TABLICA 10. STUPNJA
nakon 440-480 nastavnih sati
tolerancija pogrešaka: do 0,5 %
a) PRIJEPIS: 10 minuta
donja granica: 2100 bruto udaraca u minuti
BROJ
UDARACA
|
POGREŠKE
OCJENE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
0
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10
|
11
|
12
|
13
|
14
|
15
|
16
|
17
|
|
do 2099
|
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2100 - 2149
|
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2150 - 2199
|
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2200 - 2249
|
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2250 - 2299
|
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2300 - 2349
|
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2350 - 2399
|
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2400 - 2449
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
2450 - 2499
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
2500 - 2549
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
|
2550 - 2599
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
2600 - 2649
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
2650 - 2699
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
2700 - 2749
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
|
2750 - 2799
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
2800 - 2849
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
2850 - 2899
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
2900 - 2949
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
|
2950 - 2999
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
3000 -3049
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
3050 - 3099
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
3100 - 3149
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
|
3150 - 3199
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
3200 - 3249
|
|
5
|
5
|
5
|
5
|
5
|
4
|
4
|
4
|
4
|
3
|
3
|
3
|
3
|
2
|
2
|
2
|
2
|
1
|
|
b) DIKTAT: 3 minute pisanja
donja granica: 220 bruto udaraca u minuti ili
5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti
(vidi tablicu 3. stupnja - "Kompjutorska daktilografija 1")
BRUTO UDARACA
U MINUTI
|
UKUPNO
BRUTO UDARACA
|
BROJ
POGREŠAKA
|
OCJENA
|
NETO
UDARACA
U MINUTI
|
220
|
660
|
0
|
3
|
220
|
|
|
1
|
3
|
212
|
240
|
720
|
0
|
5
|
240
|
|
|
1
|
4
|
232
|
|
|
2
|
3
|
223
|
|
|
3
|
2
|
207
|
260
|
780
|
0
|
5
|
260
|
|
|
1
|
4
|
252
|
|
|
2
|
3
|
243
|
|
|
3
|
2
|
235
|
280
|
840
|
0
|
5
|
280
|
|
|
1
|
5
|
271
|
|
|
2
|
4
|
263
|
|
|
3
|
3
|
255
|
|
|
4
|
2
|
245
|
300
|
900
|
0
|
5
|
300
|
|
|
1
|
5
|
292
|
|
|
2
|
4
|
283
|
|
|
3
|
3
|
275
|
|
|
4
|
2
|
267
|
Prema uvriježenim pravilima za polaganje tzv. „daktilografske klase“ ispit se u pravilu polaže pred tročlanim povjerenstvom. Ispit se sastoji od dva prijepisa u trajanju od po 10 minuta. Za utvrđivanje postignutog uspjeha važe sljedeći kriteriji:
NETO UDARACA U MINUTI
|
DAKTILOGRAFSKA KLASA
|
351 i više
|
Ia
|
301 - 350
|
Ib
|
251 - 300
|
II
|
201 - 250
|
III
|
POJMOVNIK
akne – (grč.) kožna bolest najčešće uvjetovana hormonski; gnojna upala žlijezda lojnica, u obliku gnojnih čvorića obično na čelu, nosu, bradi; česta u pubertetu
akumulator – (lat.) uređaj za sakupljanje i čuvanje električne energije, tzv. sekundarni galvanski element; električna energija uložena u kemijsku promjenu elektroda (punjenje) može se crpsti (pražnjenje) nakon nekog vremena. Tipovi: olovni, nikalo-kadmijev, nikal-željezni. Radi postizanja viših napona akumulatori se spajaju u akumulaorske baterije.
alkoholi – (arap. preko španj.) organski spojevi koji sadrže hidroksilnu (OH) skupinu vezanu uz ugljik, ako taj nije član aromatske jezgre; najpoznatiji je obični alkohol (etilni alkohol, žesta, špirit), bezbojna tekućina koja se proizvodi iz škrobnih i šećernih sirovina (krumpira, kukuruza, ječma, voća, šećerne repe, melase) vrenjem s pomoću kvasca (alkoholno vrenje);
ambalaža – (franc. emballage) omot; sve ono u što se roba pakira (papir, drvo, juta, slama, špaga itd.)
ambicija – (lat.) težnja za osobnim uzdizanjem, uspjehom, društvenim ugledom; častohleplje, častoljublje, općenito – ono za čim netko teži; revno (uporno) nastojanje, pregalaštvo
ambijent – (lat.) okoliš, okolina, okružja
angažman – (franc.) namještenje, zaposlenje, osiguran ugovorni rad; prihvaćanje neke obveze
atest – (lat.) pismena potvrda; svjedodžba o podrijetlu i kakvoći neke tvari ili robe;
apoteka – (grč.) ljekarna
arsenal – (arap. preko tal.) skup vojnih pogona, radionica i skladišta za proizvodnju, čuvanje i održavanje ratnog materijala; specijalizirana ustanova za gradnju, opremanje i remont ratnih brodova;
artikl – u trgovačkom smislu riječi: roba, predmet trgovine
asfalt – (grč.) crnosmeđa masa, prirodna ili umjetna smjesa bitumena i mineralnih tvari; prirodni asfalt nastaje od nafte koja je izgubila hlapljive sastojke; tehnički je važniji umjetni asfalt dobiven miješanjem mineralnog materijala s asfaltnim bitumenom, odnosno petrolejskim asfaltom proizvedenim iz ostataka destilacije nafte; asfalt služi u gradnji automobilskih cesta, kao izolator u građevinarstvu, za proizvodnju lakova.
asimilacija – (lat.) u sociologiji, integracija, stapanje pojedinaca i skupina ljudi drugačijeg podrijetla (etničkog, nacionalnog, vjerskog) u širu društvenu zajednicu u kojoj žive
asortiman – (franc.) izbor različitih vrsta robe u trgovini, skladištu, na tržištu
ažuran – (franc. ŕ jour) točan, bez zaostatka: koji pravovremeno svrši posao
biljeg – oblik indirektne naplate naknade za rad organa uprave ili suda, koja se smatra namirenom onda kad je biljeg prilijepljen i na odgovarajući način poništen
birokracija – (franc. + grč.) upravni aparat u državnim službama, javnim ustanovama, poduzećima i drugim organizacijama; upravljanje poslovima na osnovi poznavanja i dosljedne primjene pravnih propisa; vladavina činovnika u hijerarhiji vlasti
birokratizam – sustav državne uprave s vladajućom ulogom birokrata; u prenesenom značenju: formalističko, bezdušno postupanje u poslu, osobito uredskom
bjelančevine – (proteini) složeni organski spojevi, biopolimeri, sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina; glavna građa protoplazme žive stanice; sadrže ugljik, vodik, kisik i dušik, a većina još sumpor i fosfor, neke pak i jod i željezo; bjelančevine dijelimo na jednostavne, koje hidrolizom daju samo aminokiseline (albumini, globulini, gluteini, prolamini, histoni, protamini) i složene (proteidi), koje hidrolizom daju i druge tvari (kromoproteini, nukleoproteini, glikoproteini, lipoproteini, fosfoproteini); enzimi, hormoni, protutijela, hemoglobin među najvažnijim su bjelančevinama
bunker – (engl.) pokriveno i utvrđeno uporište organizirano za obranu streljačkom i tipovskom paljbom; skladišni prostor, npr. za gorivo na brodu, prtljažnik u autu
certifikat – (lat.) svjedodžba, potvrda (npr. o podrijetlu ili o ispravnosti robe)
čaj – (mandarinski kineski) grmolika biljka iz porodice čajeva podrijetlom iz Kine, uzgaja se po cijeloj jugoistočnoj Aziji; sušenjem i fermentacijom lišća koje sadrži kofein (tein), dobiva se „ruski“ ili „kineski“ čaj koji služi za pripremanje istoimenog napitka
datulja – (grč. preko lat., španj., tal.) urma, voćka tropskih i suptropskih krajeva iz porodice palmi; hranjivi plodovi sadrže mnogo šećera
decibel – (znak dB) decimalna brojčana jedinica razine neke fizikalne veličine, npr. snage, napona, struje, tlaka i dr.; poznava po izražvanju razine jakosti zvuka
dedukcija – (lat.) u logici, metodički postupak zaključivanja od općeg na pojedinačno
definicija – (lat.) u logici, izraz kojim se određuje sadržaj nekoga pojma s pomoću najbližeg višeg rodnog pojma (genus proximum) i specifične razlike (differentia specifica)
delikt – (lat.) čin ili propust koji se protivi pravnoj normi, koji pravna norma zabranjuje; termin se upotrebljava i za svaku kažnjivu radnju: kazneno djelo, gospodarski prijestup, prekršaj
destilirana voda – voda pročišćena destilacijom za primjenu u medicini, farmaciji, kemiji i dr.
detoksikacija – (lat. + grč.) metabolična promjena otrovnih tvari u orgaizmu u manje otrovne, koje se lakše izlučuju iz tijela; glavni organ za detoksikaciju je jetra
dezen – (franc.) desen, uzorak, šara na tkanini
dioptrija – (uobičajeni znak dpt) stara jedinica za mjerenje jakosti optičkih leća
disciplina – (lat.) stega, red, poslušnost; navika na pokoravanje određenom poretku; dio ili grana znanosti koja ima poseban predmet i posebnu metodologiju (npr. genetika, dio biologije); dio jedne športske grane, npr. skok u vis
ekstrakt – (lat.) izvadak; po konzistenciji mogu biti tekući, žitki, gusti i suhi
element – (lat.) u kemiji, skup svih atoma s istim nabojem jezgre; danas je poznato 109 elemenata
emocija – ganuće, uzbuđenje, potresenost (psihološko čuvstvo)
energija – (grč.) djelotvorna sila, životna aktivnost, odlučnost, odrješitost; u fizici, sposobnost nekog sustava da obavlja rad (oblici energije: mehanička, toplinska, električna, kemijska, nuklearna i dr.)
estetika – (grč.) filozofska disciplina koja istpituje lijepo (odnosno vrijedno) u umjetnosti (po nekim estetičarima i u prirodi) kao i uopće smisao i bit umjetničkoga
etnologija – (grč.) opće komparativno narodnoznanstvo; znanost koja proučava podrijetlo, razvoj, rasprostiranje čovječanstva, društveno uređenje, pravne uredbe, materijalnu i duhovnu kulturu
evolucija – (lat.) razvoj; neprekidno, postupno mijenjanje, za razliku od nagle promjene (revolucije); skup znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku života i o zakonima i putovima razvoja organskog svijeta; razvoj organizma
faksimil – (lat.) reprodukcija istovjetna s izvornikom u svim pojedinostima; pečat s ugraviranim potpisom
fermentacija – vrenje, razlaganje nekih organskih tvari djelovanjem enzima iz mikroorganizama, često popraćeno razvijanjem plinova
film – u fotografiji i filmskoj tehnici, tanka savitljiva opna ili vrpca od nitroceluloze ili acetilceluloze s prevlakom osjetljivom na svjetlost; specifičan oblik umjetnosti (sedma umjetnost), nastao na prijelazu u 20. st. kao rezultat kreativne uporabe filmske thenike; tehnika snimanja na filmsku vrpcu i reproduciranje snimki
format – (lat.) normiran ili propisan oblik i veličina, dimenzije nečega (papira, knjiga, tiskanica, slogova, klišeja i dr.)
franko (fco) – (tal. franco) trgovački izraz koji označuje da je prodavatelj obvezan dovesti robu do mjesta označenog u ugovoru, o svom trošku i na svoj rizik
frekvencija – (lat.) učestalost; broj ponavljanja neke periodične pojave ili procesa u jedinici vremena; međunarodna jedinica za frekvenciju je herc (Hz);
freska – (tal.) zidna slika izrađena na svježem sloju žbuke, najčešće zemljanim bojama otopljenim u vodi. Boja se spaja sa svježim vapnom, i kada se oslikana površina osuši, slika postaje čvrsta i trajna
fruktoza – (lat. + grč.) voćni šećer
frustracija – (lat.) nenormalno (bolesno) duševno stanje koje se javlja u pojedincu kada njegove duboke potrebe i težnje nisu zadovoljene; može se temeljiti na osobnim nedostacima (npr. duševnima i fizičkima), ali i na odnosima između pojedinca i društva
generator – (lat.) stroj ili aparat koji nešto ikonvertira (npr. mehaničku u električnu energiju) ili proizvodi
genocid – (grč. + lat.) međunarodni zločin učinjen s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi narodna, etnička, rasna ili vjerska skupina ljudi. OUN donijela je 1948. konvenciju o kažnjavanju i suzbijanju gnocida.
glicerin – (grč. + lat.) glicerol, trovalengni alkohol; produkt saponifikacije ulja i masti, služi u proizvodnji nitroglicerola, u kozmetici, kožnoj i prehrambenoj industriji
glukoza – (grč.) dekstroza, grožđani šećer; proizvodi se iz škroba, a služi u pehrambenoj i tekstilnoj industriji, te u medinci (za infuzije)
gramatika – (grč.) slovnica; grana lingvistike koja utvrđuje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne osobine, sustav i funkciju riječi, njihovih skupova, veza i rečenica
infrastruktura – (lat.) ekonomska i organizacijska podloga proizvodnih djelatnosti (npr. prometna mreža, vodovod i sl.)
integralan – (lat.) potpun, sav, ukupan, koji sačinjava cjelinu
intervencija – (lat. preko franc.) posredovanje uopće, upletanje, miješanje u tuđe stvari ili u neko stanje; u međunarodnim odnosima, jednostrano miješanje jedne ili više država u poslove druge države (oružana, ekonomska, diplomatska intervencija)
intiman – (lat.) skrovit (npr. intiman osjećaj); koji se ne pokazuje javno; prisan (npr. intiman prijatelj); osobni (npr. intimni život); ograničen na najuži krug (npr. intimna proslava)
investicija – (lat.) ulaganje materijalnih i novčanih sredstava u povećanje osnovnih i obrtnih fondova radi proširenja proizvodnje i ostvarivanja većeg dohotka
kalkulacija – (lat. calculare - računati) izračunavanje svih elemenata proizvodne i prodajne cijene, produkta, robe, usluga i dr.
kamata – (grč. kámatos - zarada) odšteta u novcu za uporabu tuđeg kapitala
kanarinac – ptica pjevica iz porodice zeba s Kanarskih otoka: pripitomljen se često drži u krletkama; uzgojen dobiva velik broj vrsta
kapacitet – (lat. capacitas - sposobnost) najveća mogućnost proizvodnje nekog stroja ili čitave tvornice
karijera – (franc.) napredovanje, uspješno uzdizanje u nekom zvanju; zanimanje, profesija kojom se netko bavi kao životnim pozivom (npr. diplomat od karijere, karijerni službenici itd.)
karton – (franc.) naziv za jednoslojne debele papire 200 – 500 g/m2, ili više slojeva slijepljenih papira: dvoslojni (duplex), troslojni (triplex) i dr.
katalog – (lat. iz grč.) popis predmeta prema određenom redu (abecednom, kronološkom, po brojevima i dr.). Koristi se kao pomoćno sredstvo u znanosti, organizaciji rada, trgovini (katalog knjiga, umjetničkih predmeta, izložaba, trgovačkih artikala s cijenama)
katastar – (lat. catastrum) javna evidencija s određenim ekonomskim, tehničkim, geodetskim i drugim podacima zemljišnih nekretnina raznih namjena, objekata na njima i podzemnih objekata, namijenjena poreznim, gospodarskim, vojnim i drugim potrebama
katastarska čestica (k. č.) – dio zemljišta koji se koristi na isti način i pripada istom vlasniku, a označava se posebnim brojem i nazivom katastarske općine kojoj pripada
keks – (engl. cake: kolač; preko austr. njem.) sitno pecivo od tankoga tijesta (slatko ili slano)
keramika – (grč.) skupni naziv za sinterirane nekovinske proizvode dobivene miješanjem osnovnih sirovina (gline, kaolina) s vodom, oblikovanjem na običnoj i pečenjem na visokoj temperaturi (za neku robu i pocakljivanjem). Najvažnije vrste klasične keramike: lončarija, majolika, fajansa, kaljevi, drenažne cijevi, opekarska roba, terakota, porculan.
kiper – (njem.) uređaj za istovar otvorenih željezničkih vagona ili kamionskih prikolica natovarenih rasutim teretom (rudača, koks, šljunak i dr.)
kiseline – kemijski spojevi koji sadrže vodik, dijelom ili u cjelini zamjenljiv atomima metala, pri čemu nastaju soli; mogu se podijeliti na jake kiseline, kod kojih su se molekule u razrijeđenoj otopini disocirane na ione (npr. kloridna, nitratna, sulfatna), srednje jake (fosfatna) i slabe, koje ostaju pretežito neionizirane (organske kiseline). Nazivaju se po solima koje tvore.
klauzula – (lat.) dodatak, zaporka, pripomena. U obveznim ugovorima odredba kojom se uređuju odnosi među ugovaračima ako se bitno promijene okolnosti što su postojale u vrijeme zaključenja ugovora.
klinika – (grč.) specijalistička bolnica ili njezin odjel, u kojoj se uz liječenje bolesnika obično obavlja i visokoškolska nastava iz medicine
knjiženje – sustavno ili kronološko bilježenje u knjigovodstvene knjige na temelju odgovarajućeg knjigo-vodstvenog dokumenta i sukladno općeprihvaćenim računovodstvenim načelima i propisima
kokos – (port.) do 25 m visoko drvo iz porodice palma (kokosova palma); velik kuglast plod (kokosov orah) ima umjesto jezgre debelu bijelu jestivu stijenku, unutar koje se nalazi slatkasta tekućina, kokosovo mlijeko. Od usplođa kokosova oraha dobiva se kokosovo vlakno.
koks – (engl.) tvrdo, tamnosivo, sjajno gorivo, proizvod suhe destilacije ugljena; sastoji se uglavnom od ugljika, a gori gotovo bez plamena i čađe.
kolekcija – (lat.) zbirka
komplementaran – (lat.) dopunski
koncentrat – (njem. prema franc.) zgusnuti (naročito kemijski) sastojak nečega, osim koncentrata hrane koji se dobije (djelomičnim) uklanjanjem vode (npr. koncentrirane rajčice)
konfekcija – (franc. iz lat.) proizvodnja i prodaja tvornički izrađene odjeće u standardnim veličinama; trgovina takvom robom
konkretan – (lat.) stvaran, osjetilima pristupačan; koji ponajprije ide za primjenom, a ne zanima ga teorija
konstatacija – (lat. constare - biti postojan) tvrdnja, utvrđena činjenica, ustanovljenje
konstitucija – (lat.) skup prirođenih osobina čovječjega organizma, koje se očituju u građi, obliku, načinu reagiranja, sklonosti prema bolestima; ukupnost svojstava, osobina, elemenata nekoga tijela ili predmeta; u pravu: ukupnost pravnih normi najvišega reda što ih određuje pravno i političko uređenje neke zemlje, utvrđujući prava i dužnosti građana; dekret ili uredba što je izdaje vladar ili nekih vrhovni državni organ
kontroverzan – (lat.) prijeporan, sporan, osporavan
konvencija – (lat.) pravila ponašanja u određenom društvu; vladanje u skladu s ustaljenim pravilima ili tradicijama; u pravu, ugovor ili sporazum među strankama; u međunarodnom pravu – sporazum manje važan i manje formalan od ugovora; skupština, zbor, sastanak
konzervator – (lat.) čuvar, stručna osoba kojoj je povjereno čuvanje povijesnih i kulturno-umjetničkih spomenika, zbirki, prirodnih rijetkosti i dr.
konzumirati – (lat.) trošiti
kopija – (lat. copia - zaliha, obilje) prijepis s originala, uopće nešto učinjeno prema uzorku, preslika
korektan – (lat.) ispravan, točan, pravilan; bez pogreške, bez zamjerke, besprijekoran
kriterij – (grč.) mjerilo, načelo (princip, stajalište) prema kojemu se nešto prosuđuje, ili je ono temelje nečijega djelovanja i ponašanja
kupon – (franc.) odrezak, sporedni dio vrijednosnice, kao što su obveznica, dionica i sl.
kvaliteta – (lat.) svojstvo, kakvoća stvari, ono što se osjetilima zahvaća, npr. boja. U logici, kvaliteta suda je odnos povezanosti između subjekta i predikata.
lazanje – (tal.) široka plosnata tjestenina, obično se priprema zapečena s nadjevom od mljevena mesa, ribana sira i umaka od rajčice
leukemija – (leukoza; grč.) bolest malignoga bojanja leukocita s velikim povećanjem njihova broja u krvi i pojavom nezrelih oblika
liberalan – (lat.) slobodouman, bez predrasuda
logotip – (grč. logos - riječ + typos - lik, slika) više lijevanih slova ili čitavih riječi, pa i odgovarajuća slika zajedno u tipografiji, oznaka neke tvrtke, institucije
ljepenka – kruti i debeli papir težine iznad 500 g/m2; izrađuje se od drvenjače i staroga papira u formatu 70 x 100 cm, u vezovima od 25 kg, i debljinama 8 – 100 (toliko komada sadrži jedan vez); višeslojna i valovita ljepenka (2 – 7 slojeva) služi za izradbu kutija u ambalaži
manipulacija – (franc. iz lat.) rukovanje, upravljanje, upotrebljavanje; u prenesenom značenju: vješto podmetanje
marmelada – (franc. iz port.) konzerviran voćni proizvod, dobiva se ukuhavanjem pasiranoga voća sa šeće-rom
matura – (lat. preko austr. njem.) ispit zrelosti koji se prema nekim školskim sustavima polaže nakon završene srednje škole (tzv. „velika matura“, pa i nakon četiri razreda niže srednje škole (tzv. „mala matura“)
medicina – (lat.) skup znanosti o liječenju bolesti i održavanju ljudskoga zdravlja
memorandum – (lat. memorandus - spomena vrijedan, značajan) u poslovanju, službeni listovni papir s otisnutim znakom, logotipom i podacima tvrtke
mentalitet – (franc.) skup zajedničkih vjerovanja i duhovnih navika koji određuje poglede na svijet nekoga kolektiva; stanje duha, moralna i psihološka raspoloženja
minerali – (lat.) kemijski i fizički homogeni prirodni sastojci Zemljine kore; uglavnom kristalne anorganske tvari, rijetko čisti kemijski elementi (zlato, srebro, grafit, dijamant); mnogi su važne siroivne za proizvodnju kovina, neki su drago kamenje; prema kemijskom sastavu dijele se na silikate, okside i hidrokside, sulfide i dr.
minijatura – (tal. iz lat.: slikanje minijem, pod utjecajem lat. minor – manji) sličica ili crtež kojima su se ukrašavali rukopisi, počev od staroga vijeka; slika maloga formata, obično portret;
model – (franc.) uzor, uzorak, obrazac; kalup po kojemu se izrađuje neki predmet; osoba koja (obično za novac) pozira umjetniku; predmet (najčešće odjevni ili ukrasni) načinjen samo u jednom primjerku; unikat
moneta – (lat.) prvotno kovani novac (kovanica), a zatim i novčanica. Naziv prema rimskoj božici Junoni Moneti, pokraj čijega se hrama na Kapitoliju nalazila državna kovnica novca
multi – (lat.) predmetak u složenicama: mnogo-, više-
nadležnost – skup poslova koje obavlja neki subjekt, organ, u prvom redu tijelo državne uprave
navigacija – (lat.) upravljanje plovidbom broda (pomorska navigacija) ili zračnih, odnosno svemirskih letjelica (aeronavigacija, odnosno astronavigacija)
nominalno – (od lat. nomen – ime) nešto što samo nosi neko ime, za razliku od realnoga, stvarnoga
norma – (lat.) obrazac, pravilo, mjerilo; standard, propisani izvedbeni oblik masovnih proizvoda kojima je određena npr. njihova težina, dimenzije, tolerancija
objekt – (lat.) predmet, stvar, svrha, cilj, zadaća
opservacija – (lat.) opažanje, motrenje, promatranje; u medicini, promatranje simptoma i razvoja neke bolesti; primjedba, prigovor
optimum – (lat.) najbolje, najpovoljnije, najviše što se može postići u određenim prilikama
opunomoćenik – osoba koja zastupa stranku u postupku na temelju njezinog pismenog ovlaštenja
oscilacija – (lat.) titranje, treptanje, njihaj, kolebanje; u prenesenom smislu, nestalnost, uspon i pad
partitura – (tal.) skup svih dionica skladbe za veći orkestralni, vokalni, odnosno voklano-instrumentalni sastav, zapisanih okomito (jedna ispod druge)
partner – (engl. iz starofranc.) osoba koja s nekim nešto dijeli, koja s nekim radi, sudionik, suigrač, drug; ortak, suvlasnik
penali – (lat. poena - kazna) u trgovini, ugovorena odšteta, globa
perforacija – (lat.) probijanje, bušenje, rupica; rezultat bušenja; prodor, proboj, otvor
perforator – (lat.) bušilo, bušilica, vrtilo; stroj za bušenje rupa u karticama; obično se upotrebljavao kao dio postorjenja za obradbu podataka, npr. nekoga računalnoga centra
plankton – (grč.) organizmi koji slobodno lebde u vodi nošeni strujama i valovima
pliš – (franc.) baršunasta tkanina s dužim dlačicama (iznad 3 mm) u floru
pneumatik – (grč.) elastični obruč kotača, npr. automobila, zrakoplova; ublažava udarce; obično se sastoji od nerastegljiva ovoja i šupljeg gumenoga koluta koji je smješten unutar njega i napunjen stlačenim zrakom
pravni lijek – sredstvo kojim se pokreće ispitivanje zakonitosti nekog pravnog akta
pravomoćnost akta – stanje pravnog akta kad on postaje pravno definitivan pa ne može biti poništen redovitim pravnim lijekom
prezentacija – (lat.) podnošenje, predočenje; predstavljanje, prikazivanje, izvedba; darivanje
primitivnost – (lat.) prvobitnost, izvornost; početnost, nerazvijenost; neciviliziranost, neuglađenost
prioritet – (kasnolat. preko njem.) prvenstvo
profit – (franc.) dobitak, korist; novčani dobitak stečen upotrebom glavnice u financijskoj transakciji ili nizu transakcija. Podrijetlo mu je u vlasništvu ili u ulaganjima. Javlja se kao višak prihoda nad ukupnim troškovima.
promocija – (lat.) svečano predstavljanje, uvođenje; svečani čin podjeljivanja akademskog naslova ili časti (npr. diplome, doktorata znanosti i dr.); predstaslvjanje umjetničkog djela, npr. knjige
prospekt – (lat. preko austr. njem.) brošura ili letak, reklama za knjižarska izdanja, turističku ponudu, industrijske proizvode i dr.
psihologija – (grč.) znanost koja proučava duševni život, tj. psihičke procese i psihičke osobine te mišljenje u njihovu nastanku, razvoju i objektivnim manifestacijama kod nekih živih bića koja su svjesna svojega postojanja
punč – (sanskrt. panča: pet, preko engl. punch) piće od pet sastojaka – od vina, ruma, čaja, šećera i limuna ili naranče
rak – karcinom
rata – (tal. rata) dio, obrok, otplata
ratifikacija – (lat.) odobrenje; akt kojim ustavom ovlašteni organ prihvaća neki međunarodni ugovor kao obvezan
reaktor – (lat.) u kemiji, tehnološka posuda ili drugi aparat u kojem se izvodi neka kemijska reakcija
realan – (lat.) stvaran, zbiljski, istinski; ostvariv, praktičan
recesija – (lat.) u novije vrijeme udomaćen izraz za blažu ekonomsku krizu, usporavanje gospodarstvenoga rasta
referent – (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, prodavač; administrativni službenik zadužen za vođenje određenih poslova;
registar – (srednjolat.) popis, lista; popisna knjiga, katalog
restauracija – (lat. preko njem.) obnavljanje, vraćanje na stari oblik, uspostava staroga poretka; popravak oštećene građevine, kipa ili slike
revizija – (lat. revidere - ponovno vidjeti) naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja, temeljen na obnavljanju izvršenog poslovanja, a obavljaju ga posebni stručnjaci - revizori, koji nisu u nadzirano poslovanje organizacijski uključeni i koji nisu zaposleni u tvrtki nad čijim poslovanjem se provodi revizija
ročište – vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka u parnici
rola – (franc.) svitak (papira, tkanine, filmske vrpce); uloga (kazališna, filmska)
sanitaran – koji služi zdravlju, zdravstvu, higijeni
servis – (franc.) usluga; uslužna djelatnost; posredovanje u pružanju usluga; povremeno obavljanje radova potrebnih za održavanje motornih vozila u ispravnom stanju; radionica za takve radove
soja – (jap.) jednogodišnja mahunarka od davnina poznata kulturna biljka u zemljama istočne Azije; sjemenke bogate bjelančevinama sličnima životinjskima pa mogu zamijeniti meso; iz nje se proizvodi brašno, mlijeko, sir, maslac, posebne paste i začini, jestivo i tehničko ulje
sortiranje – (njem.) operacija kojom se sustav raznovrsnih čestica razdvaja na temelju različitih svojstava, bez obzira na veličinu
statistika – (lat.) znanost, odnosno znanstvena metoda proučavanja zasnovana na brojčanom istraživanju i upoznavanju ponajprije masovnih pojava; obuhvaća probleme organizacije i tehnike prikupljanja informacija, klasifikacije, tabeliranja i izračunavanja svojstva pokazatelja koji karakteriziraju pojavu koja se istražuje
stereotip – (grč. prema stereotipija) ono što se ponavlja uvijek na isti način; ukalupljenost, neoriginalnost, banalnost
struktura – (lat.) u znanosti opći pojam povezan sa suodnosom između cjeline i njezinih dijelova, pod uvjetom da svaki pojedinačni dio odgovara točno određenoj ulozi, ali se istodobno može identificirati samo na temelju razumijevanja cjeline
subjekt – (lat.) nositelj svojstava i doživljaja; u pravu, pravni subjekt – fizička ili pravna osoba kao nositelj prava i obveza
svjedok – osoba koja daje iskaz o činjenicama ili okolnostima koje su predmet ispitivanja i dokazivanja pred organom uprave, odnosno sudom
tarifa – (tal. iz arap.) popis poreznih stavaka, plaćanja za prijevoz, za poštanske pošiljke i sl.; cjenik, taks, cijena, pristojba
tehnologija – (grč.) skup metoda i postupaka za preradbu sirovina u proizvode; sredstva i uređaji za primjenu tih metoda i postupaka
teorija – (grč.) sustav znanja ili shvaćanja, zasnovan na proučavanju određene bitne zakonitosti; temeljni znanstveni pojmovi neke discipline; skup pravila koja služe kao vodič u praksi; formuliranje i sistematiziranje općih načela neke znanosti ili njezina dijela, nekoga filozofskog nauka i dr.
terminologija – (lat. + grč.) skup izraza koji se definiraju u okviru neke znanosti ili struke; skup riječi koje se upotrebljavaju za pojmove, predmete i radnje svojstvene nekoj posebnoj struci, znanosti, umjetnosti, djelatnosti; nazivlje; također rječnik koji sadrži takve riječi ili daje njihove inojezične ekvivalente
tkanine – proizvodi tkanja namijenjeni za odjevne svrhe, za dom, za industrijske svrhe, te za sintetske potrebe; mogu biti: pamučne, svilene, vunene, lanene, kudjeljne, jutene, sintetičke
tolerancija – (lat.) prihvaćanje i podnošenje razlika (političkih, vjerskih, jezičnih i dr.); sposobnost organizma da bez vidljivih oštećenja podnosi fizička i kemijska djelovanja kojima je izložen; spo-sobnost organizma da se postupno prilagođuje učestalom djelovanju lijekova, kemikalija i droga; otklon, odudaranje od propisane ili uobičajene vrijednosti neke veličine
tretman – (franc.) postupak, način pristupa nakom pitanju, način liječenja
trofazna struja – najvažnija vrsta izmjenične struje; troši se uglavnom za pogon elektromotora; manji potrošači (npr. kućanstva) priključuju se na odvojene krugove pojedinih faza (jednofazna struja)
tvrtka – ime pod kojim trgovačko društvo obavlja svoju djelatnost i pod kojim se registrira
ugljikohidrati – velika skupina spojeva ugljika; dijele se na monosaharide, disaharide, trisaharide i polisaharide. Ugljikohidrati su važni u prehrani i u mnogim industrijskim granama, gdje su osnovne sirovine. Najvažniji ugljikohidrati su šećeri, škrob i celuloza.
uzemljenje – spoj nekog mjesta u električnoj mreži, nekog električnog stroja ili aparata sa zemljom radi povezivanja strujnih krugova posredstvom zemlje ili radi zaštite ljudi, odnosno strojeva i aparata od napona koji može biti posljedica npr. statičkog elektriciteta ili proboja izolacije
valorizacija – (lat.) vrjednovanje; određivanje vrijednosti (npr. rada, gospodarstvenoga bogatstva, imovine;
vegetacija – (lat.) skup svih biljnih zajednica nekoga područja
virman – opći nalog za prijenos, bezgotovinski instrument plaćanja
vještačenje – dokazno sredstvo u sudskom, upravnom i drugim postupcima kojim se služimo kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno znanje kojim ne raspolaže osoba koja vodi postupak
voskovi – krte mase koje se tale već pri blagu zagrijavanju, sastavljene pretežito od estera jednovalentnih viših alkohola i viših masnih kiselina; služe za proizvodnju svijeća, laštila, kozmetičkih pripravaka i slično
zaliha – poluproizvodi i dijelovi, gotovi proizvodi i trgovačka roba u skladištu
zavarivanje – spajanje dijelova od jednake ili slične tvari (najčešće kovine) staljivanjem
zemljišne knjige – javni registri u koje se upisuju određena stvarna prava na nekretninama, kao i neka obligacijska prava
žiro-račun – depozitni račun koji ima uvijek aktivan saldo, a promet se na njemu obavlja tako da se isplatama stanje na računu smanjuje, a uplatama povećava
živa – kemijski element broj 80, srebrnobijeli metal, jedini koji je pri običnoj temperaturi u tekućem stanju; vrlo otrovan
Dostları ilə paylaş: |