Fondeko svijet

FONDEKO SVIJET/34/2011.

36

istraživanje bioindikatora

Mr. edina Šalja

J

edan od najvećih i najznačajnijih ekološ-

kih problema u urbanim sredinama je 

zagađenje zraka. Urbanizacija i nagli po-

rast ljudske populacije doveli su do povećanja 

polutanata u zraku, te se time ozbiljno pore-

metio i kvalitet zraka. 

Dosadašnja istraživanja kvaliteta zraka u Bo-

sni i Hercegovini, a samim time i na području 

Kantona Sarajevo, su prvenstveno zasnovana 

na korištenju standardnih metoda i instru-

menata i nisu bila pouzdana. Stoga je ključni 

cilj ovog istraživanja bio da se izvrši što pouz-

danija procjena kvaliteta zraka na istraživa-

KaKav liŠaj 

TAKAV ZRAK

Po prisutnosti ili odsutnosti određenih vrsta lišajeva 

na određenim lokalitetima može se procjeniti 

kvalitet zraka životne sredine, prvenstveno zraka

nom području upotrebom bioindikatorskih 

sistema, odnosno lišajeva, što bi omogućilo 

da se uspostavi i kontinuirani monitoring na 

ovom području. 

William Nylander je već u 19. vijeku zapazio 

da je u Luksemburškom parku u Parizu flora 

lišajeva siromašnija u odnosu na širu okolinu 

grada. On je zaključio da su lišajevi koji su se 

nekad razvijali na stablima u gradu uginuli 

usljed zagađenja zraka. Ovo zapažanje je u 

proteklim decenijama potvrđeno istraživa-

njem zajednica lišajeva u većim gradovima 

poput Njujorka, Osla, Berlin, Stokholma, 

Minhena, London itd. 

Na početku 20. vijeka ovaj “city effect” je pri-

pisan ugljenoj prašini, tek kasnije je otkrive-

no da je sumpordioksid glavni toksični agent. 

Lista polutanata danas je mnogo duža i uklju-

čuje oksidante, fluorovodike, neke metale, 

kiselu kišu i organske polutante. Istraživanji-

ma je primjećeno da je raznovrsnost lišajeva 

mala u centru grada u odnosu na njegovu 

okolinu, dok u potpunosti odsustvuju u ne-

kim industrijskim zonama. Naučnici su ot-

krili da neke vrste lišajeva ugibaju već pri vrlo 

malim koncentracijama polutanata u odnosu 

na druge vrste. Od tada, zajednice lišajeva 

imaju prednost kao pouzdani indikatori po-

lutanata. 

Stepen raznovrsnosti lišajeva na istraživa-

nom području je odličan indikator zagađenja 

zraka. Istraživanjem prisutnosti ili odsutnosti 

određenih vrsta lišajeva, može se procjeniti 

kvalitet zraka na odabranim lokalitetima. 

Terenska istraživanja su obuhvatila 20 lokali-

teta na području Kantona Sarajevo koja su 

svrstana u tri zone: urbana zona (pet lokalite-

ta), suburbana zona (10 lokaliteta) i izvanur-

bana zona (pet lokaliteta).

Rezultati procjene kvaliteta zraka korište-

njem lišajeva kao bioindikatora na području 

Kantona Sarajevo ukazuje na prisustvo četiri 

zone: 1) zone I koju odlikuje veoma loš kvali-

tet zraka; 2) zone II koju odlikuje loš kvalitet 

zraka; 3) zone III koju odlikuje umjereni kva-

litet zraka i 4) zona IV koju odlikuje dobar 

kvalitet zraka. Unutar zone IV, koju karakteri-

še dobar kvalitet zraka, nalaze se tri lokaliteta 

Veliko polje, Malo polje i Bijambare.

Diverzitet lišajeva se povećava sa povećanjem 

udaljenosti istraživanih lokaliteta od central-

nog dijela Kantona idući ka rubnim područ-

jima. U središnjem dijelu Kantona Sarajevo 

zbog veće koncentracije polutanata u atmos-

feri diverzitet lišajeva je manji, u odnosu na 

rubne dijelove gdje je veći diverzitet lišajeva 

kao posljedica manje koncentracije poluta-

nata u zraku. Najveći diverzitet i abudanca 

lišajeva su konstatovani u izvanurbanoj zoni. 

Porast broja vrsta u urbanoj i suburbanoj 

zoni je povezano sa padom koncentracije 

sumpor dioksida (SO

2

) i povećavanjem kon-

centracije azotnih oksida (NO

x

) u zraku. 

Korištenje diverziteta lišajeva kao bioindika-

tora kvaliteta zraka na području Kantona Sa-

rajevo je prvo ove vrste i potrebno je nastaviti 

ovaj trend praćenja stanja lišajeva na istim 

lokacijama. Dobiveni rezultati ukazuju na 

potrebu daljnjih istraživanja. 

Za uspostavljanje kvalitetnijeg sistema dugo-

ročnog monitoringa na području Kantona 

Sarajevo, neophodno je kombinovati stan-

dardne tehnike monitoringa kvaliteta zraka 

sa korištenjem bioindikatora kao što su lišaje-

vi, te GIS tehnologije, kako bi se postiglo efi-

kasnije upravljanje na uravnoteženim osno-

vama u cilju zaštite i očuvanja kvaliteta zraka. 

* Ovaj rad predstavlja dio magistarskog rada: 

„Lišajevi kao bioindikatori ekoloških uvjeta 

na području Kantona Sarajevo“, koji je rađen 

pod mentorstvom docenta dr. Samira Đuga, 

na Prirodno-matematičkom fakultetu Uni-

verziteta u Sarajevu. 

naučnici su otkrili da neke vrste lišajeva ugibaju 

već pri vrlo malim koncentracijama polutanata u 

odnosu na druge vrste. od tada, zajednice lišajeva 

imaju prednost kao pouzdani indikatori polutanata.

---

37

FONDEKO SVIJET/34/2011.

spoznaja biodiverziteta

Maja Hodžić

O

d 20.-25. augusta ove godine odr-

žan je 1. međunarodni edukativno-

istraživački kamp za studente bio-

logije na planini Bjelašnici, na Bijelim 

vodama, u organizaciji Društva studenata 

biologije PMF-a u Sarajevu. Učesnici su 

bili studenti i mentori Prirodno-matema-

tičkog fakulteta u Sarajevu, studenti iz Ba-

nja Luke i studenti i mentori iz regiona 

(Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija) 

kao i iz Austrije i Poljske. 

Prvi edukativno-istraživački kamp za stu-

dente biologije je uspješno realiziran, što 

znači da su studenti za ovih pet dana, u 

okviru više sekcija, vrijedno radili na sa-

vladavanju raznih istraživačkih metoda 

rada, a na kraju je svaka sekcija dostigla 

određene rezultate koji su važni pokazatelji 

biodiverziteta područja planine Bjelašnice. 

Učesnici (51) su bili podijeljeni u 11 sekci-

ja: botaničku, ornitološku, mirmekološku, 

sekciju za leptire, vodozemce, gmizavce, 

male sisare, gljive, Odonate, ekološku i bi-

ospeleološku sekciju. S obzirom da je 

Kamp bio međunarodni, jezik komunika-

cije među učesnicima je uglavnom bio en-

gleski.

Rezultati rada učesnika Kampa na Bijelim 

vodama su jako važni, jer daju doprinos 

ljetno seCiranje

 

BJELAŠNICE

Svaki novi podatak o nalasku neke vrste na ovom području predstavlja značajan 

doprinos nauci, a učesnici Edukativno-istraživačkog kampa „Bijele vode 2011.“, 

tokom svoga rada dolazili su i do takvih rezultata, što je vrijedno pažnje

poznavanju biodiverziteta područja plani-

ne Bjelašnice. Svaki novi podatak o nala-

sku neke vrste na ovom području predstav-

lja značajan doprinos nauci, a studenti 

Kampa tokom svoga rada dolazili su i do 

takvih rezultata, a što je vrijedno pažnje.

Svakodnevni rad studenata odvijao se na 

terenu, a poslije povratka u bazu tj. Plani-

narski dom “Bijele vode”, nakon kratkog 

odmora rad je bio nastavljen. Terenski rad 

se odvijao oko planinarskog doma, na Lo-

kvanjskom jezeru (udaljenom od doma 

četiri sata hoda na usponu i tri sata na sila-

sku), na Tušilačkom potoku, ušću Rakitni-

ce, kanjonu Rakitnice i Boračkom jezeru. 

Biospeleološka sekcija imala je bogate ak-

Terenski rad ornitološke sekcije u ranim jutarnjim satima, prstenovanje ptica

Učesnici edukativno- istraživačkog kampa na Bjelašnici

Sekcija za leptire pod vodstvom 

Aleksandre Cisek iz Poljske je 

zabilježila 30 vrsta. Najbogatiji 

podaci su zabilježeni u kanjonu 

Rakitnice i na Boračkom jezeru. 

Na Boračkom jezeru bili su 

također, učesnici sekcija za 

sisare, odonate i vodozemce 

gdje su i prenoćili, a sutra 

nastavili s terenskim radom. 

Sekcija za sisare nije na terenu 

uhvatila u zamku nijednu 

individuu, te su se podaci o 

prisustvu različitih vrsta sisara, 

sticali na osnovu otisaka 

životinja na tlu, te tragova 

njihovog izmeta. 

---