Sveučilište u zagrebu

Zbroj bodova za radove prije zadnjega izbora u zvanje: 24,99 (min.=16)
Popis radova i bodovanje od zadnjega izbora u zvanje

Popis radova i kategorizacija	Vrednovanje
Knjiga
From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature. Amsterdam, New York: Rodopi, 2007.	23,5 x A1 = 23,5 x 1,5 = 35,25 50% = 17,63
Radovi u zbornicima s međunarodnom i domaćom recenzijom	Opseg rada (O) × Mjesto objavljivanja (M) × Vrsnoća (V)
„Novija hrvatsko-američka književnost: od iseljeničkog, etničkog do dijasporijskog pisma“. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. (Hrvatska književnost u prijevodima: emisija i recepcija) sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. rujna 2006. godine u Splitu. Uredile Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić. Split: Književni krug, 2007. 292-311.	2 x 1,5 x 1 = 3
„Osobni i kolektivni identiteti: napomene o ulozi pojma u suvremenoj teoriji“. Irsko ogledalo za hrvatsku književnost: teorijske pretpostavke, književne usporedbe, recepcija. Urednice Ljiljana Ina Gjurgjan i Tihana Klepač. Zagreb: FF press, 2007. 83-104.	2,3 x 1 x 1 = 2,3
„Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“. Transatlantic Dialogues. Eastern Europe, the U.S., and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds. Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucharest: Editura Universitatii din Bucuresti, 2009. 224-41.	1,19x1,5x1=1,79
Radovi u međunarodnim časopisima ili ekvivalentnim domaćim časopisima (A1)
„Melville and His Medusae: A Reading of Pierre“. Leviathan: A Journal of Melville Studies, 7.1 (March 2005): 41-54.	1,6x1,5x1=2,4
„The Grotesque Body and Women's Embodied Ethnography in Denise Chávez's Fiction“. Journal of American Studies of Turkey (JAST). No. 23. (Spring 2006): 37-48.	1,3x1,5x1=2
„Wounded History: A Reading of Edwidge Danticat's Fiction“. SRAZ (Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. L (2006): 231-60.	2,47x1,5x1=3,7
„'Histories that All of Us Should Know': Asian American Masculinities in Interethnic Perspective“. SRAZ. LII (2007): 87-107.	1,67x1,5x1=2,5
„Between Science and Ethics in Rebecca Harding Davis's Waiting for the Verdict“. Zeitschrift für Anglistik und Amerikanistik: A Quarterly for Language, Literature and Culture. LVI, 4 (2008): 359-76.	1,96x1,5x1=2,9
„Osamdesete na Pacifiku: susret orijentalizma i neoliberalizma“. Književna smotra 152 (2), XLI (2009): 13-25.	2×1,5×1=3
Pregledni rad
„Rodoslovlje afroameričke autobiografije: od plantaže do Bijele kuće“. Književna smotra, 151 (1) (2009): 23-30.	1,28x1,5x0,75=1,44
Stručni radovi
Prikaz knjige Russell West-Pavlov, Transcultural Graffiti: Diasporic Writing and the Teaching of Literary Studies. Amsterdam, New York: Rodopi, 2004. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. L (2005): 213-20.	0,6x1,5x0,5=0,47
“Kritički diskurs o drugosti”. Književna smotra XXXVIII, 139 (1) (2006): 139-42. (Prikaz knjiga: Madhu Dubey: Signs and Cities: Black Literary Postmodernism, 2003; Cheryl Wall: Worrying the Line: Black Women Writers, Lineage, and Literary Tradition, 2005; A. Robert Lee: Multicultural American Literature: Comparative, Black, Native, Latino/a and Asian American Fictions, 2003.)	0,6x1,5x0,5=0,46

Zbroj bodova za radove objavljene od zadnjega izbora u zvanje: 43,59 (min.=18)
Ukupan zbroj bodova: 68,58 (min.=34)
Vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu
Predmet: Izvještaj Stručnoga povjerenstva za ocjenu rezultata javnoga natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana slavistika, na Katedri za poljski jezik i književnost na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti.

Na sjednici od 17. prosinca 2009. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo je Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnoga natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana slavistika, na Katedri za poljski jezik i književnost na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti u sastavu:

1. dr. sc. Neda Pintarić, red. prof.

2. dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof.

3. dr. sc. Milenko Popović, red. prof. u miru
Na natječaj objavljen u Vjesniku 13. siječnja 2010. godine i u Narodnim novinama 11. siječnja 2010. godine za radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana slavistika, na Katedri za poljski jezik i književnost na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti prijavio se jedan kandidat,

dr. sc. Ivana Vidović Bolt.

Stručno povjerenstvo u gore navedenome sastavu, u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/2003, 105/04. i 174/04.), podnosi Vijeću sljedeće

IZVJEŠĆE

Jedina kandidatkinja koja se prijavila na Natječaj, dr. sc. Ivana Vidović Bolt, priložila je sve potrebne dokumente: životopis, domovnicu, preslik diplome o akademskom stupnju doktora znanosti, prikaz znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti, popis radova, separate (preslike) radova relevantnih za izbor i studentske ankete.

Rođena je 20. veljače 1973. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1997. diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu grupu talijanski i poljski jezik i književnost.

Od 1. lipnja 1997. radi kao znanstvena novakinja na projektima prof. dr. sc. Dubravke Sesar, – Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (130717), Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (130417) i Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (130-13000869-0634).

Odmah poslije stjecanja diplome iz talijanskoga i poljskoga jezika i književnosti, 1997. godine, upisala je poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Akademske godine 1999./2000. bila je lektorica hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi.

Nakon svih izvrsno položenih ispita na poslijediplomskome studiju, 27. studenoga 2000. obranila je magistarski rad pod naslovom Funkcionalne značajke glagola kretanja u poljskom i hrvatskom jeziku i time stekla akademsku titulu magistra humanističkih znanosti (mentor: prof. dr. sc. Neda Pintarić).

18. listopada 2004. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku (mentori: prof. dr. sc. Neda Pintarić i prof. dr. sc. Željka Fink-Arsovski) te je time stekla akademski stupanj doktora znanosti.

1. svibnja 2005. izabrana je u znanstvenoga novaka – višega asistenta, a 13. travnja 2006. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za poljski jezik i književnost.

Od izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta suradnica je na znanstvenoistraživačkom projektu prof. dr. sc. Dubravke Sesar Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (130-13000869-0634).

Od prosinca 2009. godine suradnica je i na međunarodnom projektu Międzykontynentalny dialog o frazeologii (Uniwersytet w Białymstoku i Kwansei Gakuin University).

Ovo je izvješće podijeljeno u dva dijela: 1. do posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta te 2. poslije toga izbora.

• 
  RADOVI DO IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA
  

(1997.-2006.)
Znanstvena djelatnost Ivane Vidović Bolt

Do izbora u zvanje docenta Ivana Vidović Bolt objavila je 7 izvornih znanstvenih radova i 1 pregledni znanstveni rad te je napisala neobjavljeni magistarski i doktorski rad. Prilažemo kratak osvrt na te radove.

1. 
   Kao prvi znanstveni rad svakako treba navesti neobjavljeni magistarski rad Ivane Vidović Bolt Funkcionalne značajke glagola kretanja u poljskom i hrvatskom jeziku. On se odlikuje izvrsnim poznavanjem teorijskoga aspekta navedenoga gramatičkoga segmenta koji je prisutan u poljskoj gramatici, dok je u hrvatskoj gramatici neosviješten. Kandidatkinja je stoga pokazala kako glagoli kretanja funkcioniraju u poljskome jeziku, usporedila ih je sa semantički srodnim glagolima u hrvatskome jeziku i donijela zaključke o toj kontrastivno zanimljivoj temi. Rad je opremljen i rječnikom poljskih i hrvatskih glagola kretanja pa je stoga preporučljiv i studentima poljskoga jezika, ali je koristan i za kroatiste, kao i za one kojima je hrvatski strani jezik.
   

Istu tematiku produbljuje autorica u četiri članka koji se odnose na dijakronijsku morfološku kategoriju tzv. glagola kretanja, značajnu za učenje poljskoga jezika. U tim je člancima kandidatkinja pokazala posebnu znanstvenu osjetljivost za problem osvjetljavanja jezične dijakronije i sinkronije u odnosima slavenskih jezika koje je proučavala. Svoje je radove prezentirala na domaćim i stranim skupovima te ih je poslije objavila u zbornicima i časopisima.

2. U članku Glagoli kretanja u poljskim i hrvatskim frazemima (Zbornik radova HDPL-a, Zagreb-Rijeka, 1998, str. 593.-601.) Ivana Vidović Bolt opisuje osnovne razlike između poljskih i hrvatskih glagola kretanja, zastupljenost glagola kretanja u frazemima uvrštenima u Hrvatsko-poljski frazeološki rječnik (Menac-Pintarić), te proučava njihovu prisutnost u primjerima u kojima se glagol kretanja javlja u frazemima obaju jezika, odnosno u frazemima samo jednoga analiziranog jezika. Budući da je rad empirijskoga karaktera, autorica predstavlja i primjere jezične interferencije koja se javlja kod studenata zbog sličnosti hrvatskoga i poljskog jezika i nedovoljnoga poznavanja poljskoga jezika jer su ispitanici bili uglavnom studenti druge godine studija poljskoga jezika.

3. U članku Utjecaj staroslavenskih glagola kretanja na suvremene slavenske jezike (poljski, hrvatski) (Riječ 4, Rijeka, 1998., str. 50.-57.; s prof. dr. sc. N. Pintarić) predstavljen je utjecaj staroslavenskih glagola kretanja na poljski i hrvatski jezik. Pritom se ukazuje na obilježja svojstvena još praslavenskom jeziku te se posebno opisuje koja su se od tih obilježja zadržala u suvremenom poljskom i hrvatskom jeziku, a koja su se izgubila.

Kategorija vida bila je tvorbena kategorija u praslavenskom jeziku koji je razvio svršeni i nesvršeni lik glagola. Kategorija svršenosti i nesvršenosti u obliku vidskih parova ili binarne opozicije svršeni-nesvršeni glagolski vid, svojstvena je slavenskim jezicima, dok su ostali indoeuropski jezici zadržali praindoeuropski sustav svršene i nesvršene radnje.

Tako je kategorija determiniranosti i indeterminiranosti u staroslavenskom jeziku, ionako slabije izražena nego u praslavenskome, postupno slabila, a na njezino se mjesto širila kategorija aspekta ili vida. Međutim, uz kategoriju vida, u poljskom i ruskom, a djelomično i u hrvatskom jeziku zadržala se i kategorija determiniranosti i indeterminiranosti, odnosno usmjerenosti i neusmjerenosti koju izriču glagoli kretanja. Važnost članka ogleda se u dijakronijsko-sinkronijskom pristupu jednoj gramatičkoj kategoriji do sada nedovoljno istraženoj u hrvatskoj gramatologiji.

4. U radu Dystrybucja czasowników ruchu w niektórych polskich i chorwackich frazeologizmach (Słowa, słowa, słowa w komunikacji językowej, Gdańsk, 2000, str. 236-242.; s prof. dr. sc. N. Pintarić) frazemi sa semom ‘ruka’ dijele se u tri kategorije u poljskom i hrvatskom jeziku: 1. denotativni frazemi kojima se opisuje ili signalizira pokret, 2. frazemi koji imaju konotativno tj. preneseno značenje simbolične geste pokreta uz neposredno i denotativno značenje, 3. frazemi s konotativnim značenjem kojima nije pridružena gesta pokreta. Ovaj je članak vrijedan doprinos kontrastivnom istraživanju transformacije neverbalnih znakova u jezične znakove s izravnim i prenesenim značenjem.

5. U članku Glagoli kretanja u poljskim i hrvatskim rječnicima (Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 27, 2001., str. 281-289.) na korpusu glagola kretanja uvrštenih u Poljsko-hrvatski rječnik (Moguš-Pintarić) i jednojezične poljske i hrvatske rječnike (Zgółkowa, Szymczak, Anić, Šonje) autorica analizira obilježja glagola kretanja na sinkronijskoj razini. Promatra na koji se način glagolski vidski parovi bilježe u rječnicima, točnije kako se izrađuju rječnički članci glagola kretanja. Vrijednost ovoga članka ogleda se prije svega u autoričinu stavu da bi svaki vidski parnjak trebao imati svoj poseban rječnički članak s uputnicom na drugi parnjak.

Novi tematski krug u autoričinu istraživanju predstavlja sociolingvistički fenomen novogovora u doba totalitarističkih režima u Poljskoj i Hrvatskoj. Iz tog proučavanja objavljena su dva članka u koautorstvu s prof. dr. sc. Dubravkom Sesar. Prvi rad objavljen je u Zborniku radova s II. hrvatskoga slavističkoga kongresa u Osijeku, gdje je Ivana Vidović Bolt bila jedna od organizatorica skupa i članica Organizacijskoga odbora Kongresa.

6. U članku Jednoslovlje i jezična kultura ili što je novogovor učinio hrvatskome jeziku? (Zbornik radova s II. hrvatskoga slavističkoga kongresa, 14.-18. IX. 1999., Osijek, 2000, str. 617-624., s prof. dr. sc. Dubravkom Sesar) ističe se da je novogovor razgradio jezične strukture napose sintaksu, poremetio pravila tvorbe, ograničio vitalne funkcije jezika, književnosti i tradicije, degradirao dio leksika na semantički prazne riječi, kompromitirao dio frazeološkoga blaga, iskvario stilove i pomiješao njihove funkcije, stvorio iluziju da su svi govornici kompetentni za jezik, ali da ga nedovoljno poznaju te da je promjena prihvaćenih modela suvišna.

7. Uz opće zaključke iz prethodnoga članka, u radu Što je novogovor učinio hrvatskomu jeziku? (Jezik, god. 47., br. 3, Zagreb, 2000, str. 81-94., s prof. dr. sc. Dubravkom Sesar) dodan je još niz važnih problema i pitanja vezanih uz hrvatski jezik i predstavljene su mogućnosti njihova rješavanja u medijskoj komunikaciji.

Sljedeće polje interesa kandidatkinje jest frazeologija. Na tom je polju do danas ostvarila niz vrlo vrijednih komparativnih poljsko-hrvatskih znanstvenih radova. Njezino zanimanje frazeologijom započinje s doktorskim radom.

8. Doktorski rad Ivane Vidović Bolt Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku omogućio je zagrebačkoj i hrvatskoj polonistici da dobije još jednoga lingvističkog stručnjaka, ovaj put iz kontrastivne poljsko-hrvatske frazeologije. Kandidatkinja je pokazala posebnu osjetljivost za formalnu i semantičku klasifikaciju frazema sa zoonimskom sastavnicom. I ovaj opsežni rad popraćen je korpusom u obliku rječnika s prikazom poljskih i hrvatskih frazema pa se stoga redovito koristi u nastavi poljskoga jezika. Istodobno valja istaknuti i povećano zanimanje studenata polonistike za frazeološka kontrastivna istraživanja o čemu svjedoči i velik broj frazeoloških diplomskih radova kojima je kandidatkinja bila (i jest) mentoricom.

Nakon obrane doktorata nastaje skupina vrlo vrijednih frazeoloških radova kandidatkinje.

9. Članak Poteškoće u prevođenju frazema (na primjerima hrvatskih i poljskih frazema), Ivane Vidović Bolt (Strani jezici 1, Zagreb, 2005, 63–70 str.) govori o problemu prevođenja frazema. Budući da frazeme karakteriziraju čvrsta struktura, reproduktivnost, slikovitost, ekspresivnost, konotativno značenje i metaforičnost, jasno je da ih je nerijetko teško prevesti u drugi jezik. Naime, ne postoji li ekvivalentni frazem u ciljnom jeziku, prevoditelji moraju prevesti frazem polaznoga jezika određenom sintagmom i tada se u prijevodu nerijetko gubi frazeološko značenje. Na poteškoće se ne nailazi jedino u primjerima kada govorimo o potpunoj ekvivalenciji, tj. kada se frazemi različitih jezika podudaraju u leksičkom sastavu, gramatičkoj strukturi i imaju identično značenje i istu sliku. U članku se spominje i djelomična ekvivalencija do koje pak dolazi kada se frazemi u prijevodu razlikuju u svom gramatičkom ili leksičkom sastavu. Pri prijevodu frazema analiziranih dvaju jezika uvelike je od koristi Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema kojim se autorica služila u analizi, ali ne isključuje mogućnost poteškoća oko odgovarajućeg ekvivalentnog frazema jer ne postoji rječnik koji obuhvaća sve frazeme obaju jezika.

Kao poseban problem prevođenja, autorica članka ističe frazeme nacionalnoga karaktera, ali i dijalektalne frazeme jer su njihove leksičke sastavnice odnosno semantički talog nerijetko nepoznati govornicima jezika na koji se frazemi prevode. Stoga je potrebna iznimna jezična kompetencija i prevoditeljska umješnost kako bi se zadržalo značenje, sačuvala struktura frazema i pokušala prenijeti slika frazema iz izvornika. Članak je od posebne važnosti za sve koji se bave prijevodom, frazeologijom i nailaze na poteškoće u zahtjevnom prevoditeljskom poslu.

Frazeološkom će se problematikom kandidatkinja nastaviti još intenzivnije baviti u razdoblju nakon stjecanja docenture.

Sljedeći tematski krug radova Ivane Vidović Bolt odnosi se na leksikološku i leksikografsku problematiku koju će kasnije autorica obrađivati u svojim izbornim kolegijima te će izdati dva samostalna konverzacijska priručnika – za Poljake u Hrvatskoj te Hrvate u Poljskoj s najvažnijim leksemima iz različitih tematskih područja.

10. U radu pod naslovom Suvremeni rječnici poljskoga jezika (Strani jezici 4, Zagreb, 1998., str. 142-149.) autorica detaljno analizira jednojezične rječnike poljskoga jezika od prvoga tiskanog Lindeova Rječnika poljskog jezika (1807.-1814.) pa sve do Praktičnoga rječnika suvremenog poljskog jezika (1994.). Osim što je ovaj rad dosad jedini pregled poljske leksikografije, on je značajan i stoga što opisuje proces nastajanja rječnikâ, njihova osnovna obilježja, prednosti i nedostatke, kao i reakcije kritičara nakon izlaska pojedinih rječnika iz tiska. Istodobno se ističu obilježja obrade leksikografskih jedinica svakoga rječnika, što omogućuje studentima, korisnicima rječnika, a napose piscima različitih tipova rječnika.

11. Samostalan stručni rad na konverzacijskome priručniku za Poljake (Rozmówki polsko-chorwackie s obostranim malim rječnikom, Školska knjiga 2003.) pregledni je znanstveni rad temeljen na suvremenim rječnicima poljskoga jezika. Ovaj rad zainteresirao je kandidatkinju za ustaljene fraze neophodne turistima za snalaženje te joj je približio zanimanje za frazeologiju koja je nezaobilazna u suvremenim rječnicima. U tom samostalnom stručnom radu kandidatkinja je pokazala izvrsno snalaženje u izboru najvažnijih dijelova hrvatske gramatike neophodnih za Poljake, zatim u izboru rječničkoga korpusa potrebnoga za osnovnu komunikaciju Poljake koji dolaze u Hrvatsku te u znalačkom odabiru zanimljivih i prijeko potrebnih tematskih krugova važnih u turizmu. Novost u ovom radu predstavlja uključivanje znanstvene i medicinske u razgovorne fraze i u obostrani rječnik. Time je ovaj jezični vodič postao iznimno koristan i poljskim studentima kojima je hrvatski strani jezik. Osim toga ovaj konverzacijski vodič može biti izvrstan priručnik za hrvatske studente početnike koji studiraju poljski jezik i kulturu.
Posebno treba pohvaliti autoričin predavački rad na poljskim sveučilištima gdje je promovirala hrvatski jezik i kulturu u razdoblju kada je stranim studentima trebalo tumačiti zašto hrvatski jezik smatramo samostalnim i jedinstvenim jezikom.

Za vrijeme boravka na Sveučilištu u Varšavi Ivana Vidović Bolt bila je pozvana u okviru Dana hrvatskoga jezika na Jagelonsko sveučilište u Krakovu, gdje je održala predavanje (13. III. 2000.) Hrvatski jezik u usporedbi s poljskim jezikom.

Na Varšavskome sveučilištu održavala je uz potrebnu nastavu i različita predavanja o hrvatskome jeziku, kulturi, povijesti i povijesti umjetnosti, tj. o različitim kulturološkim aspektima kroatistike, što je zahtijevalo visok stupanj pripremljenosti u razdoblju kada se Hrvatska morala boriti za svoj međunarodni status. Stoga je taj period rada Ivane Vidović Bolt bio izuzetno važan i odgovoran te ga je ona odradila s velikom požrtvovnošću i odanošću.

Do izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta Ivana Vidović Bolt sudjelovala je na 10 znanstvenih skupova te je pozvana da održi 5 predavanja u Poljskoj (Krakov, Sosnowiec, Varšava), a 2 izlaganja imala je na Zagrebačkom lingvističkom krugu.

Nastavni rad Ivane Vidović Bolt

U nastavi na studiju poljskoga jezika i književnosti kandidatknja aktivno sudjeluje od ak. god. 1997./1998. (s prekidom u ak. god. 1999./2000. kad je kao lektorica hrvatskoga jezika radila na Sveučilištu u Varšavi i u ak. god. 2001/2002. kad je koristila rodiljni dopust). Kao lektorica hrvatskoga jezika u Varšavi osim jezičnih vježbi (14 sati seminara tjedno), izvodila je nastavu iz još dvaju kolegija: Historia i kultura Chorwacji (2 sata predavanja tjedno, 5 ECTS) i Prevođenje hrvatskih književnih tekstova (2 sata seminara tjedno, 3 ECTS) (što je ukupno iznosilo 18 norma sati tjedno!).

Od ljetnoga semestra ak. god. 1997./1998. do ak. god. 2005./2006. izvodila je nastavu u okviru seminara Poljska gramatika II (Fleksija poljskoga jezika) i pomagala u nastavi fonetike i fonologije za studente I. godine polonistike. Predavala je i izvodila vježbe iz povijesti poljskih glasova (razvoj samoglasničkoga i suglasničkoga sustava poljskoga jezika).

U svibnju 2000. organizirala je terensku nastavu u Hrvatskoj za varšavske studente kroatistike. Terenska nastava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu poseban je oblik stručnoga i znanstvenoga usavršavanja studenata polonistike koji pretpostavlja odlazak u poljske sveučilišne centre gdje postoji kroatistika. Tako se naši studenti polonistike upoznaju s poljskim kroatistima te im se približuju obje zemlje i ostvaruje obostrana suradnja. Studenti se dopisuju i posjećuju, što im je velika motivacija za bolje učenje stranoga jezika. U toj terenskoj nastavi 2005. godine Ivana Vidović Bolt je organizirala desetodnevni boravak naših studenata na sveučilištima u Krakovu, Varšavi i Vroclavu.

Stručna djelatnost Ivane Vidović Bolt

Stručni radovi Ivane Vidović Bolt sastoje se od niza kronika skupova i prikaza izdanih poljskih i hrvatskih filoloških radova.

1. Sudjelujući na skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, kandidatkinja je 1998. napisala i prikaz toga savjetovanja, što svjedoči o njezinoj stručnoj i znanstvenoj aktivnosti u hrvatskome lingvističkom svijetu.

2. Kako je u našoj struci neobično važan i kontrastivan rad, autorica prati i literaturu poljskih kroatista te je tako 2005. napisala prikaz maloga kontrastivnoga rječnika poljskih, bosanskih, hrvatskih i srpskih glagola, što ga je napisala Maria Cichońska sa Šleskoga sveučilišta u Sosnowiecu (Katowice) koji je ocijenila u časopisu Strani jezici br. 2./2005. Kandidatkinja je pokazala da umije razlučiti ono što je u prikazanom rječniku pozitivno, od onoga što je u nekim leksikografskim jedinicama obrađeno nedosljedno, nedostatno ili netočno kad se govori o hrvatskome jeziku.

3. Na internetskim stranicama Zagrebačke slavističke škole (www.hrvatskiplus.org) objavila je i prikaz Hrvatskoga frazeološkog rječnika Antice Menac, Željke Fink-Arsovski i Radomira Venturina.
Zanimanje kandidatkinje za poljsku književnost urodilo je različitim prikazima i antologijskim izborima suvremenih poljskih književnih djela, a okušala se i u prijevodima kratkih priča i romana.

4. U časopisu Kolo (zima br. 4, 2001) uredila je blok Kulturoskop – poljski feljton.

5. S D. Nowackim priredila je Antologiju poljske kratke priče Orkestru iza leđa (254 str., Naklada MD 2001) i prevela 13 uvrštenih priča N. Goerke, Ł. Gorczyce, B. Helbig, M. Kochana, H. Kowalewske, W. Kuczoka, M. Sieprawskoga, A. Stasiuka i A. Wiedemanna.

6. Prevela je roman Pawela Huellea Gdje je David Weiser? (230 str., Naklada MD, 2005), koji je dio literature za kolegij Uvod u teoriju književnosti i čitanje književnoga teksta (nositelj kolegija prof. dr. sc. Dalibor Blažina, izvođač mr. sc. Đurđica Čilić Škeljo).

7. Kandidatkinja je prevela i znanstvenu knjigu poljskoga kroatista Patrycjusza Pająka Kategorija raspada u hrvatskoj avangardnoj prozi (223 str.; Inozemni kroatisti, Matica hrvatska, 2007).

8. Slijedi prijevod proze Andrzeja Stasiuka u knjizi priča Božićne priče (Naklada MD, 2008).

9. Osim romana i kratkih priča te knjige s područja književne kritike kandidatkinja je prevela i znanstveni rad prof. dr. sc. Joanne Rapacke Uloga latinskog jezika u regionalnim sustavima i općenacionalnom sustavu hrvatske kulture (Književna baština, Ex LIBRIS MMIII, str. 374-394)
Praćenje recentne literature s područja poljske filologije neophodna je za naš znanstveni i kulturološki rad, ali zahtijeva i financijska, pa i fizička odricanja naših djelatnika. Tako i kandidatkinja nakon svakoga putovanja u Poljsku donosi nove knjige iz poljskoga lingvističkoga svijeta koje spremno dijeli s nastavnicima i daje studentima seminarske radove te ih tako upoznaje s novostima u pristupu gramatici poljskoga jezika.