101
na Vrhu: noBeLoVSKe KontroVerZe
Neke ’mekše’ nauke...
u „mekšim“
naučnim disciplinama, kao što su molekularna biologija, biohemija ili
medicina, žene su se lakše probijale i osvajale najviša naučna priznanja. Zbog toga se
među naučnicima koji su dobili nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu nalazi
veći broj žena u odnosu na one koje su ovo priznanje dobile za fiziku i hemiju. treba
reći i to, sem nekoliko izuzetaka, one su naučnu slavu delile sa svojim bračnim ili
profesionalnim muškim partnerima, često ostajući u njihovoj senci. međutim, treba
reći da su medicina i fiziologija oblasti u kojima nobelovu nagradu danas najčešće
dele dvoje ili troje naučnika, što je slučaj i sa dobitnicima u oblasti fizike i hemije.
Biohemičarka
tereza Kori (theresa Gerthy radnitz cori
, 1896–1957), sa
suprugom Karlom Korijem (carl cori, 1896–1984), takođe biohemičarem, i
argentinskim fiziologom Bernardom husejom (Bernard houssay, 1887–1971),
dobila je nobelovu nagradu iz medicine i fiziologije za otkrića u metabolizmu
ugljenih hidrata, odnosno insulina 1947. godine. Karl i tereza su poreklom bili
austrijanci, a njihove porodice su generacijama bile jezgro praške intelektualne
elite. terezin otac je bio hemičar po struci i bavio se preradom šećera, dok je majka
bila bliska prijateljica Franca Kafke
92
. Karlov otac bio je jedan od najpoznatijih
evropskih zoologa i morskih biologa, ujaci profesori matematike, fizike i hemije
na Karlovom univerzitetu u Pragu, deda profesor anatomije na univerzitetu u
Beču. Karl i tereza su se upoznali na studijama medicine u Pragu i venčali 1920,
kada su objavili i prvi zajednički rad o imunim telima u krvi kod različitih bolesti.
dve
godine kasnije,
posle diplomiranja, emigrirali su u Sad.
Tereza
i Karl Kori
92 Franc Kafka (Franz Kafka, 1883–1824), jedan od najznačajnijih pisaca 20. veka; najpoznatija
dela:
Proces, Zamak, Metamorfoze.
102
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
u americi Korijevi su se, umesto za unosnu medicinsku praksu, opredelili za
istraživački rad u institutut „Buffalo Gaylord“. Godine 1936. otkrili su
Cori ester,
prvi korak u konverziji glukoze u glukogen, a 1943. i
Cori ciklus (koji pokazuje
mehanizam kojim insulin uzrokuje odnošenje šećera iz krvi). Prvi su (1939)
sintetizovali glikogen u laboratoriji. Karlova karijera je bila uspešnija, barem što
se tiče promocije u javnosti. tereza je za mnoge, čak i iz naučnih krugova, do
dobijanja nobelove nagrade bila samo gospođa Kori. na početku karijere, za
isti posao primala je tek jednu desetinu Karlove plate. neposredno po dobijanju
nobelove nagrade utvrđeno je da boluje od mieloskleroze, od koje je i umrla deset
godina kasnije (Pycior i sar., 1996; apotheker and Sarkadi, 2011).
rozalind Sasman jalou
(rosalind Sussman Yallow, 1921– ) dobila je 1977.
zajedno sa endruom šalejem (andrew Schally, 1926– ) i rodžerom Giljeminom
(roger Guillemin, 1924– ), nobelovu nagradu iz medicine i fiziologije. rozalind je
doktorirala je 1945. na univerzitetu ilinois, a oblast njenog naučnog interesovanja
bila je i ostala nuklearna medicina. Sa Solomonom Bersonom (1918–1972) radila
je na primeni radioizotopa u medicini i razvoju ria (
Radioimunnoassay) – veoma
osetljive metode za određivanje malih količina bioloških i farmakoloških supstanci
u krvi i tkivima, koja se pokazala od neprocenjivog značaja u kliničkoj dijagnostici.
ta metoda je prvi put primenjena 1959. za određivanje nivoa insulina u krvi
dijabetičara. od 1973. rozalind jalou je bila direktorka instituta koji nosi ime
njenog preminulog kolege i mentora (Solomon Berson research institute). Bez
obzira na sve uspehe, mnogi je i danas smatraju samo Bersonovom saradnicom
(Byers
i Williams, 2006; milar i sar., 2003).
Kristijana Folhard
Rita Levi Montalčini na svoj sto prvi rođendan
Rozalind Jalou
najstarija živa dobitnica nobelove nagrade
rita Levi montalčini
(rita Levi
montalcini, 1909– ) rođena je u torinu, u italiji. tek posle duge porodične
borbe dobila je očevu dozvolu da studira medicinu. Za vreme drugog svetskog
rata, zbog svog jevrejskog porekla, živela je ilegalno u Firenci, a 1947. odselila
se u Sad, gde je dobila mesto na univerzitetu u Sent Luisu. Sa Stenlijem