lan ish n i p a s a y ti r a d i, n atijada n i m a n i eslash z a ru r b o l s a ,
u d a r ro v e s g a tu sh ad i.
S h u b o i s , esga tushirish i m k o n iy a tin i n g y o ‘qligi, h a t t o
bu b o r a d a t a n i s h ja ra y o n i h a m o ‘z xususiyatlari bilan t o ‘la
u n u t i s h n i n g k o krsatkichi b o ‘lib h iso b lan m ay d i. Eng asosiysi,
oliy t a ’lim t i z i m i d a m u v a q q a t ( v a q ti n c h a ) u n u tish bilan
s a l-p a l h a m d a u z o q m u d d a tli u n u t i s h tu rlarin i farqlash
jo iz , c h u n k i , u n i n g oxirgisi t a k ro r la s h y o r d a m i bilan b a r -
t a r a f q i l i n i s h i m u m k i n . B a ’zi h o l l a r d a t a l a b a b i l im i n i
b a h o l a s h k e z id a g i a n g la sh ilm o v c h ilik n in g vujudga kelishi
m u v a q q a t ( v a q t i n c h a ) u n u t i s h s h a r o i t i va x u s u s iy a tin i
hisobga o l m a y , u z o q m u d d atli u n u t i s h sifatida q a r o r q abul
q ilis h n in g o q i b a tid ir .
M u v a q q a t a s a b t i z i m i a l o q a l a r i n i n g u z o q m u d d a t
s a q l a n i s h i u l a r n i n g m u s t a h k a m l i k , b a r q a r o r l i k d a r a ja s i
u c h u n m u h i m a h a m i y a t kasb e ta d i. M u v a q q a t a lo q a la r
k a m r o q m u s t a h k a m l a n g a n bo'lsa, pu x talik y etishm asa, u lar
te z d a s o kn a d i v a a k sin ch a . S h u n in g u c h u n , h a r q a n d a y
m aterialni a w a l b o s h d a n puxta o kzgartirib olish lozim. Agarda
m a te r ia l p u x t a m u s ta h k a m l a n s a , s h u n c h a u z o q r o q esda
s a q l a n a d i v a k a m r o q u n u tila d i. S h u n i t a ’kidlash jo iz k i,
e g a l l a n a y o t g a n m a t e r i a l g a n i s b a t a n s h a x s d a m o y i ll i k ,
q i z iq i s h , m o t i v a t s i y a m av ju d b o ‘lsa, u n i u z o q r o q e s d a
sa q lash g a z a m i n hozirlanadi.
U n u t i s h j a r a y o n i vaqt bilan o ‘lc h a n a d i va m u a y y a n
s u r ’a t t a q o z o s i b i l a n r o ky o b g a c h i q a d i . E b b i n g a u z n i n g
k o kr s a ti s h i c h a , m a te r ia ln i o 'z la s h ti r i s h n i n g dastlabki d a -
q iq a l a r id a u n u t i s h ja d a l kechadi, m u a y y a n vaqt o kt g a n d a n
keyin e sa u n i n g s u r 'a t i pasayadi.
U n u t i s h m a t e r i a l n i n g m a z m u n i g a , y a n g ilig ig a , t u -
s h u n i s h n i n g o g ki r y oki y en g illig ig a , kasb iy va i jtim o iy
a h a m i y a t k a s b etish ig a b o g ‘liq. S h u s a b a b d a n , shaxs t o m o -
n id a n a n g l a n i l g a n m aterial a s ta - s e k in , past s u r 'a t d a u n u
tiladi.
S h u n g a q a r a m a s d a n , n i s b a t a n i n s o n t o m o n i d a n
a n g l a n i l g a n m a t e r i a l d astlab t e z s u r ’a t l a r bilan u n u t i l a
b o s h la y d i, k e y i n c h a lik esa u n in g k ec h ish i b iro z pasayadi.
www.ziyouz.com kutubxonasi
M a s h q q i l i s h , t a k r o r la s h , t u r g ‘u n , b a r q a r o r q i z iq i s h n i
s h a k l l a n t i r i s h m u m k i n q a d a r u n u t i s h s u r 'a t i n i p a s a y ti -
radi.
E s d a s a q l a s h n i n g s h a r t - s h a r o i t l a r i x o t i r a o 't k i r l i g i ,
m ahsuldorligi, sam aradorligi u c h u n m u h i m a h a m iy a tg a ega.
U n u ti s h v a q t ( z a m o n ) fu n k siy a sig in a b o ‘lib q o l m a s d a n ,
balki u n d a e s d a olib qolish, esga tu s h ir i s h singari t a n la s h
(saralash) xususiyati mavjud. 0 ‘z m o h i y a t i bilan sh a x sn in g
e h tiy o jla rig a , q iziq is h la rig a , fa o liy a t m a q s a d i g a b o g ‘liq,
m u t a n o s i b , m u h i m a h a m iy a tl i m a t e r i a l s e k in s u r ’a t d a
u n u tila d i. I n s o n u c h u n hayotiy, ijtim o iy , kasbiy a h a m iy a tli
b ir q a t o r v o q elik lar, m ateria lla r, m a ’l u m o t l a r aslo u n u t i l -
maydi.
O d a td a shaxsning faoliyatda ishtirok etish darajasiga q arab
m a te r ia ln in g e s d a saqlanishi a n iq l a n a d i. Ilm iy ta d q iq o tla rd a
u n u tish
0
‘z la shtirilgan m a te r ia ln in g h a j m i g a b o g l i q e k a n -
ligi t a 'k i d l a n a d i. M u ay y a n v aq t o ' t g a n d a n keyin
0
‘zla sh ti-
rilgan, o ‘r g a n il g a n m a t e r ia ln i e s d a s a q l a s h foizi u n i n g
h a jm ig a t e s k a r i p r o p o r sio n a l m u n o s a b a t d a b o ‘lishi t a s -
diqlangan.
A g a rd a b i r xil sh aroitda ( v a z iy a td a ) berilg a n m a te r ia lla r
h a m sifat, h a m m i q d o r ji h a td a n o ‘x s h a s h b o ‘lsa, u h o l d a
esda olib q o lish ja ra y o n id a u la r n i h is o b g a olish o 'z l a s h t i -
rish s a m a r a d o rlig in i oshiradi. M a s a l a n , s u h a n d o n (d ik to r)
b i r bet s t a n d a r t m a t n n i o ‘q ish u c h u n ikki d a q i q a v a q t
sarflasa, x u d d i s h u h a jm d a g i m a t e r i a l n i o ‘q is h , u q i s h ,
tu s h u n i s h , a n g l a b yetisli u c h u n t a l a b a u c h - t o ‘rt b a r a v a r
vaqt ajratadi. B u n d a shaxsning individual xususiyatlari, xotira
t i p l a r i , u q u v c h a n l i k qobiliy a ti, n o y o b xislatini h i so b g a
olish joiz.
Esda saq lash ja ra y o n id a m a t e r i a l n i n g hajm i b irla m c h i
em a s , balki lin in g sifati u stu v o r a h a m i y a t kasb etadi.
E s d a s a q l a s h d a y a x litlik , a l o h i d a l i k m u h i m o ‘ri n
eg a lla y d i, c h u n k i m a z k u r j a r a y o n d a m a t n ( m a v z u ) d a g i
asosiy h o la tla r , q o n u n iy a tla r, n a z a r i y a l a r , qiyosiy tah lilla r,
y o rq in ifo d ala r, jo n li nutq m a h s u l l a r i o ‘z izini q o ld ira d i.
Esda s a q l a s h d a keyingi o ‘rin b a ’zi b i r fikriy birliklarga,
www.ziyouz.com kutubxonasi
Dostları ilə paylaş: |