Izumiteljke: od korseta do brisača
za automobile
u istoriji nauke i tehnologije žene se nisu bavile samo teorijom, prevođenjem i
komentarisanjem naučnih otkrića. one su bile i konstuktorke i izumiteljke u obla-
stima koje se i danas smatraju „muškim prostorom“. uprkos predrasudama i stere-
otipima koje ih predstavljaju kao nepraktične i nevične rukovanju tehničkim napra-
vama, žene inovatorke nisu se bavile samo spravljanjem parfema i tkanjem, već i
konstruisanjem mašina u domaćinstvu i poljoprivredi, u vojnoj industriji, nauci
i tehnologiji (hass i Perrucci, 1984; mozans, 1974; new Sci, 1984; Bellis, 2011).
Spomen ploča Emili Rebling na Bruklinskom mostu
asirskoj kraljici Semiramidi (9. vek pre n. e.) pripisuje se značajna uloga u izgradnji
kanala i tunela ispod eufrata, i to ne samo ona koju je imala po svom kraljevskom
položaju, već kao i konstruktorka. homer u
Ilijadi pominje amazonsku kraljicu Pentesileu
(oko 1200. pre n. e.), koja je poginula u trojanskom ratu i kojoj se pripisuje da je izumela
ratnu sekiru. mnogo kasnije izabela Kunio (isabella cunio, 13. vek) pominje se kao
ravnopravna partnerka svog brata u otkrivanju tehnike rezbarenja drveta.
nor mahal, tetka mumtaz mahal u čiji spomen je sagrađen čuveni mauzolej
tadž mahal, građen više od dvadeset godina (1631–1654) usavršila je proces tkanja
83
iZumiteLjKe: od KorSeta do BriSaČa Za
automoBiLe
afroamerikanka elen eglui (ellen eglui) 1888. izumela je prototip mašine
za pranje rublja. Patent je prodala za svega 18 dolara jer je smatrala da, s obzirom
na njeno poreklo, bele žene neće hteti da ga prihvate. Pokazalo se, međutim, da
je njen pronalazak napravio pravi proboj u tehnologiji i proizvodnji ovih mašina.
dve godine pre toga jedna druga amerikanka, džozefina Kohran (josephine
cochran), patentirala je prototip mašine za pranje posuđa. ona je to uradila
iz praktičnih razloga: kao pripadnica više klase, često je priređivala večere za
mnogobrojne zvanice i,
bez obzira na poslugu, pranje sudova je bilo problem.
u odnosu na ameriku, evropa je zaostajala po broju žena izumiteljki (i ne
samo žena već i muškaraca, ali to nije naša tema). ipak, 1859. jedna Francuskinja,
izvesna madam Lefevr (mme Lefebre), prijavila je patent za proizvodnju nitrata
(osnovna komponenta hemijskih đubriva), ali ne u svojoj domovini, već u
engleskoj.
eni Skot monder (annie Scott dill maunder) ostala je zabeležena među
pionirima astronomske fotografije. Bila je matematičarka po obrazovanju, ali se
sticajem okolnosti 1830. zaposlila kao asistentkinja poznatog astronoma edvarda
mondera (edward Walter maunder), šefa odeljenja za solarnu astronomiju u
Grinvič opservatoriji , za koga se kasnije i udala. Konstruisala je malu prenosivu
širokougaonu kameru sa sočivima od 1,5 inča, pomoću koje je načinila prve
fotografije Sunčeve korone tokom pomračenja u indiji 1898. godine.
Agnes Pokels i jedna
modifikacija njene aparature
Po jednoj od pionira savremene hemije, agnes Pokels (agnes Louise
Wilhelmine Pockels, 1862–1935), nazvana je
Pokelsova kadica za određivanje
koeficijenta površinskog napona. Pokelsova je bila iz dobrostojeće građanske
porodice, a obrazovala se tako što je krišom čitala knjige i udžbenike svoga
brata Fridriha
73
, takođe poznatog naučnika, dok je studirao na univerzitetu u
Getingenu, na koji ona nije imala pristup. da li je zaista došla na ideju o uticaju
73 Fridrih Pokel (Friedrich carl Pockels, 1865–1913), autrijski hemičar, otkrio tzv. Pokelov efekat
(dejstvo elektromagnetnog polja na indeks prelamanja svetlosti).