Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 52/95
Za razliku od slatkovodnih, morske koštunjače se nalaze u hipertoničnoj otopini. Umjesto da
apsorbiraju vodu, one je izlučuju i to naročito pomoću škrga i kože. Zapravo do kompenzacije dolazi
neprekidnim gutanjem morske vode koja prolazi kroz crijevne stjenke, gdje budu apsorbirani ioni
natrija, klora, kalija, kalcija, i oko 20% bivalentnih iona Mg
2+
i Ca
2+
, te tako oni dospijevaju u krv.
Količina progutane vode iznosi između 2,7 i 266 ml/kg životinje u toku jednog sata, što je oko 0,3 -
1,5% tjelesne težine. U bubrežnim cjevčicama dolazi do reapsorpcije Na
+
, K
+
i Cl
-
, a njihov suvišak
odstranjuje se u manjoj mjeri pomoću bubrega, a u većoj pomoću škrga koje služe za ekskreciju i
glavnih dušičnih produkata kao amonijaka, uree i trimetilaminoksida. Sulfati, te soli kalcija i magnezija
zaostaju u crijevu, gdje dolaze u koncentrirano stanje i budu izbačeni s ekskrementima. Bubreg
morskih koštunjača izlučuje pretežno magnezijev sulfat, te djelomično soli kalcija uz neke manje topive
nusprodukte kao kreatin, kreatinin, mokraćnu kiselinu itd.
LITERATURA
www.ciklidi.com/opcenito/ribe/ribe_01.shtml
www.google.com
,
www.yahoo.com
,
www.altavista.com
; ključna riječ: "ribe"
Iva Juršić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Povratak na početnu stranicu biologije
(C) E-škola u suradnji s
om.
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 53/95
Prirodan mrijest riba
Način na koji ribe brinu o svojoj ikri uvjetuje tri reproduktivna modela:
• Ikrašice:
a. (Ovoparity)–
izlučuju spolne produkte u
okolinu. Oplodnja je vanjska (90% koštunjača)
ili unutarnja (morski psi i raže), a ikra se
inkubira izvan tijela ribe.
• Živorotke:
o
Ovoviviparity- unutarnji razvoj bez direktne
materalne prehrane (aplacentarne živorotke) –
koja započinje tek prilikom poroda (najviše
morskih pasa i raža) ili porod larvi (neke
scorpeanidae-škrpina*)
o
Viviparity- Unutarnja oplodnja i razvoj, plod se
direktno prehranjuje materalnom prehranom.
Potpuno su razvijene prilikom poroda. (neki
morski psi, Cymatogaster aggregata - surf
perches)
U gravidnih placentarnih morskih pasa,
žumanjčana vreća se razvije u pupčani
tračak koji može imati apendikul; sudjeluje u
funkcioniranju placente.
Od Hamlett 1993. Environ. Biol. Fishes 38:
253-267.
Škrpine (
Scorpaenidae
) su jestive ribe koje na svom grubom tijelu s velikom glavom
prepunom raznih izraslina imaju i otrovne bodlje na škržnim poklopcima i leđnoj peraji. U ovu
veliku porodicu spadaju tzv. ribe Zmajevi, ribe Lavovi, ribe Škorpioni i ribe Purani i škrpine.
Škarpina velika (
Scorpaena scrofa
) živi i u Jadranskom moru, na grebenastu ili pjeskovitu dnu.
Obično je ružičasto-crvene boje sa smeđim šarama, a može narasti i do 50 cm. Osim Škarpine
velike u Jadranskom moru iz porodice škrpina žive još i škarpun te crvena škrpinica. Otrov
škarpine ima iste karakteristike kao i onaj paukovki, ali ima slabije djelovanje.
Unatoč ružnom izgledu i njihovoj otrovnosti ljudi škarpine love u velikim količinama zbog
izrazito ukusna mesa koje se može pripremati na brodet, kuhano, pečeno i lešo.
Škrpina: izvor: http://free.imd.it/
Ribe naših voda se mrijeste jednom godišnje; od veljače
do kraja srpnja – ovisno o temperaturi. Optimalna
temperatura za mrijest im je:
• Smuđ, štuka; 16 – 17°C
• Šaran; 17°C (optimum 20-24°C)
• Bijeli amur, tolstobik; više od 20 °C
• Som;
20-22°C
• Pastrvske
ribe
8-12°C
Za mrijest riba potrebni su prikladni vanjski uvjeti i zrele
gonade:
• Temperatura
• Svjetlost
• Barometarski
tlak
• Strujanje
vode
• Kvaliteta
vode
• Prisustvo
suprotnog
spola
osjetila živci CNS hipotalmus hipofiza
gonade mrijest
Izvor: http://www.seagrant.umn.edu/
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 54/95
OSJETILA
živci
CNS
hipotalamus
hipofiza
Gonade
MRIJEST
•Temperatura
•Svijetlost
•Tlak
•Strujanje vode
•Kvaliteta vode
•Prisutnost suprotnog spola
IV. Stadij razvoja gonada
Kod riba koja svoju ikru lijepi za bilje za mrijest riba je važno i izlijevanje vode iz korita jer se time
stvaraju uvjeti povoljni; puno bilja u vodi.
Šaran
Spolna zrelost muškog karasa nastupa s 2 godine a ženki malo kasnije; s oko 3 godine. U ženki je
proces sazrijevanje podijeljen u 5 faza:
• Prva faza – faza nezrelosti traje prvih 18-20 mjeseci života
• Druga faza - faza sazrijevanja se nastavlja i traje oko godinu dana. Na kraju te faze ženke su
spolno zrele iako su im jajnici vrlo mali.
• Treća faza – faza razvoja jajnika je period od 10. do 6. tjedna prije mrijesta.
• Četvrta faza – faza pravih uvjeta započinje nekoliko tjedana prije mrijesta kada su jajnici
spremni za reprodukciju. Sve što je potrebno su pravi uvjeti za mrijest. Osjetilna tjelešca (pearl
organs) – organi na prednjoj peraji (vidi sliku) koji sudjeluju u stimulaciji prilikom mrijesta - su
razvijena. Abdomen je zaokružen i pun ikre. Količina ikre ovisi o veličini ribe, uvjetima, količini i
kvaliteti hrane koju je ribe konzumirala tijekom protekle godine. Dobro razvijena 12 cm duga
ženka nosi 6,000 do 18,000 jaja, a manje ribe tisuću do dvije jaja. Prve četiri faze su određene
temperaturom vode, a faza 4 je stadij spremnosti – pri čemu se čekaju optimalni uvjeti kako bi
se prešlo u 5 fazu.
• Peta faza – faza zrelosti je rezultat živčane i hormonalne aktivnosti odnosno indirektno
brojnih čimbenika okoline: čista voda bogata kisikom, prisutnost vodenog bilja, prisutnost
mužjaka. Svi ti čimbenici okoline će stimulirati hipofizu na lučenje hormona, poglavito
gonadotropina, koji će stimulirati i regulirati razvoj jaja. Pod djelovanjem gonadotropina, jaja
će iz ovarije pasti u trbušnu šupljinu i bit će spremna za mrijest.
Ženka odlazi na mriještenje s dva mužjaka. Mriještenje se zbiva pri 17°C (optimum 20-24°C). Ribe se
mrijeste uz obalu, ovisno o vanjskim uvjetima traje i do mjesec dana. Ikra sačinjava oko 30% mase
ženke.
Mriještenje se traje nekoliko tjedana tijekom proljeća ili ranog ljeta (6. i 7. mjeseca) – kada se voda
zagrije na oko 17°C i dođe do pada atmosferskog tlaka (tada pada kiša koja podiže vodostaj i mijenja
kvalitetu vode…). Tada šarani, 2-3 puta tijekom 2-4 tjednog intervala, u velikim grupama odlaze u
korovom ili travom obrasle pličine, mahom blizu obale gdje se spolni produkti zalijepe za bilje..
Postupno se grupa komada na više manjih grupica – gdje je svaka ženka u grupi s dva ili tri mužjaka.
Dostları ilə paylaş: |