Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 18/95
Izvor: http://www.nature-discovery.com/
Andreja Brigić, dipl. ing. biol.
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
http://hpd.botanic.hr/bio/odgovori/odgovor257.htm
Osim jegulje, migracije u vezi s mriještenjem vezane su i uz brojne vrste lososa, kao što je atlantski losos ili latinski Salmo salar Linnaeus, 1758.
Atlantski losos je rasprostranjen u zapadnom Atlantiku (uz obale Sjedinjenih Američkih Država i Kanade) i istočnom Atlantiku (od Arktičkog kruga do
Portugala). Većinu svog života provodi u moru.
Rasprostranjenost atlantskog lososa (preuzeto iz: www.havbruk.no)
Lososi su anadromne selice, koje putuju iz mora u slatke vode u kojima se razmnožavaju. Mužjaci atlantskog lososa postaju spolno zreli u dobi od 3 -
7 godina, a ženke oko osme godine. Dosegavši spolnu zrelost lososi poduzimaju dugačke migracije, te putuju prema rijekama iz kojih su došli u
more, a na tom putu nailaze na brojne prepreke, poput brzaca i slapova. Prema olfaktornoj hipotezi smatra se da lososi pronalaze mjesto mriještenja
pomoću osjeta mirisa i pozitivne reotaksije. Usprkos jako razvijenom osjetu za "dom" (izvornom potoku/rijeci u kojoj se izvaljuju kao ličinke), neće svi
lososi pronaći izvorni potok ili rijeku iz koje su migrirali u more. Takve pogrešne procjene uglavnom su vezane uz manje nestabilne rijeke ili potoke,
čiji su protoci izuzetno promjenjivi, a preživljavanje mladih lososa upitno. Ribe ulaze u rijeke dobro uhranjene, a ljuske na njihovom tijelu su žarko
obojene. Čim uđu u rijeku lososi se prestanu hraniti i žive isključivo na račun rezervi vlastitog tijela, te postupno gube na masi. Obojenost lososa se
mijenja što se više približava vrijeme rasploda, te srebrnasto-siva riba postane tamno obojena s crvenkastim i narančastim pjegama. Stoga su lososi
drugačije obojeni u moru, a drugačije u rijeci. Kod mužjaka se u to vrijeme jako povećavaju prednji zubi, vrh glave se produlji i kukasto svine, a koža
na leđima odeblja.
Atlantski losos (Salmo salar) iz mora (preuzeto iz:
fishbase.org)
Atlantski losos (Salmo salar) iz rijeke neposredno prije razmnožavanja. Ženka je na lijevoj slici, a mužjak na desnoj slici. (preuzeto iz:
fishbase.org)
Sistematika riba
Biologija i patologija riba
Stranica 19/95
Atlanski losos se mrijesti u jesen i zimi. Iako većina riba ne brine o potomstvu, ženka lososa odabire prikladno mjesto (obzirom na strukturu dna i
struju vode, te dubinu jame) gdje će položiti jaja i napraviti gnijezdo. Savijanjem tijela gore - dolje ženka iskapa jamu, bez doticanja kamenčića, i u
nju polaže od 8 000 do 26 000 jaja. Mužjak ikru prelije mliječom. Oplodnja je vanjska. Nakon oplodnje mužjak prekriva jaja, te se na taj način jaja i
mlade ribe razvijaju zaštićeni od neprijatelja. Nakon mrijesta većina starih odraslih jedinki se vraća u more, a dio ih ugiba. Za razliku od ove vrste,
odrasli keta lososa ili latinski Oncorhynchus keta (Walbaum 1792) i gorbuša lososa ili latinski Oncorhynchus gorbuscha (Walbaum 1792) mrijeste se
jednom u životu i nakon mrijesta ugibaju. Mriještenje atlantskog lososa završava nakon 2 - 3 dana. Mladi ostaju jednu do dvije godinu u rijeci, a
potom migriraju u more. Nije sasvim poznato prema kojim mehanizmima se dešavaju te migracije, ali se najvjerojatnije koriste kombinacijom
Zemljinog magnetskog polja, sunčevom svjetlošću, smjerom morskih struja, temperaturom, osjetom mirisa i pamćenjem. Aktivni su danju. U rijeci se
hrane mekušcima, rakovima, ličinkama kukaca i riba, a u moru se hrane škampima i ribama. Odrasli se u slatkoj vodi ne hrane. Rast je znatno sporiji
u slatkoj nego li u slanoj vodi.
Kod mnogih anadromnih vrsta, pa tako i atlantskog lososa, postoje i zatvorene populacije, čije jedinke nikad ne migriraju u more. Takvi lososi
naseljavaju veća jezera, a razmnožavaju se u pripadajućim potocima koji se ulijevaju u ista jezera.
Porodica štuka
[Pike, rod Esox, porodica Esocidae]
Štuka (Esox lucius) ima duguljasto valjkasto
lagano bočno spljošteno tijelo. Leđna peraje je
povučena unazad i nalazi se iznad analne.
Glava je dugačka i na vrhu spljoštena poput
kljuna. Mesožder je i ima puno relativno velikih
zuba. Boja tijela uvelike varira ovisno o okolišu
u kojem živi (mimikrija). Obitava u nizinskim
slatkim vodama skrivena među vodenim
biljem. Bokovi su svjetliji od leđa i prošarani
žućkastim pjegama.
Esox lucius Linnaeus, izvor: http://fish.krasu.ru
Iz porodice štuka i Europi je interesantna Esox lucius. Druge dvije važnije vrste – kojima se velika
pažnje posvećuje poglavito u SAD-u su E
sox americanus
i
Esox masquinongy
(maskiju ili
muskellunge).
Na srodstvo s salamonidima ukazuje riblji mjehur i kaudalno postavljene trbušne peraje, no nemaju
masne peraje niti piloric ceca. Štuke zahtijevaju poplavljenu vegetaciju za proljetno mriještenje i
lijepljenje ikre, kao i za kasniji rast mladunaca. Stoga na njih loše djeluje stabilizacija nivoa vode u
rijekama ili jezerima. Dosegnu do veličine 75-150 cm.
Spolnu zrelost dosežu s 2 do 3 godine. Mrijesti se od 2. do 5. mjeseca. Ikru lijepi za biljke.
Porodica Šaranskih riba
Šaran, karas i koi spadaju u porodicu Cyprinida. Sa više od 194 roda i 2070 porodica to je najbrojnja
porodica riba. Šaranske ribe su najraširenije od svih slatkovodnih riba. Najzatupljenije su u
jugoistočnoj Aziji odakle vjerojatno i potječu.
Građa. Šarani su morfološki vrlo šarolika porodica. Primjerice, veličina pojedinih vrsta varira od
nekoliko centimetara pa sve do preko 2.5 metara. Šaran, karas i koji nemaju zuba ali imaju nepčani
jastučić. Nemaju masne peraje. Osjetilni brčići oko usta su prisutni u nekih vrsta. Ljuske su cikloidne
(cykloid) i prekrivaju cijelo tijelo. Bočna linija je u pravilu dobro uočljiva.
Smještaj. Cyprinid-i su sposobni živjeti u vrlo raznolikim uvjetima; od čistih hladnih i brzih rijeka do
mirnih biljem obraslih jezera.
Temperatura. Kao velika porodica toplovodnih riba, sposobne su se prilagoditi velikim temperaturnim
fluktuacijama.
Prehrana. Većina šaranskih riba su svejedi, s manjim borojem mesojednih i biljojednih vrsta.
Kingdom - Animalia
Phylum - Chordata
SubPhylum - Vertebrata
Superclass - Osteichthyes
Class - Actinopterygii (Ray finned fishes)