Microsoft Word SveZajedno doc



Yüklə 0,63 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə2/32
tarix06.05.2018
ölçüsü0,63 Mb.
#42179
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   32

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 5/95 

 

Svijetlo je primarni izvor energije iz kojeg biljke tvore šećere i druge tvari esencijalne za heterotrofe. 

Heterotrofinim hidrobiontima svjetlost je značajna za snalaženje u prostoru – signalno značenja, 

djeluje na biokemijske procese u organizmu ( tvorba vitamina), na hormonalni sustav, odnosno način 

razmnožavanja, boje hidrobionta… Hidrobionti koji žive na velikim dubinama su razvili svojstvo 

bioluminiscencije, što im je od velikog značenja prilikom traženja jedinki suprotnog spola i zaštiti od 

predatora.  

Boja vode ovisi o promjenama svjetlosnih prilika i sestonu. Seston čine sve sitne čestice koje se 

nalaze u vodi; i živi organizmi i prašina, odnosno druge sitna anorganske čestice. 



Biolumniscence (bio – život + lumniscence – svijetljenja) kemijski uvjetovano svjetlucanje živih stanica, poglavito emisije svjetla nastalog 

staničnom oksidacijom toplinski stabilnog supstrata (luciferin) uz prisutnost luciferase – enzima osjetljivog na toplinu 

Gustoća vode ovisi o temperaturi, količini otopljenih tvari - poglavito soli i tlaku. Voda na površini je 

manje gustoće i u kontaktu je s hladnim zrakom pa se prije zamrzava. Led, kao dobar termički izolator 

onemogućava, odnosno usporava hlađenje slojeva vide ispod leda. Na taj način dublji slojevi bivaju 

zaštićeni od hladnoće i ribe u njima, uz bitno usporen metabolizam mogu prezimiti zaštićene od 

zamrzavanja. Kako led onemogućava prodiranje svijetla bitnog za fotosintezu i kontakt zraka, odnosno 

kisika i vode, smanjena količina kisika može dovesti do pomora riba i drugih akvatičnih organizama. 



Kisik u vodu dolazi fotosintezom (5-20 mg/L = g/m

3

) i otapanjem iz atmosfere (1-5 mg/L = g/m



3

). Kisik 

iza atmosfere se najbolje otapa u vodi kada voda pada u vodu. Tada dolazi do intenzivnog miješanja 

vode i mjehurića zraka, tako da površina kontakta vode i kisika više stotina puta premaši kontaktnu 

površinu vode i zraka u mirovanju. 

Voda osiromašuje kisikom disanjem planktona 

(5-15 g/m

3

), nektona (ribe 2-5 g/m



3

) i bentosa (1-

3 g/m

3

), te oksidativnim procesima tijekom 



raspadanje organske tvari. 

Utjecaj algi na količinu kisika tijekom 24 h. 

Uslijed fotosintetskog djelovanja algi, kisika u 

vodi ima najviše u popodnevnim satima (16h), a 

najmanje u jutarnjim (8h). To u spoznaju je bitno 

primijeniti pri planiranju prehrane – posljednji 

obrok nikada se na smije dati ljeti poslije 18 h. U 

intenzivnim uzgojima je potrebno uključiti 

aeratore ujutro u 4 sata. 

 

Količina kisika tijekom dana. Izvor: http://www.krisweb.com/



 

 

S porastom temperature, mogućnost vode da primi kisik opada. Tako voda može primiti: 



Temperatura u (°C) Količina kisika koja se može otopiti (g/m

3



0°C

14.16 g/m

3

10°C


10.2 g/m

3

20°C



8.84 g/m

3

30°C



7.73 g/m

3

Prema zahtjevima za kisik organizmi se dijele na  



•  Eurioksibionte – žive u širokoj amplitudi kolebanja kisika i  

•  Stenooksibionte – mogu živjeti samo pri vrlo specifičnoj koncentraciji kisika 



Euryoxibiong (gr, eury – širok + lat. Oxidum – kisik + bios – život), organizmi koji mogu živjeti uz velika kolebanja koncentracije kisika 

Stenooxibiont (gr, steno - uzak + lat. Oxidum – kisik + bios – život), organizmi koji mogu živjeti samo pri vrlo specifičnoj koncentraciji kisika 

Zijev ili ustanak riba je posljedica hipoksije u vodi. Pri tome se javlja mehanizam pozitivne povratne 

sprege po shemi: 




Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 6/95 

 

Pad koncentracije kisika   ugiba plankton   intenziviraju se oksidacijski procesi uslijed raspadanje 



organske materija   povećava se potrošnja kisika   pada koncentracija kisika   

U takvoj situaciji ne treba hraniti ribu jer će se time povećati potrošnja kisika (ubrzani metabolizam, 

organska tvar u vodi…).  

Stres. Pri manjku kisika nastupa stres; organizam manjak pokušava komprimirati smanjenom 

potrošnjom energije (kisika) u probavnom traktu. Uslijed toga dolazi do smanjenog protoka krvi kroz 

probavni trakt što dovodi do abnormalnog vrenja, tvorbe plinova i posljedičnog okretanja na leđa. 

Ugljični dioksid u vodu dolazi otapanjem iz atmosfere, kao produkt biokemijskih procesa (disanje 

hidrobionta, razgradnja organske tvari, a troši se fotosintezom  (H

2

0 + CO


2

   šećeri). 

Ugljični dioksid u visokim koncentracijama je toksičan (CO

+ H



2

O   H


2

CO



 H

+

+HCO



3

-

). Toksično 



djelovanje se očituje u alternacijama brojnih funkcija organizma; pogoršavanje ishrane i opće 

otpornosti riba. 



Kiselost (aktivna reakcija – pH). Kiselost vode je uvjetovana ponajviše količinom i odnosom CO

2

 i 



H

2

CO



3

. Stoga će na pH vode utjecati biološki procesi koji djeluju na koncentraciju CO

2

. Kako su 



intenzitet tvorbe i razgradnje ugljičnog dioksida ciklički mijenja i tijekom dana i tijekom godine, postoje 

dnevna i godišnja kolebanja pH. 

Kiselost, odnosno pH vode utječe na procese izmjene tvari, iskorištavanje hrane, stupanj otpornosti 

prema bolestima… 



Biotički čimbenici 

Asimilacija autotrofnih organizama

Fotosintezom se tvori primarna hrana. Količina 

primarne hrane uvjetuje razinu razvoja 

heterotrofnih hidrobionata. Autotrofni organizmi 

tvore kisik (O

2

), djeluju na promjene minerala



a autotrofne bakterije oksidiraju sumporovodik i 

metan. 


Bitni biotički čimbenici na koje možemo 

utjecati:  

• Broj 

parazita 



•  Broj, odnosno zastupljenost predatora 

• Veličina populacije 

•  Reprodukcija; izmjena generacija, broj 

potomaka 

•  Tipovi bilja koje rastu u to m 

području/vodi 

 

Kružni tijek tvari u vodama.   



Producenti   konzumenti   reducenti 

Raspored i sastav životnih zajednica 

Vodeni ekosustavi su horizontalno podijeljeni na dva osnovna biotopa:  

•  pelagijal (vodeni stupac) i  

• bental 

(dno). 

Pelagijal čine: 

•  Plankton - biljni i životinjski organizmi koji žive u vodenom stupcu u stanju lebđenja. Tu 

spadaju i bakterije. 

•  Nekton – krupne životinje s dobro razvijenim organima za kretanje, prilagođeni životu na 

određenom mjestu u vodenom stupcu. 

•  Neuston – skup organizama koji žive na površini vode zahvaljujući napetosti površine; 

bakterije, alge, ličinke insekata, odrasli insekti. Neuston se razvija samo u vodama s mirnom 

površinom. 




Yüklə 0,63 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   32




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə