Fondeko svijet

33

FONDEKO SVIJET/34/2011.

saobraćaj i životna sredina

vencionalnih barijera za zaštitu od buke sa 

novom tehnikom filtriranja može smanjiti 

zagađenje uslijed LČ10. Testirane su kom-

binirane zvučne barijere sa dodanim filtri-

ma. Cilj je bio smanjiti zagađenje LČ10 za 

sve stanovnike koji žive uz prometnicu, uz 

očuvanje već postojeće zvučne zaštite. U 

okviru projekta željelo se demonstrirati i 

trajno optimizirati tehničke mjere koje 

omogućuju LČ10 filtrirati na mjestu nasta-

janja i osjetno smanjiti njihovu ukupnu 

koncentraciju. Projekt je neprekidno trajao 

u periodu od listopada 2006. godine do 

kraja 2009. godine.

Zvučne barijere

Osnovna ideja kojom se želi umanjiti ovaj 

problem polazi od toga kako bi najelegan-

tnije rješenje bilo vezati nastalu prašinu 

odmah nakon njenog nastanka. Time se 

izbjegava dalje širenje te prašine, njeno vr-

tloženje i transport na veće udaljenosti jer 

ona zahvaljujući svojoj maloj masi jako 

dugo može ostati lebdjeti u zraku. Najbliži 

postojeći objekti koji bi mogli vezati uz 

sebe nastalu prašinu već sada postoje na 

mnogim mjestima uz prometnice. To su 

protuzvučni zidovi ili zvučne barijere. Njih 

treba tako opremiti da funkcioniraju kao 

filtri i u sebe vežu finu prašinu. Bitan uvjet 

pri tome je da se taj proces vezanja fine 

prašine u protuzvučne barijere odvija bez 

utroška dodatne energije. U sklopu ovog 

EU projekta ova ideja je razrađena uz uče-

šće raznih državnih službi i privatnih fir-

mi. Razvijeno je i u praksi ispitano rješenje 

kojim bi se lebdeća prašina vezala u zvučne 

barijere. Ono omogućuje vezanje nastale 

fine prašine odmah na mjestu nastajanja i 

smanjuje njenu ukupnu koncentraciju. 

Prije same izgradnje u laboratorijima su 

vršene simulacije ponašanja lebdećih če-

stica pri prolasku automobila pored barije-

re. Uslijed prolaska automobila stvara se 

nadtlak koji fine čestice pritišće uz barije-

ru. Simulaciju je potrebno vršiti i da se 

može analizirati stupanj iskorištenja, od-

nosno uspješnost filtra u cijelom procesu.

Filtri koji se stavljaju ispred zvučne barije-

re sastavljeni su od više slojeva. U jednom 

nosaču filtara su poredani dijelovi filtra uz 

ostavljanje malog razmaka među njima. 

Prvi sloj filtara se sastoji od mineralne 

vune male gustoće i funkcija mu je da za-

štiti fini filtar od krupnijih čestica prašine 

ali i od vlage i snijega. Posebno se ova vrsta 

zaštite odnosi na preveliko habanje same 

površine finih filtara. Drugi dio filtra je fini 

filtar, onaj dio koji iz zraka filtrira sve česti-

ce prašine čiji je promjer manji od 10 mi-

krometara. U tu svrhu su izabrane mreže 

materijala koji ima dvije osobine: može 

uspješno filtrirati tako sitne čestice i isto-

vremeno predstavlja što manji otpor stru-

janju zraka. U laboratorijskim pokusima 

utvrđeno je koji materijali omogućuju spa-

janje ove dvije osobine i napravljene su 

najbolje kombinacije tih materijala. Osim 

toga akustičnim mjerenjima je kontrolira-

no da navedeni filtri skupa sa zvučnom 

barijerom moraju zadovoljiti (osim preuzi-

manja lebdećih čestica) i traženo neutrali-

ziranje zvučnog zagađenja odnosno propi-

sanu apsorpciju zvuka.

Filtri su razvijeni za višestruke primjene: 

- kao već integrirani elementi u nove zvuč-

ne barijere,

- kao mogućnost nadogradnje na postojeće 

zvučne barijere,

- kao varijanta za ugradnju u tunel.

U 2008. i 2009. godini ovi filtri su testirani 

na više mjesta u Austriji. Terenskim mjere-

njima zagađujućih tvari u zraku i ambijen-

talne buke, utvrđen je stupanj djelovanja 

filtara u ovisnosti o razini prometnice, 

uvjetima strujanja i njihove trajnosti. Tako 

su skupljeni podaci potrebni za odabir od-

govarajuće kombinacije filtara za dugotraj-

nu praktičnu primjenu. Filtri su neprekid-

no poboljšavani. Mjerenja su tako 

koncipirana da su usporediva. Mjeri se dio 

uz prometnicu koji je obložen zvučnim ba-

rijerama dodatno opremljen filtrima i dio 

opremljen samo zvučnim barijerama. To 

isto je rađeno mjerenjima na ulazu i izlazu 

iz tunela. Uz ostale aktivnosti na testnim 

dionicama vršeno je i brojanje prometa.

U globalu može se reći da su dva odlučuju-

ća faktora koji određuju redukcioni poten-

cijal predviđene tehnologije:

- broj automobila koji prođu pored barijere/

filtra, veličina automobila i njihova brzina,

- aktivni smjer vjetra prema barijeri/filtru.

Oba ova faktora skupa bitno pojačaju stru-

janje kroz zvučnu barijeru i tako poboljša-

vaju stupanj filtriranja lebdećih čestica 

prašine. Prema provedenim rezultatima 

stupanj filtriranja na obje komponente fil-

tara za LČ10 (PM

10

) u ovisnosti o sastavu 

same prašine iznosi između 70 i 90%. Tre-

ba naglasiti da se ovaj procent odnosi na 

količinu koja je došla na filtar a ne na uku-

pnu nastalu količinu lebdećih čestica usli-

jed prometa. Protok zraka kroz filtar i 

koncentracija LČ10 (PM

10

) u zraku odre-

đuju apsolutnu količinu filtrirane mase 

čestica prašine. Jako visoka učinkovitost 

ovih filtara se očekuje na gradskim pro-

metnicama velike frekvencije kao i u tune-

lima i podvožnjacima odnosno prolazima 

u gradovima.

Jako je važno na vrijeme početi razmišljati 

i planirati praktično korištenje najnovijih 

znanstvenih dostignuća. Bosna i Hercego-

vina se nalazi pred jednim velikim investi-

cionim ciklusom izgradnje suvremenih 

prometnica a koridor V-c je glavni priori-

tet. Već sada u završnom procesu izrade 

velikog dijela Glavnih projekata treba raz-

mišljati o mogućnosti primjene novih me-

toda u cilju zaštite okoliša (odnosno sta-

novništva uz prometnice) od povišene 

koncentracije lebdećih čestica LČ10. Pro-

jekt SPAS, odnosno njegovi rezultati i nji-

hovo pravovremeno uključivanje u Izved-

bene projekte zaštite od buke, može biti 

dio i našeg okoliša i poboljšati kvalitetu 

zraka koji udišemo ili ćemo udisati. 

Slika 2. Mjerenje pada tlaka zraka nakon prolaska kroz kontrolirane filtre

Veličina čestica prašine i njihov kemijski sastav određuju njihove fizikalne 

i kemijske osobine. Promjer čestica se kreće u rasponu od nekoliko 

nanometara do 100 mikrometara. Pošto razne tvari u zraku imaju različite 

oblike teško im je dodijeliti definiran promjer. Iz tog razloga je uveden 

pojam „aerodinamički promjer“ i on predstavlja odgovarajuću veličinu 

pomoću koje je moguće definirati različite procese

---