Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 60/95
U takvim ribnjacima riba se uzgaja polu-intenzivno. Dohranjuje se dodatnom hranom (žitaricama) a u
planktonu dobiva esencijalne aminokiseline. Potrebe za mineralima zadovoljava direktno iz vode.
Ribogojilište je objekt/sustav za uzgoj hladnovodnih riba. Pri tome prvenstveno mislimo na:
kalifornijsku i potočnu pastrvu, lososa, potočnu zlatovčicu…
Kavezni uzgoj se vrši na jezerima, akumulacijama, moru; i za hladnovodnu i za slatkovodnu ribu. Od
slatkovodnih u kaveznom uzgoju najčešće susrećemo kalifornijsku pastrvu, šarana i europskog soma,
a od morskih brancina i oradu.
Uzgoj riba u ogradama se koristi za slatkovodnu ribu. Pri tome se dio jezera se ogradi do dubine od
3 metra i u ograđeni dio se naseli riba (hladnovodna ili toplovodna).
Lagunarni uzgoj se postiže tako da se mrežama ili nasipima ograde lagune te se nasele ribama.
Prikladan je za ribe koje žive u boćatim vodama.
Stupanj dana (°D, degree-day) je jedinica za
mjerenje ukupne količine temperature (°C) u
jedinicama vremena (dan) između gornjih i donjih
granica, potrebne da se organizam razvije iz jednog
u drugi razvojni stadij. Računa se zbrajanjem svih
prosječnih dnevnih temperatura u određenom
periodu.
Temperaturne granice i akumulirani stupanj dani. Izvor:
http://www.ipm.ucdavis.edu/
Agrotehničke mjere u ribnjaku
Presušivanje ribnjaka
Odmor ribnjaka; jesen izlov i pražnjenje vode, izmuljiti (mulj van), osušiti,
preorati, dezinficirati i vapniti, odmor objekta, staviti vodu i naredno
proljeće staviti ribu. Svrha odmora ribnjaka je spriječiti prenošenje
patogena iz jedne generacije na narednu
.
Tlo
dna ribnjaka, poglavito sloj mulja predstavlja svojevrstan kemijski laboratorij i polaznu točku
ekosustava ribnjaka i kao takvo tlo igra vitalnu ulogu u produktivnosti ribnjaka. Stoga je uspjeh
produktivnosti ribnjaka u velikoj mjeri ovisan o međuturnusnom* sušenju i/ili kemijskom tretiranju tla
vapnom.
*All in - all out!
Prednosti presušivanja ribnjaka i izlaganja tla dna ribnjaka atmosferskom kisiku i sunčanoj svjetlosti
prije novog uzgojnog ciklusa donosi prednosti:
• Aeracija tla; mineralizacija organskih tvari pomoću aerobnih procesa uz stvaranje
osnovnih hranjivih soli koje omogućuju razvoj mikroflore.
• Smanjenje aciditeta i poboljšanje strukture tla dna ribnjaka
o
Uklanjaju se neželjeni metaboliti poput vodikovog sulfida (nusprodukt anaerobnog
metabolizma sumpornih bakterija) koji može inhibirati
rast fitoplanktona te riba i
rakova.
• Poboljšana tekstura tla. Prosušeno i promrzlo tlo se razrahljuje pa se ubrzavaju biološki i
kemijski procesi u tlu.
• Eliminacija predatora, parazita ili njihovih razvojnih stadija te neželjenih akvatičnih
makrofita.
• Olakšava sakupljanje kultiviranih riba ili rakova
• Suvišni mulj i blato s dna ribnjaka se mogu dobro iskoristiti za poboljšanje kvalitete
poljoprivrednog tla
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 61/95
Higijenska priprema ribnjaka
Dodatna mehanička obrada se obavlja oranjem ili, u
slučaju slabo humusnih tla, samo tanjuranjem.
Dezinfekcija. Preorano tlo ribnjaka potrebno je
povapniti.
Preporučene količine su:
• Ca(OH)
2
- 3 tone/ha ili
• CaO
2
- 500 kg/ha.
Važno. Pri radu s živim vapnom potreban je veliki
oprez!
Gnojidba se vrši kako bi se povećala produktivnost
ribnjaka. Pri tome se koriste:
• Mineralna gnojiva; vapno, superfosfat,
KAN, urea, kompleksna NPK gnojiva
• Organska gnojiva; stajsko gnojivo,
zasijavanje zelenom krmom bogatom
bjelančevinama, zaoravanje zelene
mase
• Mješovita
Priprema tla ribnjaka. Izvor: http://www.environment-agency.gov.uk/
Građa ribnjaka
Jedna od osobina ribnjaka je da ima dotok i otok vode, odnosno da se voda može ukloniti i naknadno napuniti. Ukoliko se bagerom iskopa rupa
u zemlji koja se potom napuni vodom ponornicom – dakle bez kontrole odvoda i dovoda vode, dobiva se jama ispunjena vodom kojoj
najviše odgovara izraz bara. Obzirom da se tu dezinfekcija ne može kvalitetno provoditi, vijek takvog 'ribnjaka' je 2, maksimalno 5
godina.
Nasip ima svoj dio po kojem se hoda (kruna) i pokos. Kosina nasipa (pokos) određena je omjerom
širine krune i baze. Optimalno je da budu 1:2 ili 1:3. Dno ribnjaka mora biti nakošeno prema ispustu.
Materijalna graba je udubljenje na dnu ribnjaka gdje se skuplja/koncentrira riba pri izlovu.
Mriještenje na ribnjačarstvima
Tri metode se rabe za uzgoj i množenje šarana. Prva, nazvana kontrolirani prirodni mrijest je
financijskih najmanje zahtjevna. Pri toj metodi, uzgojno jato se smjesti u ribnjak s odgovarajućom
prirodnom vegetacijom ili umjetnim materijalom na koji će se oplođena ikra prihvatiti. Neki uzgajivači
prije no što uzgojno jato dođe snize nivo vode kao bi pospješili rast vegetacije.
Kontrolirani prirodni mrijest šarana (Dubišev sistem, Dubisch method/pond)
Kada se voda u A zagrije na 17°C, spušta se u B gdje raste vodostaj što predstavlja prirodni poticaj
maticama za mrijest. Trava je se uzgaja kako bi narasla na visinu od oko 40 cm prije no što se doda
voda.
Nedostatci ove metode su: mogućnost prijenosa bolesti s matica na pomladak (vertikalno), mrijest
traje 10 dana pa se dobije mlađ različite dobi, a postotak preživljavanja je do 20 %.