TR/xhtml1/ http://www.w3.org/TR/html4/index/elements.html
|
səhifə | 2/20 | tarix | 17.09.2018 | ölçüsü | 6,57 Mb. | | #68912 |
| http://www.w3.org/TR/xhtml1/ http://www.w3.org/TR/html4/index/elements.html http://www.w3.org/TR/REC-html40/index/attributes.html http://www.w3.org/TR/CSS2/propidx.html
https://www.w3.org/TR/html5/ https://www.w3.org/TR/html5/ https://www.w3.org/Style/CSS/Overview.en.htm http://www.webstandards.org/learn/reference/charts/entities/ http://www.w3schools.com
Za generisanje (X)HTML stranice potreban je najobičniji tekst editor, na primer Notepad, Notepad++. Nalazi se u Start meniju pod Programs -> Accessories. Za generisanje (X)HTML stranice potreban je najobičniji tekst editor, na primer Notepad, Notepad++. Nalazi se u Start meniju pod Programs -> Accessories. U MS Word-u, koristiti Save As Plain Text, a potom se bira UTF-8 kodovanje. Ekstenzija mora biti html. Mogu se koristiti i specijalni alati, na primer WYSIWYG editori: MS Expression Web, Adobe DreamWeaver, WordPress. Stranica se može videti u okviru veb brouzera: Mozilla Firefox, Google Chrome, Netscape Navigator, Internet Explorer...
Lako se može videti (X)HTML fajl bilo koje veb strane, i CSS kod, pomoću brauzera. Lako se može videti (X)HTML fajl bilo koje veb strane, i CSS kod, pomoću brauzera. Internet Explorer: Developer -> Page source Google Chrome: More Tools -> Developer tools
DOCTYPE komanda određuje verziju jezika i njegovu varijantu i prva je. DOCTYPE komanda određuje verziju jezika i njegovu varijantu i prva je. Varijante su: - Strict
- Transitional
- Frameset
Primer: Pre DOCTYPE komande često ide i XML komanda:
DOCTYPE komanda je kod HTML5 jezika uprošćena DOCTYPE komanda je kod HTML5 jezika uprošćena
(X)HTML komande se pišu u vidu tzv. tagova. (X)HTML komande se pišu u vidu tzv. tagova. Jedan tag je ustvari komanda koja govori brauzeru šta i kako da uradi tj. na koji način da prikaže sadržaj vaše stranice.
Tagovi se pišu unutar oznaka "<" i ">" (bez znakova navoda) npr: . Tagovi se pišu unutar oznaka "<" i ">" (bez znakova navoda) npr: . Ovaj tag se nalazi na početku svakog HTML dokumenta i govori brauzeru da je fajl koji je upravo počeo da učitava HTML dokument i da kao takvog treba i da ga prikaže. Većina tagova ima i početni i završni tag. Završni tag se dobija dodavanjem znaka "/" i označava mesto na kom prestaje dejstvo početnog taga, npr: . Ovaj tag govori browseru da je to kraj (X)HTML dokumenta.
Prosti tagovi za opisivanje jednostavnih elemenata logičke strukture. Oblika su: . U XHTML-u je obavezno da se završe kosom crtom: . Prosti tagovi za opisivanje jednostavnih elemenata logičke strukture. Oblika su: . U XHTML-u je obavezno da se završe kosom crtom: . Složeni tagovi su zagrade oblika y kojima je opisan izgled dela teksta y. Moguće je koristiti atribute u okviru taga kojima se dodeljuju određene vrednosti: a1=v1 a2=v2 ...> y </x>. U XHTML-u elementi (x), atributi (a1,a2), i njihove predefinisane vrednosti (v1,v2) su malim slovima. Vrednosti atributa su uvek pod navodnicima.
Minimalna struktura (X)HTML-dokumenta obuhvata tagove: Minimalna struktura (X)HTML-dokumenta obuhvata tagove: - , - zagrade (X)HTML teksta;
- , - zagrade zaglavlja, sadrži meta-definicije (X)HTML dokumenta;
- , - zagrade za naziv
- (X)HTML dokumenta i
- ,
U html tagu može da se specificira Namespace i jezik: U html tagu može da se specificira Namespace i jezik:
Sve ono što se napiše u zaglavlju dokumenta neće se prikazati u prozoru brauzera već obično služi samo da pruži neke informacije o stranici. Sve ono što se napiše u zaglavlju dokumenta neće se prikazati u prozoru brauzera već obično služi samo da pruži neke informacije o stranici. U zaglavlju se specificira azbuka a takođe i naslov veb strane koji gledaju pretraživači:
Sve ono što je napisano između tagova i i
Dostları ilə paylaş:
|
|
|