Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 2/95
Biosfera se u ekološkom smislu može razumjeti kao skupina interakcija pojedinih elemenata biosfere,
a to su; atmosfera, hidrosfera, litosfera i ekosfera.
Hidrosfera je akumulacija vode u svim njezinim agregatnim stanjima (plin, tekućina i kruta tvar) i
elemenata otopljenih u njoj (natrija, magnezija, kalcija, klora i sulfata). Voda pokriva 71% površine
zemlje naspram 29% Zemljine površine koja je prekrivena zemljom. 97% vode tvori oceane, 2% je
zaleđeno (polarne kape) a samo 1% tvori rijeke, jezera te podzemnu vodu i vodenu paru u zraku.
Površinska raspodjela vode je:
• Mora i oceani 98%
• Led
1.98%
•
Slatke kopnene vode 0.02%; od čega na jezera otpada neznatno ispod 0.01% a na rijeke
neznatno iznad 0.01%
Slatke kopnene vode čine svega 0.02% (200 ppm) ukupne količine vode.
Atmosfera je mješavina dušika (78%), kisika (21%), ugljičnog dioksida, argona,
vodene pare i drugih
komponenti koja se rasprostire oko 1.100 km u visinu. Troposfera (do 10 km) i stratosfera (10-50 km)
su za biosferu najvažniji dijelovi atmosfere.
Litosfera je tanka ljuska koja razdvaja Zemljinu magmu i atmosferu. Debljine je oko 100 km, no samo
1 km je bitan za funkcioniranje biosfere.
Ekosfera objedinjuje sva područja gdje se pojavljuju živi organizmi.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 3/95
Hidrološki ili vodeni ciklus je proces tijekom kojeg voda mijenjajući svoja
agregatna stanja (plinovito, tekuće i kruto) prolazi kroz hidrosferu; oceani,
atmosfera, tekuća voda, ledenjaci…
Godišnje se iz mora i ocean a ispari količina vode od 1 m visine vodenog
stupca. Ta se voda u obliku padalina vraća na zemlju te ponovno hlapi ili
putuje put mora. U sklopu podzemnih i kopnenih voda zaostane po 1/5;
dakle ukupno 2/5 prispjele vode. Preostale 3/5 Zemljinu površinu napusti u
evaporacijom.
The water cycle, izbor:
http://water.tamu.edu/
Kopnene vode su manje stalne životne sredine no mora, jer se njihov vodostaj uvelike mijenja ovisno
o količini padalina i temperaturi. Uz to, kopnene vode imaju relativno malu površinu i malu dubinu što
uvjetuje velika kolebanja fizikalno-kemijskih čimbenika.
Hidrobiont (eng. Hydrobint, gr. Hydro- voda + bios - život), vodeni organizam.
Područje tolerancije
Svaka vrsta teži životnoj sredini koja je optimalna za nju, no vrlo često, organizmi se moraju prilagoditi
uvjetima bitno drugačijim od optimalnih. Područje stanja okoline unutar kojeg organizam može
funkcionirati se zove područje tolerancije.
Ograničavajući čimbenici. Bilo koji biotički ili abiotički čimbenik koji smanjuje ili povećava područje
tolerancije se zove ograničavajući čimbenik.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 4/95
Najvažniji ograničavajući faktori sredine su:
• Abiotički:
Temperatura
Strujanje vode
Količina vode
Svijetlo
Gustoća
Koncentracija kisika
Koncentracija ugljičnog dioksida
Prisutnost brojnih kemijskih nutrienata
Kiselost (aktivna reakcija – pH)
• Biotički:
Asimilacija autotrofnih organizama
Kružni tijek tvari u vodama
Broj parazita
Broj, odnosno zastupljenost predatora
Veličina populacije
Reprodukcija; izmjena generacija, broj potomaka
Tipovi bilja koje rastu u to m području/vodi
Abiotički čimbenici (abiotic factors)
Temperatura
Poikilotermni* hidrobionti su voden organizmi koji imaju temperaturu tijela istu kao i temperature
vode. Većina hidrobionata su poikilotermi.
Euritermni hidrobionti dobro podnos kolebanja temperature.
Stenotermni sablje podnose kolebanja temperature.
Poikilothermy (gr. poikilos, točkast, varijabilan + therme – toplina), 1) sposobnost organima da se prilagodi na varijacije temperature u okolini, 2)
izmjene tjelesne temperature koje variraju u skladu s temperaturom okoline. 3) ectothermy
Ectothermy (gr. ecto – izvana + therme – toplina) regulacija odnosno izmjena tjelesne temperature u skladu s izmjenama temperature okoline.
Eurythermal (gr. eurys – širok + therme – toplina), sposoban za rast na širokom rasponu temperatura. Primjerice bakterija koja se može dobro
razvijati u rasponu temperatura od 28-50°C.
Stenothemral (gr. steno – uzak + thermal – toplina), sposoban za razvoj samo u vrlo uskom rasponu temperatura.
Temperatura vode. Voda ima visok toplinski kapacitet što uvjetuje njezino sporo zagrijavanje i
hlađeija.To s jedne strane uvjetuje prilično spore promjene temperature vode (dobro), ali s druge
strane dovodi do velike ovisnosti temperature organizama i temperature vode.
Temperatura vode utječe na životne procese u vodi ali i na sama svojstva vode; gustoća, mogućnost
otapanja, fiziološko djelovanje plinova, parcijalni tlakovi…
Temperaturna stratifikacija vode je uvjetovana djelovanjem zraka i sunca s jedne strane zemlje s
druge strane. Voda je temperaturnom stratifikacijom podijeljena na tri sloja:
• Epilimnion – površinski sloj u kojem je voda u direktnom kontaktu s zrakom i sunčevim
zračenjem te se pod tim utjecajima vrlo intenzivno zagrijava i hladi
• Metalimnion je sloj vode u kojem se temperatura može izrazito naglo izmijeniti. Takve, nagle
izmjene temperature vode mogu dovesti do temperaturnog šoka.
• Hipolimnion je najniži sloj vode na čiju temperaturu promjene temperature zraka ili sunčevo
zračenje neznatno utječu pa ima prilično ujednačenu temperaturu.
Strujanje vode bitno djeluje na sustav i raspored biocenoza u vodenim ekosustavima. Tako će
strujanje vode uvelike uvjetovati vrstu i količinu biljaka i životinja u, primjerice, brzoj planinskoj rječici, u
priobalnom morskom području izloženom valovima. Upravo uslijed bitno sporijeg strujanja vode
biocenoza u jezeru će biti bitno drugačija. Iako u ekstremnim slučajevima strujanje vode onemogućava
gotovo bilo kakav oblik života (brzaci, vodopadi), umjereno strujanje vode je izrazito važno jer se time
donose hranjive tvari, kisik i drugi kemijski elementi, o odstranjuju se nusprodukti metabolizma (CO
2
,
urin, feces…).