Microsoft Word SveZajedno doc



Yüklə 0,63 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə23/32
tarix06.05.2018
ölçüsü0,63 Mb.
#42179
1   ...   19   20   21   22   23   24   25   26   ...   32

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 68/95 

 

rasprši u obliku magle pomoću šprice s finim diznama montirane na čamcu. Za 



razbacivanje preparata je obavezno da radnici imaju potrebnu HTZ opremu. 


Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 69/95 

 

Nasađivanje mlađi 

Ličinke do 7 dana ničim ne hranimo jer jedu plankton. Nakon unosa ličinki, voda se svakodnevno gnoji 

s 20 kg kokošjeg izmeta (pri temperaturi 20-28°C).  

•  7. dan nakon unosa počinje hranidba čistim ribljim brašnom

1

, a od desetog dana se 



dodaje vitaminksko mineralni premiks

2

.  



• 10. 

dana 


započinje hranidba superkoncentratom za mlađ – sadrži 50% bjelančavina 

•  15. dana se prelazi na hranu za jednomjesečnu mlađ – 38% bjelančevina 

•  16.-21. dana se dodaje oksitetraciklin

3

 u količini 4 kg aktivne supstance antibiotika na tonu 



hrane. Time se sprječavanju sekundarne bakterijske infekcije  koje vrlo često slijede upalu 

ribljeg mjehura

4

 te eritrodermatitis



5

 šarana. Za suzbijanje eritrodermatitisa je dovoljno 1.5 

kg antibiotika na tonu ribe. 

•  Nakon mjesec dana vrši se izlov i formira mono- ili poli-kultura. 

 

Primjer polikulture: 



Šaran; 60-70%

Bjeli amur; 10-

20%

Grabežljivice;



4%

Bijeli tolstobik

15%

 

Ukoliko želimo u polikulturi imati linjaka onda je, obzirom da linjak sporo prirasta potrebno iz polikulture 



izbaciti grabežljivce. 

Primjeri monokulture su; jegulja, kečiga,

 tilapija

  

Biociklus organskih čestica. Organsku masu gnoja razgrađuju saprofitske bakterije. Te iste bakterije 

ribe gutaju zajedno s organskim česticama. Velik dio organskih čestica sačinjava fitoplankton

6

 Pri 



tome oko 80% organske mase biva probavljeno. 

U vlastitom izmetu! Budući da riba živi i raste u vlastitim izlučevinama nužno je prevenirati 

'preopterećenje sustava' odnosno preveliko zagađenje vode uslijed velike napućenosti ribama ili 

preobilja hrane. Takav, zatvoreni sustav je bitan čimbenik u širenju bolesti, pa tako kada se primijeti 

pojava bolesti riba, nerijetko je već više od 60% riba oboljelo. 

                                                      

1

 Riblje brašno - čista, suha, mljevena tkiva neistrunutih čitavih riba ili komada riba (ribljih otpadaka), s ekstrahiranim uljem ili bez njega. Ukoliko 

sadrži više od 3% soli, to treba biti navedeno u nazivu, s tim da ni u kom slučaju sadržaj soli tog proizvoda ne smije preći 7%. 

Proteina sadrži 60-65%, masti 5-10%. 

2

 Detalje o vitaminsko-mineralnim premiksima na hrvatskom tržištu saznajte na http://www.kusic-promet.hr/  

3

 Oksitetraciklin je bakteriostatski antibiotik širokog spektra iz skupine tetraciklina. Antimikrobno je djelovanje posljedica kočenja sinteze 

bjelančevina u bakterijskoj stanici i promijenjene propusnosti bakterijske stjenke. 

4

 Upala ribljeg mjehura (Swim bladder inflammation) je bolest mladih šarana uzrokovana truskavcem (protozooa) iz bentosa Sphaerospora 

renicola (Myxosporidia). 

5

 Eritrodermatitis šarana (Carp Erythrodermatitis - CE) se javlja u proljeće i ljeto. To je novi naziv za akutni oblik IDC (Infectious Dropsy of Carp, 

Fijan & Petrinec 1973). Nakon simptoma upale kože javlja se hydrops te exophtalmia, ascites, anemia i edem svih organa. Uzročnik je 

Aeromonas salmonicida. 

6

 Phytoplankton – biljni plankton, tvori oko 98% atmosferskog kisika. Sačinjavaju ga alge i biljke. 

Plankton – male, mahom mikroskopske životinje i biljke koje lebde ili lagano plivaju u vodi.  

 



Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 70/95 

 

Šaransko ribnjačarstvo 

Šaransko ribogojilište je mahom polikurture koja se sastoji od šarana (80%), te bijelog amura, bijelog 

tolstobika, soma, smuđa, štuke, tilapije. 

U šaranskom ribogojilištu koristimo 3 sustava uzgoja: 

Sustav 1. Prirodan mrijest matica koje do jeseni žive zajedno s mlađi. Nakon toga mlađ se izlovljava i 

prebacuje u konzumne ribnjake. Nasađuje se do 3000 riba /ha i kao takav to je vrlo rijetki nasad. Ribe 

konzumnu težinu (0.75-1 kg) postignu za dvije uzgojne sezone.  

Nedostaci ovog sustava su vertikalan prijenos bolesti i veliki gubici te je stoga ovaj sustav napušten. 



Sustav 2 koristi isključivo umjetan mrijest. Pri tome se ikra obrađuje taninskom kiselinom. Ličinke se 

od mlađa pa sve do dobi od mjesec dana uzgajaju u monokulturi. Nakon završetka prvog mjeseca, pa 

sve do kraja prve godine života ribe se uzgajaju u većim ribnjacima u polikukturi. Nakon prezimljavanja 

masa ribe varira od 50g (kržljavci), 100g (prosječni) i 250g (napredni). Takve ribe se nasađuju u 

uzgajališta za dvogodišnji pogon. Napredni primjerci – mahom ženke jer ženke bolje prirastaju – se 

odvoje i nakon dvogodišnjeg uzgoja postižu 1-3kg. Sitniji mlađ ulazi u sustav 3. 



Sustav 3 se rabi za sitniju mlađ. Obzirom da je mlađ sitnija, prolazi trogodišnji tov. Takav tov je 

prilično nerentabilan – obzirom da se u toj dobi znatna količina energije troši za razvoj gonada.  



Intenzivan uzgoj šarana 

U intenzivnom uzgoju uzgoj mjesečnjaka je isti, ali se do godinu dana nasađuje 100 000 kom/ha u 

polikulturi koja se sastoji od 70-80% šarana, 15% bijelog tolstobika

7

, do 10% bijelog amura. Pjegavi 



šaran

8

 je izravni konkurent šaranu i brže raste od šarana stoga ga je najbolje ne koristiti ili u količini do 



najviše 5%.  

Prirast. Nakon prve godine ribe teže oko 200g, a u drugoj godini dosežu konzumnu veličinu.  

Mjesec dana stara mlađ se nasađuje u ožujku, a hranidba započinje kada temperature dosegne 10°C. 

Kako lučenje proteolitičkih enzima započinje tek na 15°C, na temperaturama nižim od 15°C ribama se 

ne smije davati visokoproteinska hrana jer ne mogu probaviti proteine. Štoviše, obilje proteina u 

probavnom traktu će se razgrađivati pod djelovanjem probavne mikroflore dovesti će do auto-

intoksikacije. 

Ribe mase ~1.5kg se izlovljavaju za tržište u lipnju i srpnju, o ostatak se hrani do kraja sezone.  

Ljetna prehrana. Ukoliko ima dovoljno planktona kojim se riba može hraniti, ljeti treba stopirati 

hranidbu kukuruzom. Time se:  

• sprječava prejaki razvoj planktona,  

•  štedi se na hrani a riba se hrani planktonom 

• obogaćuje prehrana fitoplanktonom bogatim esencijalnim aminokiselinama – za razliku od 

kukuruza koji je deficitaran na esencijalnim aminokiselinama.  

                                                      

7

 Bijeli tolstobik je svojevrsni čistač – jede višak organske mase i fitoplankton. 

8

 Pjegavi šaran - Bighead Carp (Hypophthalmicthys nobilis)

 

 



Yüklə 0,63 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   19   20   21   22   23   24   25   26   ...   32




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə