Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 55/95
Osjetilna tjelešca (pearl organs). Izvor: www.ag.auburn.edu/f
Pod velikim povećanjem. Izvor: darwin.iz.uj.edu.pl/
Osjetilna tjelešca. Ribama se na koži formiraju osjetilna tjelešca (pearl organs). Dodirivanjem
osjetilnih tjelešaca mužjaka i ženke stimulira se izbacivanje ikre i mliječi. Pri izbacivanju ikre ženka
jeko trese repom.
Mriještenje je najčešće u topla sunčana jutra a ribe se tad brčkaju uz površinu vode. Ukoliko
temperatura poraste na 26°C ili više, mriještenje prestaje.
Slika: prof Petrinec
Ikra i valjenje. Ženke šarana nose od 36,000 do 2,000,000 jaja (do 1/3 mase odnosno 2,300,000
jajašaca ikre /8 kg). Jaja su oko 1 mm u promjeru. Razasuta su, a kako su ljepljiva, prihvaćaju se za
grančice, travu i korijenje. Valjenje se zbiva, ovisno o temperaturi, 3 do 6 dana nakon oplodnje. Preživi
oko 20% oplođenih jajnih stanica i oko 2% mlađi.
Tvorba ribljeg mjehura. Da bi se formirao riblji mjehur, ličinka se po bilju popne do površine vode i
proguta mjehurić zraka.
Zrelost mužjaci dosižu sa 3-4 godine, a ženke s 5-6 godina. Mužjaci su spolno zreli sa 2, a ženke s 3
godine starosti.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 56/95
Mrijest šarana – dodir mužjaka i ženke. Izvor: http://www.all-creatures.org/works/carpspawn.html
Som ikru lijepi za korijenje biljaka, prvenstveno vrba. Prilikom mrijesta je agresivan. Pare se jedna
ženka i jedan mužjak. Pri tome mužjak priprema gnijezdo i dovodi ženku koja polaže ikru na hrpu.
Iznad ikre mužjak maše repom i dodaje kisik.
Štuka se mrijesti polovicom veljače. Izlazi na plićake obrasle biljem. Inkubacija ikre je uslijed niže
temperature dulje no u šarana; ~ 16 dana.
Pastrvska riba se mrijesti u plitkim vodama gornjih tokova rijeka i potoka. Mužjak kopa rupu u
pješčanom dnu gdje ženka polaže ikru, a nakon toga mužjak mliječ.
Inkubacija ikre
Za inkubaciju su bitni:
• temperatura
i
• tvrdoća vode
• koncentracija
kisika
Temperatura. Bitno je da je temperatura konstantna i primjerena vrsti. Što je temperatura viša, embrio
se brža razvija, pa se može dogoditi da se neki organi ne stignu razviti te stoga ličinka ugine.
Koncentracija kisika. Prebrzi razvoj je moguć i kao posljedica prevelikog zasićenja kisikom.
Tvrdoća vode je bitna naročito kod bubrenja. Ukoliko je voda previše mekana, jajna opna neće
otvrdnuti pa se pore ne zatvaraju i voda stalno ulazi u jaje te jaje puca.
Trajanje inkubacije se izražava brojem stupanjXdana (°d = prosječna temperatura vode X vrijeme u
danima)
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 57/95
• Pastrva
400°d
• Šaran
80°d
• Tolstobik
48°d
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 58/95
Akvakultura
Izvor: http://www.iirr.org/
Akvakultura predstavlja uzgoj vodenih organizama u kontroliranim uvjetima.
Proizvodnja hrane iz voda više nije nikakva novost. Posebno je aktualna danas - kada se konstantno
smanjuje izdašnost prirodnih izvora hrane iz mora, odnosno povećavaju potrebe. Problemi sa
smanjenim ulovom su svakodnevnica, a broj potrošača željnih kvalitetne ribe neumoljivo raste. Ribe i
školjke iz uzgoja, su stalno prisutne na našem tržištu.
Grafovi prikazuju razvoj i zastupljenost pojedinih vrsta u akvakulturi na globalnoj razini.
Akvakultura; činjenice. Izvor: http://www.gpavlineris.com/id4.htm
Ribnjačarstvo je uzgoj toplovodnih vrsta riba čija optimalna temperatura je iznad 17°C (20-26°C).
Dubina ribnjaka iznosi između 0.6 i 3 m.
Ribnjak je vodena površina ograđena nasipima unutar kojih se može regulirati dubina vode*. U
toplovodnim ribnjacima, koji se grade u nizinskim (ravničarskim) terenima uzgajaju se ponajviše:
šaran, linjak, bijeli amur, tolstobik, som, smuđ, štuka, kečiga.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 59/95
Shematski prikaz ekosustava šaranskog ribnjaka (Cyprinus carpio; Hepher and Pruginin, 1981). Izvor: http://www.fao.org
Svaki ribnjak ima upust i ispust vode (grljenjak) te se u svakom trenutku može prazniti i puniti vodom.
Kategorije ribnjaka u punosistemnom ribnjačarstvu- ribnjačarskom sustavu koji objedinjuje sve
uzgojne procese i obavlja uzgoj svih potrebnih dobnih klasa riba su:
• Matičnjaci – služe za uzgoj matičnih jata; manji su – imaju do 10 hektara i 3 m dubine.
• Mrijestilišta
• Mladičnjaci – za uzgoj mlađi do mjesec dana – smješteni su na površinama do 5 ha
• Rastilišta – za uzgoj mladunaca do godine dana
• Zimovnici – deponiranje ribe konzumne veličine prije tržišta. Manjih su dimenzija; do 0.5
ha, ali voda stalno protječe minimalnom brzinom od 8 izmjena na 24 sata (1 izmjena/3
sata)
U velikim ribnjacima voda ne protječe jer šaranima ne treba puno kisika (5-7 mg/dm
3
). Pozitivan ali i
opasan učinak stajaće vode je u tome što struja vode ne odnosi hranu. Time nema gubitaka na hrani,
ali suvišna hrana će uslijed razgradnje dovesti do pretjeranog trošenja kisika i zagađenja vode.
Dostları ilə paylaş: |