Microsoft Word SveZajedno doc



Yüklə 0,63 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə20/32
tarix06.05.2018
ölçüsü0,63 Mb.
#42179
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   32

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 60/95 

 

U takvim ribnjacima riba se uzgaja polu-intenzivno. Dohranjuje se dodatnom hranom (žitaricama) a u 



planktonu dobiva esencijalne aminokiseline. Potrebe za mineralima zadovoljava direktno iz vode.  

Ribogojilište je objekt/sustav za uzgoj hladnovodnih riba. Pri tome prvenstveno mislimo na: 

kalifornijsku i potočnu pastrvu, lososa, potočnu zlatovčicu… 



Kavezni uzgoj se vrši na jezerima, akumulacijama, moru; i za hladnovodnu i za slatkovodnu ribu. Od 

slatkovodnih u kaveznom uzgoju najčešće susrećemo kalifornijsku pastrvu, šarana i europskog soma, 

a od morskih brancina i oradu. 

Uzgoj riba u ogradama se koristi za slatkovodnu ribu. Pri tome se dio jezera se ogradi do dubine od 

3 metra i u ograđeni dio se naseli riba (hladnovodna ili toplovodna).  



Lagunarni uzgoj se postiže tako da se mrežama ili nasipima ograde lagune te se nasele ribama. 

Prikladan je za ribe koje žive u boćatim vodama.  

Stupanj dana (°D, degree-day) je jedinica za 

mjerenje ukupne količine temperature (°C) u 

jedinicama vremena (dan) između gornjih i donjih 

granica, potrebne da se organizam razvije iz jednog 

u drugi razvojni stadij. Računa se zbrajanjem svih 

prosječnih dnevnih temperatura u određenom 

periodu.  

 

 

Temperaturne granice i akumulirani stupanj dani. Izvor: 



http://www.ipm.ucdavis.edu/  

Agrotehničke mjere u ribnjaku 

Presušivanje ribnjaka  

Odmor ribnjaka; jesen izlov i pražnjenje vode, izmuljiti (mulj van), osušiti, 

preorati, dezinficirati i vapniti, odmor objekta, staviti vodu i naredno 

proljeće staviti ribu. Svrha odmora ribnjaka je spriječiti prenošenje 

patogena iz jedne generacije na narednu

 



Tlo dna ribnjaka, poglavito sloj mulja predstavlja svojevrstan kemijski laboratorij i polaznu točku 

ekosustava ribnjaka i kao takvo tlo igra vitalnu ulogu u produktivnosti ribnjaka. Stoga je uspjeh 

produktivnosti ribnjaka u velikoj mjeri ovisan o međuturnusnom* sušenju i/ili kemijskom tretiranju tla 

vapnom.  



*All in - all out! 

Prednosti presušivanja ribnjaka i izlaganja tla dna ribnjaka atmosferskom kisiku i sunčanoj svjetlosti 

prije novog uzgojnog ciklusa donosi prednosti:  

•  Aeracija tla; mineralizacija organskih tvari pomoću aerobnih procesa uz stvaranje 

osnovnih hranjivih soli koje omogućuju razvoj mikroflore.  

•  Smanjenje aciditeta i poboljšanje strukture tla dna ribnjaka 

o

  Uklanjaju se neželjeni metaboliti poput vodikovog sulfida (nusprodukt anaerobnog 



metabolizma sumpornih bakterija) koji može inhibirati rast fitoplanktona te riba i 

rakova.  

•  Poboljšana tekstura tla. Prosušeno i promrzlo tlo se razrahljuje pa se ubrzavaju biološki i 

kemijski procesi u tlu. 

•  Eliminacija predatora, parazita ili njihovih razvojnih stadija te neželjenih akvatičnih 

makrofita.  

•  Olakšava sakupljanje kultiviranih riba ili rakova  

•  Suvišni mulj i blato s dna ribnjaka se mogu dobro iskoristiti za poboljšanje kvalitete 

poljoprivrednog tla  



Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 61/95 

 

Higijenska priprema ribnjaka 

Dodatna mehanička obrada se obavlja oranjem ili, u 

slučaju slabo humusnih tla, samo tanjuranjem. 



Dezinfekcija. Preorano tlo ribnjaka potrebno je 

povapniti.  

Preporučene količine su: 

• Ca(OH)


2

 - 3 tone/ha ili  

• CaO

2

 - 500 kg/ha.  



Važno. Pri radu s živim vapnom potreban je veliki 

oprez!  


Gnojidba se vrši kako bi se povećala produktivnost 

ribnjaka. Pri tome se koriste: 

•  Mineralna gnojiva; vapno, superfosfat, 

KAN, urea, kompleksna NPK gnojiva 

•  Organska gnojiva; stajsko gnojivo, 

zasijavanje zelenom krmom bogatom 

bjelančevinama, zaoravanje zelene 

mase 


• Mješovita 

 

 



Priprema tla ribnjaka. Izvor: http://www.environment-agency.gov.uk/ 

Građa ribnjaka

 

Jedna od osobina ribnjaka je da ima dotok i otok vode, odnosno da se voda može ukloniti i naknadno napuniti. Ukoliko se bagerom iskopa rupa 



u zemlji koja se potom napuni vodom ponornicom – dakle bez kontrole odvoda i dovoda vode, dobiva se jama ispunjena vodom kojoj 

najviše odgovara izraz bara. Obzirom da se tu dezinfekcija ne može kvalitetno provoditi, vijek takvog 'ribnjaka' je 2, maksimalno 5 

godina. 

Nasip ima svoj dio po kojem se hoda (kruna) i pokos. Kosina nasipa (pokos) određena je omjerom 

širine krune i baze. Optimalno je da budu 1:2 ili 1:3. Dno ribnjaka mora biti nakošeno prema ispustu.  

Materijalna graba je udubljenje na dnu ribnjaka gdje se skuplja/koncentrira riba pri izlovu. 

 

 

Mriještenje na ribnjačarstvima



 

Tri metode se rabe za uzgoj i množenje šarana. Prva, nazvana kontrolirani prirodni mrijest je 

financijskih najmanje zahtjevna. Pri toj metodi, uzgojno jato se smjesti u ribnjak s odgovarajućom 

prirodnom vegetacijom ili umjetnim materijalom na koji će se oplođena ikra prihvatiti. Neki uzgajivači  

prije no što uzgojno jato dođe snize nivo vode kao bi pospješili rast vegetacije.  

Kontrolirani prirodni mrijest šarana (Dubišev sistem, Dubisch method/pond) 

Kada se voda u A zagrije na 17°C, spušta se u B gdje raste vodostaj što predstavlja prirodni poticaj 

maticama za mrijest. Trava je se uzgaja kako bi narasla na visinu od oko 40 cm prije no što se doda 

voda. 


Nedostatci ove metode su: mogućnost prijenosa bolesti s matica na pomladak (vertikalno), mrijest 

traje 10 dana pa se dobije mlađ različite dobi, a postotak preživljavanja je do 20 %.  




Yüklə 0,63 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   32




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə