Microsoft Word SveZajedno doc

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 71/95 

 

Pastrvsko ribogojilište  

Za pastrvsko ribogojilište je potrebno osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode bogate kisikom te 

zdrav nasadni materijal. Visoka produktivnost pastrvske proizvodnje se bazira na pravilnom izboru 

matičnog materijala.  

Uzgoj salamonidnih riba može biti intenzivan, poluintenzivan i ekstezivan. 

Punossistemski objekti su ribogojilišta u kojima se obavljaju svi proizvodni procesi; matice, umjetan 

mrijest i oplodnja, mlađ, konzumna riba.  

Specijalizirani objekti služe za provođenje jedne ili više faza uzgoja. 

Ribogojilište s potpunim pogonom 

Salamonidne ribe zahtijevaju hladnu, čistu i bistru protočnu vodu s dovoljnom količinom kisika. 

Za uzgoj kalifornijske pastrve optimalne su temperature 8-10°C – za prvu fazu i 10-14°C za drugu 

fazu. Temperature ispod 5°C opasne su za pojedine kategorije. Optimalna količina kisika je 9-11 mg/l 

a vrijednosti ispod 5mg/l su kritične. PH vode treba biti neutralan, s dopuštenim odstupanjima od 6.7 

do 8.2. Prihvatljiva količina ugljičnog dioksida iznosi 2 mg/l 

Intenzitet proizvodnje pastrva se izražava u kg/m

3

 protoka. 

Kompletan pogon ima: 

• Matičnjak 

• Mrjestilište 

•  Uzgajalište i  

•  Konzumni ribnjak  

U našim uvjetima ciklus traje do 2 godine. Mrijeste se jedna ženka s 2-3 mužjaka. Inkubacija ikre traje 

380-400°D, a inkubacija ličinki 130-160°D. Tome slijedi uzgoj koji se dijeli na 3 faze:  

• Uzgoj 

mlađi do 90 dana,  

o

  obavlja se u plastičnim bazenima dugim 2 m s protokom od 2-3 l/s(0.5-0.8 m

3

/h) 

gdje se stavi 80 tisuća komada. 

• 90-240 

dana 

 

o

  Pastrvice duge ~5cm se stavljaju u betonske bazene volumena 8-9.000 m

3

. 

Bazen dimenzija 2m x 20m x 0.6m (24m

3

) s protokom vode 3-5l/s (0.8 – 1.4 

m

3

/h).Ribe se sortiraju – uklanjaju se manje. 

•  Od 240 dana do konzumne veličine ribe su u konzumnim ribnjacima.  

o

  Uvjeti za kvalitetan uzgoj su 72 izmjene u 24 sata (3 izmjene /h), a količina kisika 

8-12 mg/l; nikako ispod 7. 

o

  Opasnost od vrtičavosti. Voda treba priticati i istjecati cijelom širinom ribnjaka 

kako se organska tvar ne bi zadržavala. U suprotnom će se stvoriti nakupine 

organske tvari te će se u takvom bentosu razvijati brojni opasni mikroorganizmi. 

Prvenstveno su opasni uzročnici vrtičavosti. Najbolja iskoristivost vode postiže se 

pri dimenzijama ribnjaka 1x10m. 

•  Nakon 18-24 mjeseca, ribe postignu konzumnu težinu od 250g 

 

Pastrva koja se uzgaja u moru ima crveno meso. Crveno meso možemo dobiti i ukoliko riječnu pastrvu 

hranimo nekim račićima ili dodatkom β-karotena. 

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 72/95 

 

Uzgoj školjaka 

Mlađ se lovi na nosače, a kad se postigne određena veličina postavlja se na štapove. 

Problem s školjkama je stop su prirodni filtri vode pa sadržavaju mnoge biotoksine u sebi. 

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 73/95 

 

Bolesti riba

9

 

10

 

Epizootiologija

11

 

Izvori bolesti:  

•  Primarni; bolesne ribe, kliconoše, izlučevine takvih riba, lešine i organi uginulih riba, živi 

prenosioci (vektori

12

); planktoni, puževi, ptice, kukci. 

•  Sekundarni – voda, ribolovni alat, mreže, prijevozna sredstva, hrana, tlo 

Prijenos bolesti. Na veće udaljenosti bolesti se prenose prijevozom žive ribe i ikre, te ribljih proizvoda, 

odnosno migracijama ribe unutar slivova rijeka ili mora. U novije vrijeme velika je pažnja usmjerena na 

prijenos patogenih uzročnika putem balastnih voda. Prijenos bolest na manje udaljenosti je bitno lakši, 

pa gore navedene načine prijenosa valja nadopuniti s robom ribarskom opremom i alatom, neke 

bolesti prenose ptice. 

Otvoreni vodotok   [voda i pokoja riba]   ribogojilište   [voda i pokoja riba] otvoreni vodotok 

Otvoreni vodotoci su rezervoar zaraze pa se stalno održava zatvoreni krug infekcije. Održavanje ovog 

kruga potpomognuto je praksom da se bolesna riba s ribogojilišta baca u kanale i vodotoke. 

Prijenos s ribe na ribu se odvija direktno kroz vodu ili indirektno putem posrednika. Voda je idealan 

medij za širenje uzročnika jer predstavlja zapravo razrađene izlučevine riba. Ukoliko se ne dezinficira, 

dno objekta za uzgoj riba bit će izvor infekcije za naredne cikluse proizvodnje. 

Ulazna vrata su koža, škrge, oči, probavni sustav i druge vanjske površine. Ulazak infekta kroz kožu 

riba nastoji spriječiti produkcijom sluzi koja sadrži antitijela. 

Bolesti riba imaju istaknuti sezonski karakter – djelomično zbog klime, a djelomično zato što radovi u 

uzgoju riba imaju sezonski karakter. Primjera radi; u šaranskim ribnjačarstvima mnoge bolesti se 

javljaju u proljeće – što je uvjetovano iscrpljenošću organizma zimovanjem, stresom zbog izlova i 

manipulacije pri nasađivanju. 

Temperatura za bolest. Gotovo za svaku bolest postoji temperaturni optimum. Naime promjene 

temperature djeluju ne samo na ribu već i na uzročnika. Takav odnos snaga specifičan za određenu 

temperaturu uvjetuje ne samo nastanak bolesti već i tijek i ishod bolesti. Općenito, na nižim 

temperaturama inkubacija je duža a tijek bolesti sporiji dok je pri visokim obrnuto – inkubacije je ktatka 

a tijek bolesti brz.  

                                                      

9

 Bolest je promijenjeno stanje organizma ili nekih organa, smanjenje, promjena ili odsutnost vitalnih funkcija i uzrokuje slabost, bol i 

malaksalost.  

10

 Bolest je reakcija organizma na štetno djelovanje različitih faktora koji remete normalne životne procese, oslabljuju mogućnost prilagođavanja 

i potiču rad obrambenih mehanizama 

11

 Epizootiologija (Epozootiology) - znanost o epozootijama; područje znanosti koje se bavi odnosima brojnih čimbenika koji određuju učestalost 

i rasprostranjenost zaraznih bolesti među životinjama; veterinarska epidemiologija.  

Epozootija (epizotic) –  bolest koja je raširena i brzo se širi, istovremeno obolijeva veći broj životinje u jednoj regiji. 

12

 Vektori [lat. nosač] – nositelj, poglavito životinja koja prenosi infekta s jednog domaćina na drugog. 

Biološki vektori – su vektori na kojem se patogeni organizmi umnažaju i razvijaju prije no što se prenesu na drugog domaćina.  

Mehanički vektor – životinja vektor koja nije nužna za životni ciklus parazita/mikroorganizma. 

 

---