Microsoft Word SveZajedno doc

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 50/95 

 

Osjetilo mirisa  

Osjetni organi za miris su dvije parne vrećice u nosnim jamicama koje su slijepo zatvorene. Otvaraju 

se s dva nosna otvora, koji su smješteni postrano s gornje strane glave. Svaki nosni otvor je 

poprečnom kvržicom pregrađen na prednji i stražnji dio. Voda u kojoj ima otopljenih tvari koje riba 

može osjetiti ulazi kroz prednji, a izlazi kroz stražnji nosni otvor. Koštunjače imaju slabo razvijeno 

osjetilo mirisa koje je nadomješteno dobro razvijenim očima.  

Za razliku od ostalih riba, dvodihalice i resoperke imaju unutrašnje nosne otvore (choanae), koji se, 

kao i u kopnenih kralješnjaka, otvaraju u usnu šupljinu.  

Osjetilo okusa  

Izgrađeno je kod koštunjača kao i u svih kralješnjaka od malih okusnih pupoljčića. Svaki takav 

pupoljčić se sastoji iz skupine međusobno gusto poredanih okusnih stanica između kojih su 

raspoređene potporne stanice.  

Svaka osjetilna stanica sadrži razgranjenje osjetilnog živca i završava kratkom osjetilnom dlačicom. 

Kod grgeča okusni pupoljci nisu smješteni samo na rubu usne šupljine nego su razbacani po cijeloj 

površini kože uključujući rep i peraje.  

Gledano s evolucijske strane loklalizacija okusnih pupoljčića započinje u riba dvodihalica koje imaju 

osjetilne stanice samo na vrhu usta, ždrijela i na jeziku.  

Bočna pruga  

 

Bočna pruga je cjevčica koja se otvara na površini ljusaka pomoću posebnih otvora. U cjevčici se 

nalaze osjetne stanice ili neuromasti, koji na svojim slobodnim krajevima imaju čvrste osjetne dlačice. 

Do neuromasta dopiru ogranci skitnog živca koji se proteže duž bočne pruge iznad mišićnog sloja. 

Neuromasti se mogu nalaziti i na površini bočne pruge. Tok vode dodiruje ove osjetilne stanice, a sve 

promjene se odražavaju na osjetilnim dlačicama koje se deformiraju i dovode do promjene električne 

aktivnosti ogranaka skitnog živca. Neuromasti omogućavaju ribama procjenu snage i pravca vodenog 

toka, te one na vrijeme osjete i izbjegavaju čvrsta tijela koja se kreću u vodi. U koštunjača bočna 

pruga je raspoređena po stranama tijela, dok je u prečnousta i cjeloglavki više lokalizirana na glavi.  

Mokraćni sustav  

Bubrezi su dugačka crvenkasta tjelešca koja leže na leđnoj strani ribe iznad ribljeg mjehura i sa strane 

kralješaka. U mnogih riba bubrezi su postali limfoidni organi i nemaju funkcije bubrega. S obzirom na 

život u vodi (slatka i slana voda) građa bubrega je raznolika, pogotovo mikroskopska građa.  

Bubreg se sastoji od jedne cjeline ili od više odvojenih dijelova:  

  Prednji bubreg (glaveni bubreg) ispred granice koju tvore osrčje i potrbušnica. To je najčešće limfoidni 

organ i ne odgovara obično predbubregu ali katkad prednjem dijelu stražnjeg bubrega  

  Trupni bubreg koji ima ekskretornu ulogu i kroz njega prolazi i sabire mokraću primarni mokraćivod  

  Repni bubreg koji predstavlja neparno tijelo smješteno iznad anusa, a kroz njega prolaze sekundarni 

mokraćovodi  

Prema rasporedu glavenog i trupnog bubrega bubrezi koštunjača mogu se svrstati u pet kategorija:  

  Oba dijela bubrega su potpuno stopljena i nemaju jasne razlike među trupnim i glavenim bubregom, npr. 

sleđevke (Clupeidae).  

  Samo su srednji i stražnji dijelovi stopljeni. Glaveni i trupni bubreg mogu se jasno razlučiti, npr. jegulje 

(Anguillidae).  

  Samo je stražnji dio stopljen, prednji dio u obliku dva tanka ogranka, glaveni i trupni dio jasno se 

razlikuju. Ovaj tip ima većina morskih riba.  

  Jedino je stopljen krajnji stražnji dio ali se glaveni bubreg ne raspoznaje, npr. šila (Syngnathidae)  

  Oba bubrega su potpuno odvojena, npr. grdobine (Lophiidae)  

---

Sistematika riba 

Biologija i patologija riba 

Stranica 51/95 

 

Spolni sustav  

Parni sjemenovodi i jajnici smješteni su sa strane bubrega i crijeva. Jajovodi su stražnji nastavak 

ovojnice jajnika, te se u obliku dviju cjevčica otvaraju posebnim spolnim otvorom smještenim iza 

analnog otvora. Ženka grgeča nema posebnih izvodnih cjevčica i jajnik se izravno otvara spolnim 

otvorom. Sjemenovodi grgeča su duguljasta tijela bjelkaste boje koja leže s leđne strane trbušne 

šupljine. Imaju zajednički izvodni kanal koji se otvara napolje posebnim otvorom na mokraćno-spolnoj 

kvržici i to zajedno s mokraćnim otvorom. Oplodnja je u grgeča kao i u većine koštunjača vanjska: 

ženka polaže ikru koju mužjak prelije sjemenom tekućinom ili mliječom.  

 

Jaja riba imaju izvana čvršću opnu preko koje ne mogu prodirati spermiji. Zbog toga se na jajetu 

nalazi jedan otvor, mikropila, za ulaz spermija. Ikra grgeča pričvršćuje se na podvodno bilje. Jaja su 

telolecitalnog tipa i u stadiju morule i blastule, blastomere jasno odjeljuju od žumanjka i stoje na njemu 

u obliku kapice. U toku gastrulacije žumanjak bude obrašten blastodiskom. U daljnjem toku razvoja 

embrionalna pločica obraste žumanjak, a na mjestu gastralnog zadebljanja postepeno se oblikuje 

zametak kao zadebljana ploča podijeljena na niz segmenata. Zatim embrionalni disk potpuno obraste 

žumanjak i kod pomicanja krajeva zametka zamjećuje se otvor gastropora uz koji se priljubljuje zadnji 

kraj zametka. Na prednjem kraju dolazi do oblikovanja glave, očiju, slušnog mjehurića i škržnih 

pukotina, a na stražnjem repnog izdanka. U isto vrijeme dolazi i do razvoja srca i krvožilnog sustava, 

pojavljuju se prsne peraje i nepodijeljena neparna peraja. Nakon 5 do 7 dana ličinka izlazi iz jajeta, te 

se još neko vrijeme hrani na račun žumanjčane vrećice i ima nepodijeljenu neparnu peraju. Poslije 

reapsorpcije žumanjčane vrećice, kod ličinke se javljaju trbušne peraje i diferencirane neparne peraje, 

te ona dobije izgled male ribe.  

Osmoregulacija  

S obzirom na količinu soli u vodi, ribe se dijele na dvije skupine:  

  stenohaline koje traže određenu količinu soli i  

  eurihaline koje mogu obitavati u vodama s različitom koncentracijom soli.  

Slatkovodne ribe su gotovo sve stenohalidne.  

U odnosu na tjelesne tekućine slatkovodne koštunjače žive u hipotoničkoj okolini. Prodiranje vode u 

životinju dešava se kroz škrge i kroz kožu, ali za neke eurihalne vrste ustanovljeno je da piju vodu iz 

okolnog medija. Pritjecanje vode je kompenzirano izlučivanjem bubrega. Urin slatkovodnih koštunjača 

je razrijeđen i slabije koncentracije od krvi.  

Dva mehanizma se suprostavljaju gubitku Na+ i Cl- i to:  

 zavojite 

cjevčice bubrega reapsorbiraju soli iz škrga i apsorbiraju aktivno samo ione natrija i klora.  

  Aktivno odvajanje elektrolita iz bubrežnog fitrata vrši se djelomično bez osmotskog sudjelovanja vode, pa 

se na putu kroz cjevčice koncentracija filtrata smanjuje.  

Kroz mokraću se izlučuje 2,5% - 24,5% dušičnih produkata pa tako bubreg izbacuje dušik u obliku 

kreatina, kreatinina i mokraćne kiseline, a škrge u obliku uree i amonijaka. Škrge omogućavaju 

izlučivanje do oko 10% ukupne količine dušika odstranjenog iz tijela.  

 

---