Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju



Yüklə 281,6 Kb.
səhifə7/12
tarix14.09.2018
ölçüsü281,6 Kb.
#68135
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   12

4.3.2. Središnji dio istraživanja

Kao što je već rečeno, u središnjem dijelu istraživanja ispitanicama su predstavljena tri problemska zadatka. Studenticama informacijskih znanosti postavljeni su identični zadaci, dok se ostalim ispitanicama zadaci razlikuju sukladno studiju. Različiti zadaci su zadani iz razloga što se pretpostavilo da će ispitanicama biti jednostavnije riješiti problemske zadatke ukoliko su upoznati s područjem koje pretražuju i problemskim pitanjem. Zadaci su osmišljeni na način da prvi upućuje na pretraživanje korištenjem web tražilice, drugi zahtijeva korištenje specijaliziranih baza podataka, a treći korištenje mrežnog kataloga knjižnice. Kao što je ranije navedeno, prvi zadatak je općeg tipa i predstavlja svakodnevne problemske situacije, dok su drugi i treći zadatak sadržajem vezani uz studij i disciplinu. Na taj način omogućeno je ispitivanje informacijskog ponašanja na većem spektru informacijskih izvora u elektroničkom okruženju. Pri rješavanju problemskih zadataka mjerilo se vrijeme potrebno za rješavanje zadataka, broj pritisaka na miš, korišteni izvori informacija, strategije pretraživanja te komentari ispitanika o uspješnosti pretraživanja i problemima s kojima su se susreli prilikom obavljanja zadataka.

U nastavku slijede rezultati središnjeg dijela istraživanja. Prvo su predstavljeni rezultati studentica informacijskih znanosti, zatim rezultati ostalih ispitanica. Posebno su analizirani koraci poduzeti prilikom rješavanja svakog problemskog zadatka te su zapisane napomene ispitivača.

4.3.2.1. Studenti informacijskih znanosti


1. zadatak

Kao što je ranije objašnjeno, prvi problemski zadatak postavljen ispitanicima, osmišljen je na način da se tražena informacija može pronaći pomoću web tražilice. U nastavku slijedi analiza rezultata rješavanja prvog zadatka studenata informacijskih znanosti. Identificirani su specifični koraci koje su studenti poduzimali prilikom pretraživanja te se bilježilo vrijeme potrebno za rješavanje zadatka, broj pritisaka na miš te druge napomene koje su bilježili ispitivači za vrijeme rješavanja zadatka ukoliko je bilo potrebno. Ispitanici su kodirani dodjeljivanjem rednog broja te prvim početnim slovom naziva studija, dakle studentice informacijskih znanosti su ispitanice 1I, 2I i 3I, studentica ekonomije 2E, studentica kulturologije 3K i studentica psihologije 4P.

Treća tablica prikazuje rezultate prvog zadatka ispitanice 1I. Rezultati su pokazali da je studentica pretraživanje obavljala u tražilici Google te da joj je za rješavanje problemskog zadatka ukupno trebalo 7 minuta i 5 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 3 koraka i 3 podkoraka te ukupno 44 pritisaka na miš. Primijećeno je da se nakon trećeg neuspješnog pokušaja pretraživanja javlja frustracija radi nemogućnosti pronalaska tražene informacije. Studentica je nakon prvog pronađenog odgovora pokušala provjeriti informaciju te naišla na proturječne podatke te odabrala krivi odgovor kao relevantan, stoga se navodi da studentica nije uspješno riješila postavljen zadatak.

Tablica 3. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 1I


1. zadatak

1I


Zanima Vas koje je godine prvi put održana IFLA World Library and Information Congress.

Traženi odgovor: 1934. godine

Koraci

1. Google ključne riječi: IFLA  IFLA, službena stranica  klik na poveznicu: O IFLA-i  nije pronađen odgovor

2. Google ključne riječi: IFLA World Library and Information Congress  IFLA, službena stranica kongresa  pronađen krivi odgovor

3. Google  ključne riječi: IFLA first Library and Information Congress  IFLA, službena stranica kongresa  klik na poveznicu: O kongresu (javlja se frustracija) nije pronađen odgovor

3.1. Wikipedija, International Federation of Library Associations and Institutions  nije pronađen odgovor

3.2. IFLA, službena stranica kongresa  na dnu stranice pronađena informacija  odgovor: 1993. godine, slijedi provjera informacije

3.3. IFLA, službena stranica kongresa klik na poveznicu: Pregled IFLA-inih konferencija i predsjednika  pronađena druga informacija  odgovor: 1966. godine, studentica odabire navedeni odgovor kao relevantan.



Četvrta tablica prikazuje analizu rezultata prvog zadatka studentice 2I. Studentica je pretraživanje obavljala isključivo putem tražilice Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je ukupno trebalo 6 minuta i 8 sekundi. U tom vremenu, studentica je poduzela 4 koraka i ukupno 34 pritisaka na miš. Primijećeno je da se i u ovom slučaju, kao i kod studentice 1I, frustracija javlja nakon trećeg neuspjelog pokušaja pretraživanja. Pretraživanje nije rezultiralo točnim odgovorom, stoga se smatra studentica nije uspješno riješila problemski zadatak.

Tablica 4. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 2I

1. zadatak

2I


Zanima Vas koje je godine prvi put održana IFLA World Library and Information Congress.

Traženi odgovor: 1934. godine

Koraci

1. Google  ključne riječi: IFLA world library and information congress year  IFLA, službena stranica  kriva informacija, studentica mijenja upit

2. Google  ključne riječi: IFLA world library and information congress year first meeting  IFLA, službena stranica kongresa

3. Google  ključne riječi: IFLA world library and information congress first meeting held  IFLA, službena stranica konresa

4. Google  ključne riječi: IFLA world library and information congress history  IFLA, službena stranica  klik na poveznicu: Presidents and Conferences  pronađen rezultat



Peta tablica prikazuje analizu rezultata prvog zadatka studentice 3I. Studentica za pretraživanje koristi Google tražilicu. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 2 minute i 10 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 2 koraka te 30 pritisaka na miš. Studentica je pronašla nekakvu informaciju, no ona nije bila točna, stoga problemski zadatak nije uspješno riješen.

Tablica 5. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 3I

1. zadatak

3I


Zanima Vas koje je godine prvi put održana IFLA World Library and Information Congress.

Traženi odgovor: 1934. godine

Koraci

1. Google  ključne riječi: IFLA world library and information congress  IFLA, službena stranica kongresa  klik na poveznicu: Past presidents and conferences  klik na poveznicu: Overview IFLA Congresses

2. Google  ključne riječi: 1966 The Hague Libraries and Documentation


Šesta tablica prikazuje ukupne rezultate prvog zadatka studentica informacijskih znanosti. Analiza rezultata prikazala je da je studenticama informacijskih znanosti bilo potrebno ukupno 15 minuta i 23 sekunde za rješavanje prvog zadatka što čini prosjek od 5 minuta i 8 sekundi po studentici. Studentice su ukupno napravile 12 koraka i 3 pod koraka, što čini prosjek od 4 koraka i 1 pod koraka po studentici. Studentice su ukupno 108 puta kliknule mišem za vrijeme pretraživanja, što čini prosjek od 36 pritiska na miš po studentici.



Tablica 6. Ukupni rezultati prvog zadatka studenata informacijskih znanosti

Zadatak 1

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Informatologija 1I

00:00:07:05

44

3 (3)

Ne

Informatologija 2I

00:00:06:08

34

4(0)

Ne

Informatologija 3I

00:00:02:10

30

5(0)

Ne

Ukupno:

Prosjek:

00:00:15:23

108

12(3)




00:00:05:08

36

4(1)



2. zadatak

Drugi zadatak osmišljen je na način da upućuje ispitanike na korištenje specijaliziranih baza podataka kako bi se pronašli stručni, znanstveni (recenzirani) članci za korištenje prilikom izrade seminarskih radova. Analiza rezultata jednaka je kao kod prvog zadatka te će takva biti i u nastavku rada.

Sedma tablica prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice I1. Za rješavanje problemskog zadatka studentica je koristila bazu podataka Current Contents dostupnu preko proxy servisa Centra za online baze podataka. Studentici je za rješavanje problemskog zadatka trebalo 5 minuta i 39 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 1 korak i 2 podkoraka te ukupno 25 pritisaka na miš. Prilikom čitanja zadatka studentica je previdjela da su navedeni traženi autori, stoga nije pronašla traženi članak i zadatak nije uspješno riješen.



Tablica 7. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice I1

2. zadatak

1I


Pišete seminarski rad o mjerenju kvalitete u knjižnicama i želite pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o SERVQUAL instrumentu za procjenu kvalitete knjižičnih usluga. Autori članka su Coleen Cook i Bruce Thompson.

Traženi odgovor: Cook, Coleen; Thompson, Bruce. Reliability and validity of SERVQUAL scores used to evaluate perceptions of library service quality. // Journal of Academic Librarianship 26, 4(2000), 248-256.

Koraci

1. Google ključne riječi: Centar za online baze podataka  Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  Current Contents

1.1. upit: TOPIC: (SERVQUAL) AND TOPIC: (kvaliteta knjižničnih usluga) nije dobiven nijedan rezultat

1.2. upit: TOPIC: (SERVQUAL) AND TOPIC: (library services quality)  dobiven 21 rezultat, studentica odabrala jedan članak, ali je zanemarila da su u zadatku navedeni autori traženog članka, stoga zadatak nije uspješno riješen.

Odabrani odgovor: Liangzhi Yu; Quilan Hong; Song Gu; Yazun Wang. An epistemological critique of gap theory based library assessment: the case of SERVQUAL. // Journal of Documentation 64, 4(2008).


Osma tablica prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice 2I. Studentica je za rješavanje problemskog zadatka koristila sve baze podataka dostupne preko EbscoHOST servisa kojem je pristupila pomoću proxy servisa Centra za online baze podataka. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je bilo potrebno 2 minute i 57 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 1 korak i 1 podkorak te ukupno 32 pritiska na miš. Studentica je pretraživanjem dobila jedan rezultat i to je bio točan rezultat koji je bio potreban te je uspješno riješila problemski zadatak.

Tablica 8. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice 2I

2. zadatak

2I


Pišete seminarski rad o mjerenju kvalitete u knjižnicama i želite pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o SERVQUAL instrumentu za procjenu kvalitete knjižičnih usluga. Autori članka su Coleen Cook i Bruce Thompson.

Traženi odgovor: Cook, Coleen; Thompson, Bruce. Reliability and validity of SERVQUAL scores used to evaluate perceptions of library service quality. // Journal of Academic Librarianship 26, 4(2000), str. 248-256.

Koraci

1. Google  ključne riječi: Centar za online baze podataka  Centar za online baze podataka  Ebscohost  odabir baza podataka: sve baze

1.1. upit: AU cook AND AU bruce thompson AND TI servqual



Odabrani odgovor: Cook, Coleen; Thompson, Bruce. Reliability and validity of SERVQUAL scores used to evaluate perceptions of library service quality. // Journal of Academic Librarianship 26, 4(2000), str. 248-256.

Deveta tablica prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice 3I. Studentica je za pretraživanje koristila baze podataka Academic Search Complete, Current Contents, DOAJ, Emerald Insight i ERIC dostupne preko proxy servisa Centra za online baze podataka. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 15 minuta i 35 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 6 koraka i 11 podkoraka te ukupno 137 pritisaka na miš. Unatoč mnogim pokušajima i promjenama upita, studentica nije uspjela pronaći točan traženi članak stoga zadatak nije uspješno riješen.


Tablica 9. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice 3I

2. zadatak

3I


Pišete seminarski rad o mjerenju kvalitete u knjižnicama i želite pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o SERVQUAL instrumentu za procjenu kvalitete knjižičnih usluga. Autori članka su Coleen Cook i Bruce Thompson.

Traženi odgovor: Cook, Coleen; Thompson, Bruce. Reliability and validity of SERVQUAL scores used to evaluate perceptions of library service quality. // Journal of Academic Librarianship 26, 4(2000), str. 248-256.

Koraci

1. Google  ključne riječi: Centar za online baze podataka  Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  Academic search complete

1.1. upit: AU Cook, Coleen AND AU Thompson, BRUCE, ograničenja pretraživanja: znanstveni (recenzirani) časopisi  nema rezultata

1.2. upit: AU Cook, Coleen, ograničenja pretraživanja: znanstveni (recenzirani) časopisi  nema rezultata

2. Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  Current Contents

2.1. upit: TOPIC: (SERVQUAL) AND AUTHOR: (Cook, Coleen) Indexes=ABES, SBS, CM, LS, PCES, ECT, AH Timespan=All years  nema rezultata

2.2. TOPIC: (SERVQUAL) Timespan: All years. Indexes: ABES, SBS, CM, LS, PCES, ECT, AH.  dobiveno 330 rezultata, ali nema onog koji se traži u zadatku

3. Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  DOAJ

3.1. upit: SERVQUAL  baza podataka ne daje nikakvu povratnu informaciju

4. Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  Emerald Insight

4.1. upit: Anywhere: servqual (Articles/Chapters)  1542 članka i 1 case study

4.2. upit: [Keywords: servqual] AND [Author: cook*]  nema rezultata

5. Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  Academic Search Complete

5.1. upit: TI SERVQUAL  56 rezultata

5.2. upit: AU Cook, Coleen  1 rezultat, ali ne onaj koji je tražen  klik na poveznicu: Web of Science više o autoru  stranica se predugo učitava, studentica odustaje od ove strategije

6. Centar za online baze podataka  Društvene znanosti  ERIC

6.1. upit: SERVQUAL.m_titl. limit 2 to journal articles

6.2. upit: (SERVQUAL and library).mp. [mp=abstract, title, heading word, identifiers]  dobiveno 14 rezultata, jedan od rezultata uključuje tražene autore i studentica završava pretraživanje

Odabrani odgovor: Cook, Coleen; Heath, Fred; Thompson, Bruce. A new culture of assessment: preliminary report on the ARL SEVQUAL survey. // 66th IFLA Council and General Conference: Conference Proceedings. Israel: Jerusalem, 2000, str. 2-10.

Deseta tablica prikazuje ukupne rezultate drugog zadatka studenata informacijskih znanosti. Analiza rezultata pokazala je da je studenticama informacijskih znanosti bilo potrebno ukupno 24 minute i 11 sekundi za rješavanje drugog zadatka što čini prosjek od 8 minuta i 4 sekunde po studentici. Studentice su ukupno napravile 8 koraka i 14 pod koraka što čini prosjek od 3 koraka i 5 pod koraka po studentici. Studentice su ukupno 194 puta kliknule mišem za vrijeme pretraživanja što čini prosjek od 65 pritisaka na miš po studentici. Sve tri studentice koristile su baze podataka kojima su pristupale preko Centra za online podataka. Od tri studentice, samo je jedna uspješno riješila zadatak.



Tablica 10. Ukupni rezultati drugog zadatka studenata informacijskih znanosti

Zadatak 2

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Informatologija 1I

00:00:05:39

25

1(2)

Ne

Informatologija 2I

00:00:02:57

32

1(1)

Da

Informatologija 3I

00:00:15:35

137

6(11)

Ne

Ukupno:

Prosjek:

00:00:24:11

194

8(14)




00:00:08:04

65

3(5)



3. zadatak

Treći zadatak osmišljen je na način da upućuje na korištenje mrežnog knjižničnog kataloga s ciljem dobivanja informacija o dostupnosti pojedinih naslova. Rezultati zadatka analizirani su jednako kao u gore opisanim zadacima.

Tablica 11. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice I1. Studentica je pretraživanje obavljala u mrežnom knjižničnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku (GISKO). Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebala 1 minuta i 23 sekunde. U tom vremenu, studentica je poduzela 1 korak i 1 podkorak te ukupno 6 pritisaka na miš. Studentica je iz prvog pokušaja pronašla traženu informaciju i uspješno riješila zadatak.

Tablica 11. Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 1I


3. zadatak

1I


Za pismeni ispit morate pročitati knjigu Sonje Špiranec „Informacijska pismenost“. Zanima Vas gdje u Osijeku možete pronaći tu knjigu.

Traženi odgovor: Knjiga je dostupna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (GISKO)

Koraci

1. Google  ključne riječi: GISKO  GISKO, službena stranica  klik na poveznicu: Katalog

1.1. upit: NASLOV: informacijska pismenost  studentica je pronašla informaciju


Tablica 12. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice 2I. Studentica je pretraživanje obavljala u mrežnim katalozima Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku i Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku (GISKO). Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebala 1 minuta i 23 sekunde. U tom vremenu studentica je poduzela 2 koraka i 2 podkoraka te ukupno 19 pritisaka na miš. Studentica je iz drugog pokušaja uspjela pronaći traženu informaciju te je zadatak uspješno obavljen.



Tablica 12.Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 2I

3. zadatak

2I


Za pismeni ispit morate pročitati knjigu Sonje Špiranec „Informacijska pismenost“. Zanima Vas gdje u Osijeku možete pronaći tu knjigu.

Traženi odgovor: Knjiga je dostupna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (GISKO)

Koraci

1. Google  ključne riječi: ffos  Filozofski fakultet knjižnica  klik na poveznicu: katalog

1.1. upit: NASLOV: informacijska pismenost  nema rezultata

2. Google ključne riječi: GISKO  GISKO, službena stranica  klik na poveznicu: katalog

2.1. upit: NASLOV: informacijska pismenost  pronađen rezultat


Tablica 13. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice 3I. Studentica je pretraživanje obavljala u mrežnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku (GISKO). Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 38 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 1 korak i 1 podkorak te ukupno 10 pritisaka na miš. Studentica je iz prvog pokušaja uspjela pronaći traženu informaciju te je zadatak uspješno riješen.



Tablica 1. Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 3I

3. zadatak

3I


Za pismeni ispit morate pročitati knjigu Sonje Špiranec „Informacijska pismenost“. Zanima Vas gdje u Osijeku možete pronaći tu knjigu.

Traženi odgovor: Knjiga je dostupna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (GISKO)

Koraci

1. Google  ključne riječi: GISKO  GISKO, službena stranica  klik na poveznicu: katalog

1.1. upit: NASLOV: informacijska pismenost  pronađen rezultat


Tablica 14. prikazuje ukupne rezultate trećeg zadatka studenata informacijskih znanosti. Analiza rezultata pokazala je da je studenticama informacijskih znanosti bilo potrebno ukupno 3 minute i 24 sekunde za rješavanje trećeg zadatka što čini prosjek od 1 minute i 8 sekundi po studentici. Studentice su ukupno napravile 4 koraka i 4 pod koraka što čini prosjek od približno 1 koraka i 1 pod koraka po studentici. Studentice su ukupno 35 puta kliknule mišem za vrijeme pretraživanja što čini prosjek od 12 pritisaka na miš po studentici. Sve studentice su s lakoćom i uspješno riješile treći zadatak.



Tablica 1. Ukupni rezultati trećeg zadatka studenata informacijskih znanosti

Zadatak 3

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Informatologija 1I

00:00:01:23

6

1(1)

Da

Informatologija 2I

00:00:01:23

19

2(2)

Da

Informatologija 3I

00:00:00:38

10

1(1)

Da

Ukupno:

Prosjek:

00:00:03:24

35

4(4)




00:00:01:08

12

1(1)


4.3.2.2. Ostale ispitanice



1. zadatak

U nastavku slijedi analiza rezultata prvog zadatka studentica ekonomije (2E), kulturologije (3K) i psihologije (4P). Tablica 15. prikazuje analizu rezultata prvog zadatka studentice 2E. Studentica je pretraživanje obavljala isključivo u web tražilici Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 7 minuta i 44 sekunde, no važno je napomenuti da je dosta vremena studentica provela detaljno analizirajući i opisujući dobivene informacije, što nije bio dio samog zadatka. U tom vremenu, studentica je poduzela 1 korak i 4 pod koraka te ukupno 35 pritisaka na miš. Studentica je pronašla tražene informacije i uspješno riješila zadatak.


Tablica 1. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 2E

1. zadatak

2E (ekonomija)



Završavate fakultet i želite napisati dobar životopis i zamolbu za posao. Zanimaju Vas informacije o tome kako napisati kvalitetan životopis i zamolbu koji će privući pažnju poslodavca.

Traženi odgovor: Web stranice portala mojposao.net, posao.hr, službena web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Koraci

1. Google  ključne riječi: primjer kreativnog životopisa

1.1. Primjeri životopisa za posao | Savjetnica  posao.hr  studentica ne pronalazi zadovoljavajuće rezultate i prelazi dalje

1.2. posao.hr  12 primjera totalno cool "vizualnih životopisa"  studentica pronalazi zanimljive životopise i na ovoj se stranici duže zadržava analizirajući detaljno svaki primjer za koje smatra da mogu privući pažnju poslodavca  klik na poveznicu: 25 primjera koji su postali internetski hit  studentica nastavlja s detaljnom analizom primjera životopisa i opisuje što misli o svakom pojedinom primjeru

1.3. mojposao.hr  klik na poveznicu: još kreativniji životopisi za kraj

1.4. LinkedIn  klik na poveznicu: Agencija Drap zaposlila copywrittera iz Karlovca


Tablica 16. prikazuje analizu rezultata prvog zadatka studentice 3K. Studentica je pretraživanje obavljala u web tražilici Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 1 minuta i 40 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 2 koraka i 1 podkorak te ukupno 12 pritisaka na miš.

Tablica 1. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 3K

1. zadatak

3K (kulturologija)



Završavate fakultet i želite napisati dobar životopis i zamolbu za posao. Zanimaju Vas informacije o tome kako napisati kvalitetan životopis i zamolbu koji će privući pažnju poslodavca.

Traženi odgovor: Web stranice portala mojposao.net, posao.hr, službena web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Koraci

1. Google  ključne riječi: mojposao

2. Google  ključne riječi: posao.hr  klik na poveznicu: Savjeti  klik na poveznicu: Baza životopisa

2.1. klik na poveznicu: Životopis i molba


Tablica 17. prikazuje analizu rezultata prvog zadatka studentice 4P. Studentica je pretraživanje obavljala u web tražilici Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebala 1 minuta i 17 sekundi. U tom vremenu studentica je poduzela 1 korak i 2 pod koraka te ukupno 13 pritisaka na miš. Studentica je pronašla tražene informacije te uspješno riješila zadatak.

Tablica 1. Analiza strategije pretraživanja prvog zadatka studentice 4P

1. zadatak

4P (psihologija)



Završavate fakultet i želite napisati dobar životopis i zamolbu za posao. Zanimaju Vas informacije o tome kako napisati kvalitetan životopis i zamolbu koji će privući pažnju poslodavca.

Traženi odgovor: Web stranice portala mojposao.net, posao.hr, službena web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Koraci

1. Google  ključne riječi: životopis

1.1. mojposao.net  klik na poveznicu: Ovako izgleda odličan životopis

1.2. životopis.hr  klik na poveznicu: Kako napisati dobar životopis  kombinacijom dobivenih rezultata, studentica smatra da je prikupila dovoljnu količinu podataka koje su potrebne za rješavanje zadatka i završava pretraživanje

Tablica 18. prikazuje ukupne rezultate prvog zadatka studentica ekonomije, kulturologije i psihologije. Analiza rezultata pokazala je da je studenticama ekonomije, kulturologije i psihologije bilo potrebno ukupno 10 minuta i 41 sekunda za rješavanje prvog zadatka što čini prosjek od 3 minute i 14 sekundi. Studentice su ukupno napravile 4 koraka i 7 podkoraka što čini prosjek od 1 koraka i 2 pod koraka po studentici. Studentice su ukupno 60 puta kliknule mišem za vrijeme pretraživanja što čini prosjek od 20 pritisaka na miš po studentici. Sve studentice su uspješno riješile prvi zadatak.



Tablica 1. Ukupni rezultati prvog zadatka ostalih ispitanika

Zadatak 1

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Ekonomija 2E

00:00:07:44

35

1(4)

Da

Kulturologija 3K

00:00:01:40

12

2(1)

Da

Psihologija 4P

00:00:01:17

13

1(2)

Da

Ukupno:

Prosjek:

00:00:10:41

60

4(7)




00:00:03:14

20

1(2)

2. zadatak

Tablica 19. prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice 2E. Studentica je za pretraživanje koristila web tražilicu Google. Za rješavanje problemskog zadatka, studentici je trebalo 6 minuta i 5 sekundi. U tom vremenu, studentica je poduzela 5 koraka te ukupno 8 pritisaka na miš. Važno je napomenuti da studentica nije upoznata s pretraživanjem informacija za potrebe seminarskih radova, te za vrijeme studija nije primila nikakvu edukaciju o načinima pretraživanja informacija i etičkom korištenju informacija. Studentica je u početnoj anketi napisala da je upoznata s pretraživanjem baza podataka, no dodatnim ispitivanjem se saznalo da je studentica mislila da se to odnosi na izradu baza podataka, ne njihovo pretraživanje. Na kraju pretraživanja, studentica je pronašla recenziju knjige koja približno govori o zadanoj temi i odlučila da je pronašla traženu informaciju, no, prema ocjeni ispitivača, studentica nije uspješno riješila zadatak.


Tablica 1. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice 2E

2. zadatak

2E (ekonomija)



Radite seminarski rad na temu Poslovna komunikacija: pregovori. Potrebno Vam je pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o strategijama pregovaranja.

Koraci

1. Google  ključne riječi: poslovno pregovaranje diplomski  dobiveni krivi rezultati (opis kolegija), studentica mijenja upit

2. Google  ključne riječi: poslovno pregovaranje diplomski rad  Diplomski rad Poslovno pregovaranje  studentica pregledava sadržaj diplomskog rada

3. Google  ključne riječi: poslovno pregovaranje autor

4. Google  ključne riječi: poslovno pregovaranje autor dipl prof

5. Google  ključne riječi: strategije pregovaranja časopis  RRIF  Studentica pronalazi recenziju knjige i smatra to dovoljno relevantnim kao izvor za seminarski rad, zadatak nije uspješno riješen

Odabrani odgovor: Vukmir, Branko. Strategija i taktika pregovaranja. RRIF d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge: Zagreb, 2001.

Tablica 20. prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice 3K. Studentica je pretraživanje obavljala na mrežnim stranicama portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske - Hrčak. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 2 minute i 33 sekunde. U tom vremenu studentica je poduzela 1 korak te ukupno 8 pritisaka na miš. Studentica je dobila 4 članka i odabrala ih kao relevantne, iako nisu govorili o zadanoj temi, stoga zadatak nije uspješno riješen.



Tablica 20. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice 3K

2. zadatak

3K (kulturologija)



Pišete seminarski rad na temu Financiranje visokoškolskog obrazovanja. Želite pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o utjecaju financiranja visokog školstva iz privatnih sektora na kvalitetu sveučilišta.

Koraci

1. Google  ključne riječi: Hrčak  Hrčak.hr  ključne riječi: financiranje u obrazovanju  4 rezultata  studentica zadovoljna pretraživanjem

Odabrani odgovori:

1. Klipa, Marija. Usporedni prikaz obrazovanja odraslih u zemljama na području bivše Jugoslavije. // Andragoški glasnik: glasilo hrvatskog andragoškog društva 15, 2(2011), str. 140-140.

2. Slavić, Anđelka. Financiranje odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u nekim europskim državama i u Republici Hrvatskoj. // Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja 60, 4(2011).

3. Jelić, Petra; Martić Kuran, Linda; Bosnić, Irena. Značaj cjeloživotnog učenja s osvrtom na financiranje iz fondova Europske Unije. // Praktični menadžment: stručni časopis za teoriju i praksu menadžmenta 3, 1(2012), str. 62-70.

4. Bratinčević, Teo; Petrović, Martina. Potrebe za visokoobrazovnim kadrom u hotelijerstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. // Praktični menadžment: stručni časopis za teoriju i praksu menadžmenta 3, 1(2012), str. 100-102.


Tablica 21. prikazuje analizu rezultata drugog zadatka studentice 4P. Studentica je za pretraživanje koristila domaće i strane baze podataka dostupne preko mrežnih stranica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 5 minuta i 38 sekundi. U tom vremenu studentica je napravila 3 koraka i 2 podkoraka te ukupno 53 pritisaka na miš. Studentica je u stručnom recenziranom časopisu pronašla članak koji odgovara zadanoj temi te uspješno riješila zadatak.
Tablica 21. Analiza strategije pretraživanja drugog zadatka studentice 4P

2. zadatak

4P (psihologija)



Pišete seminarski rad na temu Uloga računala u predškolskoj dobi. Potrebno Vam je pronaći znanstveni (recenzirani) članak koji govori o utjecaju korištenja računala na kognitivni razvoj djece predškolske dobi.

Koraci

1. Filozofski fakultet Osijek, službena stranica  Knjižnica  klik na poveznicu: Domaće baze podataka

1.1. Hrčak  ključne riječi: uloga računala u predškolskoj dobi  nema rezultata

1.2. ARA  ključne riječi: uloga računala u predškolskoj dobi  nema rezultata

2. Filozofski fakultet Osijek, službena stranica  Knjižnica  Katalog  ključne riječi: NASLOV: uloga računala u predškolskoj dobi  nema rezultata

3. Filozofski fakultet Osijek, službena stranica  Knjižnica  klik na poveznicu: Strane baze i online izvori  klik na poveznicu: Psihologija  klik na poveznicu: Cognitive psychology upit: computers development cognitive  klik na poveznicu: journals klik na poveznicu: Cognitive development  pronađen jedan zadovoljavajući članak u časopisu, studentica završava pretraživanje

Odabrani odgovor: Mar, Raymod A.; Tackett, Jennifer L.; Moore, Chris. Exposure to media and theory-of-mind development in preschoolers. // Cognitive Development 25, 1(2010), str. 69-78.

Tablica 22. prikazuje ukupne rezultate drugog zadatka studentica ekonomije, kulturologije i psihologije. Analiza rezultata pokazala je da je studenticama ekonomije, kulturologije i psihologije bilo potrebno ukupno 14 minuta i 36 sekundi za rješavanje drugog zadatka što čini prosjek od 5 minuta i 12 sekundi po studentici. Studentice su ukupno napravile 9 koraka i 2 pod koraka što čini prosjek od približno 3 koraka i 1 pod koraka po studentici. Studentice su ukupno 91 put kliknule mišem prilikom pretraživanja što čini prosjek od 30 pritisaka na miš po studentici. Od tri studentice, samo je studentica psihologije uspješno riješila zadatak. Važno je napomenuti da jedna studentica od tri nije imala nikakvu prethodnu edukaciju o pretraživanju informacija i njihovom etičkom korištenju što se smatra otežavajućim faktorom u rješavanju problemskog zadatka.



Tablica 22. Ukupni rezultati drugog zadatka ostalih ispitanika

Zadatak 2

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Ekonomija 2E

00:00:06:05

30

5(0)

Ne

Kulturologija 3K

00:00:02:33

8

1(0)

Ne

Psihologija 4P

00:00:05:38

53

3(2)

Da

Ukupno:

Prosjek:

00:00:14:36

91

9(2)




00:00:05:12

30

3(1)


3. zadatak

Tablica 23. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice 2E. Studentica je za pretraživanje koristila web tražilicu Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je trebalo 2 minute i 53 sekunde. U tom vremenu, studentica je napravila 1 korak te ukupno 13 pritisaka na miš. Studentica je pronašla traženu informaciju i uspješno riješila zadatak.



Tablica 23. Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 2E

3. zadatak

2E (ekonomija)



Za pismeni ispit morate pročitati knjigu Snježane Čolić „Kultura i povijest: socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture“. Zanima Vas koliko navedena knjiga ima stranica.

Traženi odgovor: Knjiga ima 169 stranica.

Koraci

1. Google  ključne riječi: Snježana Čolić bibliografija  Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji Profil djelatnika  klik na poveznicu: Snježana Čolić  klik na poveznicu: Prikaži radove  Hrvatska znanstvena bibliografija „Čolić, Snježana“  klik na poveznicu: Kultura i povijest: socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture  pronađen odgovor

Tablica 24. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice 3K. Studentica je za pretraživanje informacija koristila mrežni knjižnični katalog Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Za rješavanje problemskog zadatka, studentici je trebalo 3 minute i 6 sekundi. U tom vremenu studentica je napravila 1 korak i 1 pod korak te ukupno 21 pritisak na miš. Studentica je koristila pravilan izvor i upit, no u pretraživanju je koristila znak dvotočke koji nije podržan u pretraživanju kataloga, stoga nije dobila ispravan rezultat. Zadatak nije uspješno riješen.



Tablica 24. Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 3K

3. zadatak

3K (kulturologija)



Za pismeni ispit morate pročitati knjigu Srećka Horvata „Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora“. Zanima Vas gdje u Osijeku možete pronaći tu knjigu.

Traženi odgovor: GISKO, Pravni fakultet u Osijeku

Koraci

1. Google  ključne riječi: GISKO  GISKO, službena stranica  ključne riječi: uvod u anatomiju građanskog otpora  nema rezultata

1.1. GISKO, službena stranica  klik na poveznicu: katalog  upit: NASLOV: Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora  nema rezultata (studentica koristila znak dvotočke, koji katalog ne podržava u pretraživanju)


Tablica 25. prikazuje analizu rezultata trećeg zadatka studentice 4P. Studentica je za pretraživanje koristila web tražilicu Google. Za rješavanje problemskog zadatka studentici je bilo potrebna 1 minuta i 29 sekundi. U tom vremenu, studentica je poduzela 2 koraka te ukupno 9 pritisaka na miš. Pretraživanje je rezultiralo pronalaskom tražene informacije, ali je informacija netočna stoga zadatak nije uspješno riješen.


Tablica 25. Analiza strategije pretraživanja trećeg zadatka studentice 4P

3. zadatak

4P (psihologija)



Odlučili ste pročitati „Rat i mir“ i zanima Vas koliko točno stranica ima ta knjiga.

Traženi odgovor: Djelo se sastoji od 4 sveska koji ukupno broje 1569 stranica.

Koraci

1. Google ključne riječi: rat i mir broj stranica klik na poveznicu: ljevak.hr  pogrešan odgovor

2. Google  ključne riječi: rat i mir broj stranica tolstoj  klik na poveznicu: njuškalo.hr  356 stranica, studentica zadovoljna odgovorom



Tablica 26. prikazuje ukupne rezultate trećeg zadatka studentica ekonomije, kulturologije i psihologije. Analiza rezultata pokazala je da je studenticama ekonomije, kulturologije i psihologije bilo potrebno ukupno 7 minuta i 28 sekundi za rješavanje trećeg zadatka što čini prosjek od 2 minute i 9 sekundi po studentici. Studentice su ukupno napravile 4 koraka i 1 pod korak što je u prosjeku približno 1 korak po studentici. Studentice su ukupno 47 puta kliknule mišem za vrijeme pretraživanja što čini prosjek od 16 pritisaka na miš po studentici. Dvije studentice su uspješno riješile treći zadatak.

Tablica 26. Ukupni rezultati trećeg zadatka ostalih ispitanika

Zadatak 3

Vrijeme

Broj pritisaka na miš

Broj koraka (podkoraka)

Uspješno riješen zadatak

Ekonomija 2E

00:00:02:53

13

1(0)

Da

Kulturologija 3K

00:00:03:06

21

1(1)

Ne

Psihologija 4P

00:00:01:29

9

2(0)

Ne

Ukupno:

Prosjek:

00:00:07:28

47

4(1)




00:00:02:09

16

1(0)


Tablica 27. prikazuje usporedne rezultate po zadacima studentica informacijskih znanosti i ostalih ispitanica. Prikazani su ukupni rezultati za svaki zadatak te postotak uspješno riješenih zadataka. U tablici su prikazani ukupni rezultati te se nije prikazivao prosjek. Ti podaci bit će navedeni u idućoj tablici (Tablica 28.).

Tablica 27. Prikaz rezultata po zadacima za obje skupine ispitanica

Prikaz rezultata po zadacima za obje skupine ispitanica

Studentice informacijskih znanosti

Studentice ekonomije, kulturologije i psihologije

Zadatak 1.

Vrijeme:

00:00:15:23

Vrijeme:

00:00:10:41

Pritisci na miš:

108

Pritisci na miš:

60

Koraci (podkoraci):

12(3)

Koraci (podkoraci):

4(7)

Uspješno riješen zadatak:

0 (0%)

Uspješno riješen zadatak:

3 (100%)

Zadatak 2.

Vrijeme:

00:00:24:11

Vrijeme:

00:00:14:36

Pritisci na miš:

194

Pritisci na miš:

91

Koraci (podkoraci):

8(14)

Koraci (podkoraci):

9(2)

Uspješno riješen zadatak:

1 (33,33%)

Uspješno riješen zadatak:

1 (33,33%)

Zadatak 3.

Vrijeme:

00:00:03:24

Vrijeme:

00:00:07:28

Pritisci na miš:

35

Pritisci na miš:

47

Koraci (podkoraci):

4(4)

Koraci (podkoraci):

4(1)

Uspješno riješen zadatak:

3 (100%)

Uspješno riješen zadatak:

1 (33,33%)


Tablica 28. prikazuje usporedni prikaz prosječnih rezultata za obje grupe ispitanica za sve zadatke. Izračunalo se ukupno vrijeme pretraživanja svih zadataka, broj pritisaka na miš kroz cijelo pretraživanje te broj koraka i podkoraka učinjenih tijekom cijelog pretraživanja te se dao prosjek za sve rezultate. Usporedno su prikazani rezultati studentica informacijskih znanosti i ostalih ispitanica.
Tablica 28. Zbirni prikaz prosječnih rezultata za obje grupe ispitanica za sve zadatke

Usporedni prikaz prosječnih rezultata obje grupe ispitanica za sve zadatke

Studentice informacijskih znanosti

Studentice ekonomije, kulturologije i psihologije

Vrijeme

Ukupno:

00:00:42:58

Ukupno:

00:00:32:45

Prosjek:

00:00:14:19

Prosjek:

00:00:11:15

Broj pritisaka na miš

Ukupno:

337

Ukupno:

198

Prosjek:

112

Prosjek:

66

Broj koraka (podkoraka)

Ukupno:

24(21)

Ukupno:

15(10)

Prosjek:

8(7)

Prosjek:

5(3)

Postotak uspješno riješenih zadataka

4 (44,44%)

5 (55,55%)

Tijekom istraživanja, bilježili su se koraci i strategije koje poduzimaju studentice prilikom pretraživanja informacija. Analizom individualnih rezultata pokazalo se da studentice neovisno o zadatku ili studentskom smjeru koriste jednake strategije pretraživanja s razlikom u konzultiranim izvorima. Na temelju navedenih rezultata izvedena je opća strategija kako slijedi:



  1. Korak – tražilica (Google)

  2. Korak – traženje po izvoru (slijeđenjem poveznica i/ili upisivanjem ključnih riječi u komandni redak baze podataka)

    1. Ponavljanje 1. i 2. koraka po potrebi



4.3.2.3. Komentari i iskazani osjećaji ispitanica tijekom istraživanja

Tablica 28. prikazuje komentare ispitanica prikupljenih nakon rješavanja problemskih zadataka. Ispitanice su komentirale uspješnost pretraživanja te prepreke na koje su naišle tijekom pretraživanja.

Većina studentica smatra da je najteži zadatak bio pronaći stručni recenzirani članak te kao razlog navode:


  • nemogućnost osmišljavanja pravilnog upita u bazi podataka koji bi rezultirao traženim člankom

  • nedovoljno iskustvo u traženju

  • nedostatak interesa i prethodnog iskustva za edukaciju o pretraživanju informacija za potrebe istraživanja

Jedna studentica informacijskih znanosti smatra da nije bio problem riješiti zadatke, jer je prošla detaljnu edukaciju o pretraživanju informacija tijekom studija, dok preostale studentice informacijskih znanosti prepoznaju pogreške u pretraživanju te navode točan problem u upitu ili odabiru baze podataka za pretraživanje.

Studentice ekonomije i kulturologije smatraju da nisu bile uspješne u pretraživanju, jer inače nemaju naviku pretraživati stručne i provjerene informacije za potrebe pisanja seminarskih i drugih radova iz razloga što se to od njih ne zahtijeva te profesori ne pregledavaju dovoljno detaljno njihove radove.



Tablica 29. Komentari ispitanika po pitanju uspješnosti pretraživanja i prepreka na koje su naišli tijekom pretraživanja




Imate li komentar na pretraživanje? Što ste riješili s lakoćom i što vam je predstavljalo problem?

1I

"…nisam bila sigurna tražim li dobro…"

2A

"…najteže mi je bilo pronaći onaj nekakav članak, zato što nikad nisam imala potrebe tražit članke. A ovo za životopis je bilo lagano zato što toga ima hrpu svugdje na netu. Na treći nemam komentar, bilo je lagano, samo nisam vidjela."

3V

"Pa zadovoljna sam…zato što nisam, [uhm] ja se baš ne potrudim oko takvih stvari. [smijeh]"

4T

"[uhm] Prvi [smijeh] Zbog godine, jer nisam pročitala pitanje ispravno i nisam znala kako bi postavila upit pravilno da bi dobila to. A drugi i treći ne, s obzirom da su nas dosta na fakultetu učili kako da pretražujemo baze podataka i kako da se snalazimo tako da, drugi i treći upit ne."

5M

"Komentar na ovo bi bio da sam vjerojatno krivo postavila postavke pretraživanja i odabrala krive baze. Pretpostavljam da je to to, znači da sam od početka pogodila bazu, vjerojatno bi smanjila vrijeme pronalaska dokumenta."

6MP

"[uhmm] Sa životopisom ne, jer mislim da je to ovako jednostavno pitanje i da smo se svi susreli s tim. [uhmm] Za broj stranica Rat i mira mislim da nije problem, ako se dobar naslov ukuca, ali za znanstveni, recenzirani članak sam naišla na poteškoće, čisto zato što ih ne koristim često baze podataka u pretraživanju."

Tijekom istraživanja primijećeno je da studentice različito reagiraju na poteškoće s kojima se susreću prilikom pretraživanja. Primjerice, studentice informacijskih znanosti 1I i 2I nakon trećeg neuspješnog pokušaja verbaliziraju i jasno iskazuju osjećaje frustracije zbog nemogućnosti pronalaska tražene informacije, dok studentica 3I odustaje od pretraživanja, odnosno prihvaća zadnju pronađenu informaciju kao relevantnu, iako nije potpuno sigurna da je pronašla točan odgovor. Studentice ekonomije, kulturologije i psihologije ne pokazuju znakove frustracije prilikom rješavanja prvog zadatka, već su pune samopouzdanja i sigurne u svoje odluke pri pretraživanju. Naglašavaju da su već ranije tražile informacije o zadanoj temi te točno znaju gdje ih i kako pronaći.

Drugi zadatak predstavljao je problem gotovo svim ispitanicama s izuzetkom ispitanice 2I koja je iz prvog pokušaja pronašla traženu informaciju. Studentice informacijskih znanosti pokazivale su osjećaje nesigurnosti i često se okretale ispitivačima kako bi otkrile jesu li na pravom putu i jesu li pronašle traženu informaciju. Studentica ekonomije pokazivala je vrlo jasne znakove nezadovoljstva odmah pri čitanju problemskog zadatka i naglašavala kako ne zna tražiti znanstvene (recenzirane) članke. Osjećaj frustracije kod navedene studentice vidljiv je dakle od samog početka. Studentica kulturologije nije pokazivala nikakve osjećaje prilikom pretraživanja, ali je naglašavala kako ne bi samostalno pretraživala informacije, nego otišla osobno u knjižnicu ili info centar za mlade te u razgovoru s djelatnicima došla do informacija. Kod navedene studentice vidljiva je nezainteresiranost za samostalno pretraživanje. Studentica psihologije započela je pretraživanje vrlo samopouzdano te naglasila da ima iskustva u pretraživanju baza podataka, no nakon što je naišla na poteškoće u formuliranju upita i odabiru baze za pretraživanje, studentica je rekla da inače ne pretražuje baze podataka te da nema iskustva u tom području. Promjena u izjavama studentice može se pripisati osjećaju srama, jer studentica osjeća da nije dovoljno brzo pronašla informaciju ili smatra da nije pronašla točan odgovor.

Kod rješavanja trećeg zadatka, sve studentice informacijskih znanosti iskazuju osjećaje olakšanja i samopouzdano rješavaju zadatak, slično kao što je bio slučaj kod prvog zadatka i studentica ekonomije, kulturologije i psihologije. Prilikom rješavanja trećeg zadatka studentica ekonomije ponovno iskazuje osjećaje nesigurnosti, ali nakon što pronađe korisne poveznice koje smatra da ju vode na pravi put, javljaju se osjećaji olakšanja i samopouzdanja. Studentica kulturologije ponovno naglašava kako bi otišla u knjižnicu i u razgovoru s knjižničarima došla do tražene informacije. Studentica ipak pokušava samostalno pronaći informaciju te se javljaju osjećaji nesigurnosti, jer studentica nije sigurna kako točno pretražiti katalog knjižnice. Nakon obavljenog pretraživanja, studentica je vidno razočarana, jer nije dobila traženu informaciju te u potpunosti odustaje od daljnjih pokušaja pretraživanja. Studentica psihologije odabire najlakši put u pretraživanju i koristi tražilicu Google za pretraživanje, te odabire prvi dobiveni rezultat. Vidljivo je da studentica nema volje više pretraživati te je vrlo indiferentna prema krajnjim rezultatima pretraživanja.





Yüklə 281,6 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   12




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə