Lakan u Podgorici / ciklus predavanja
13
Napomena autora
Ovaj ciklus predstavlja 13 predavanja o psihoanalitičkoj teoriji Žaka
Lakana koja sam održao u periodu od 18. februara do 10. juna 2010. godine u
prostorijama Centra za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici.
Ciklus se bavio važnim tematskim tačkama lakanovske teorije kao što
su strukturni registri psihe (simboličko, imaginarno, stvarno), strukture
subjektivnosti (psihoze, perverzije, neuroze), strukture diskursa i strukture
rodnih odnosa.
Posebno se zahvaljujem Pauli Petričević za pripremu tehničkih uslova
za održavanje ciklusa, kao i polaznicima predavanja za njihove inspirativne
komentare i diskusije.
Podgorica, jul 2010.godine
doc. dr Filip Kovačević
Lakan u Podgorici / ciklus predavanja
15
Lakan: Fragmenti za biografiju
Pitanje koje se uvijek nameće na samom početku predstavljanja nečijeg
životnog djela je koliko je podataka važno znati iz biografije te osobe da bi
se počela razumijevati geneza tog djela. Koliko li sama biografija tj. životna
iskustva utiču na nečije promišljanje o sebi, o drugima, o svijetu uopšte?
Biografije slavnih su popularne i među izdavačima i među čitaocima. Zbog
toga smatram da pravilan pristup razumijevanju životnog djela Žaka Lakana
(Jacques Lacan) zahtjeva pominjanje njegove najpotpunije dosadašnje pisane
biografije.
Tih oko hiljadu stranica napisala je, prije petnaestak godina, Elizabet
Rudinesko (Elisabeth Roudinesco), francuska psihoanalitičarka i istoričarka
ideja. Biografija je prevedena na nekoliko jezika, naš jezik ne uključujući. Inače,
što se tiče južnoslovenskih jezika, oskudni su prevodi Lakanovih tekstova.
Beogradska „Prosveta“ je izdala prevod izabranih Lakanovih tekstova pod
naslovom Spisi početkom osamdesetih, a 1986. godine knjigu Lakanovog
Seminara broj 11 pod naslovom Četiri temeljna pojma psihoanalize koji je Lakan
držao od novembra 1964. do jula 1965. godine izdala je izuzetna zagrebačka
„Biblioteka psiha“. Ali, daleko smo mi još u ovoj diskusiji od ta četiri temeljna
pojma, pa se sada potrebno vratiti na prvobitno odabrani kolosjek.
Dakle, da li je slučajno to što je najbolju biografiju Lakana napisala
žena? Ili, to što su poslije smrti Sigmunda Frojda (Sigmund Freud) vođstvo
psihoanalitičkog pokreta naslijedile dvije žene – Frojdova kćerka Ana Frojd
(Anna Freud) i njemačka psihoanalitičarka Melani Klajn (Melanie Klein)? Ili,
to što je poslije Lakanove smrti upravljanje Lakanovom zaostavštinom, kao i
obrazovanjem lakanovskih analitičara, preuzela njegova kćerka Džudit (Judith)
sa svojim mužem Žakom-Alenom Milerom (Jacques-Alain Miller)? Ili je možda
slučajno to što su i Frojdova tri sina, kao i Lakanov sin, psihoanalitičkoj, pa i
široj javnosti, ostali potpuno nepoznati? Psihoanaliza kao jednu od najvažnijih
oblasti svog polja istraživanja ima upravo odnos između identiteta i autoriteta,
između roda i društvenih struktura.
doc. dr Filip Kovačević
16
Kako se formira identitet? Ko i kako uspostavlja autoritete? To su neka
od temeljnih pitanja kojima ćemo se baviti uz pomoć Lakanovih pojmova.
Pokušaću, koliko je to moguće, da razdvojim i jasno ocrtam pojam od pojma
radi lakšeg razumijevanja. Jasno je da su svi oni dio jedne složene cijeline, koja
je daleko od statične.
Analogno sa Portretom umjetnika u mladosti Džejmsa Džojsa (James
Joyce), skicirajmo fragmentarni portret Lakana kao mladog čovjeka. Rođen je
1901. godine u Parizu. Mladost je proveo u tom izuzetnom intelektualnom
i umjetničkom fermentu kakav je bio Pariz dvadesetih i tridesetih godina
dvadesetog vijeka. Bio je mladi psihijatar koji se hvatao u koštac sa tadašnjim
trendovima misli - nadrealizmom, psihoanalizom, fenomenologijom, Hegelom.
To je bilo vrijeme i mjesto neponovljivog evropskog intelektualnog vrtloga. A
Lakan, mladi psihijatar sa darom za filozofiju, našao se u samom centru tog
vibrantnog toka koji se činio bez kraja (prekinutom, ipak i nažalost, Drugim
svjetskim ratom).
Što se tiče nadrealizma, tu se može pomenuti Lakanovo druženje sa
Salvadorom Dalijem, Andreom Bretonom, Žoržom Batajem (Georges
Bataille) Dok je pisao doktorsku disertaciju, a njega je poseban uticaj ostavila
Dalijeva teorija paranoidnog znanja. Koristeći se jedinstvenom kombinacijom
fenomenološke, psihijatrijske i psihoanalitičke teorije, Lakan je u disertaciji
istraživao slučaj mlade djevojke Margaret Pantevin (Margarette Panteven)
koju je nazvao Eme (Aimée) a koja je nastupu psihoze pokušala da nožem
usmrti poznatu parišku glumicu. Lakan je slučaj dijagnostifikovao kao psihozu
samokažnjavanja, uz udvajanje identiteta.
Lakan je od samog početka bavljenja psihoanalizom imao problematičan
odnos sa autoritetima psihoanalitičkog pokreta. Kada je, na primjer, Frojdu
poštom poslao svoju disertaciju, od njega je dobio samo malu karticu sa
napisanim „hvala.“ Isto tako, jedan od najbližih Frojdovih saradnika, engleski
psihoanalitičar Ernest Džons (Ernest Jones) ga je prekinuo poslije deset
minuta izlaganja svog prvog akademskog psihoanalitičkog rada na Svjetskom