Oš"Đuro Ester" Koprivnica Datum: 31. 2012. Dubravka Vajdić Razred: b



Yüklə 21.23 Kb.
tarix23.01.2018
ölçüsü21.23 Kb.
: upload
upload -> Ali məktəb psixologiyası
upload -> CəFƏR İbrahimov
upload -> «xalqların psixologiyası»
upload -> Mövzu İstehlakçi davranişinin təDQİQİ İstehlakçı davranışı nəzəriyyələri
upload -> İnsan psixikasına təsir göstərən maddələrin sui-istifadəsi ilə əlaqədar detoksifikasiyanın keçirilməsi Qaydasının təsdiq edilməsi haqqında
upload -> Biblioqrafiya
upload -> Affektive Störung Diagnose Affektive Störungen sind durch Störungen der Stimmungslage, des Antriebs
upload -> Kolleg-14 juni-zch-affekt

OŠ“Đuro Ester“ Koprivnica Datum: 31. 5. 2012.

Dubravka Vajdić Razred: 6.b


Nast. cjelina: VI. POLARNI KRAJEVI

Nast. tema/ jedinica: POLARNI KRAJEVI

Tip sata: obrada novih sadržaja

CILJupoznati se s osnovnim geografskim obilježjima polarnih krajeva – Arktikom i Antarktikom

ZADACI:


  • ZNANJA- upoznati osnovna geografska obilježja polarnih krajeva, pokazati ih na karti i globusu

  • GEOGRAFSKE VJEŠTINE-razvijati kartografske vještine: smještaj i položaj Arktika i Antarktike; grafičke:interpretacija fotografija, crteža; razvijati vještinu izrade praktičnog rada; razvijati vještinu čitanja s razumijevanjem; usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom na geografski položaj, klimu, biljni i životinjski svijet

  • STAVOVI- razvijati suradničke odnose kroz rad u paru, poticati želju za upoznavanjem dalekih krajeva i života u njima; istaknuti ekološko značenje polarnih područja; razvijati ekološku svijest kroz uočavanje važnosti zaštite polarnih područja

KLJUČNI POJMOVI: polarno područje

NOVO STRUČNO NAZIVLJE: ledene sante, ledeni bregovi

NAST. OBLICI: U PARU, samostalni, frontalni

NAST. METODE: demonstracija, razgovor, interpretacija, izravna grafička; praktični rad

NAST. SREDSTVA: atlas, priručna karta polarnih područja, globus, zidna karta svijeta, bilježnica, udžbenik, slikovni materijal; flomasteri, bojice


TIJEK NASTAVNOG SATA:

  1. UVOD (5´)

Bližimo se kraju našeg putovanja svijetom. Stigli smo do krajnjeg sjevera i juga našeg planeta.(pokazujem na karti svijeta, a jedan učenik na globusu).

-Kako zovemo te krajeve?

Na pano ispisujem naslov, a isto čine učenici u bilježnicu.

Svaki učenik ima kartu Arktika i Antarktike u RB koju lijepe u bilježnicu, na lijevu stranicu Arktik, a na desnu Antarktiku. Potrebno je imati otvoren i atlas.

Na svakoj klupi je dio sadržaja o ovim prostorima. Kako ćemo upoznavati prostor, tako će pojedini učenici dolaziti pred pano i izvršiti predviđeni zadatak.


  1. GLAVNI DIO SATA – OBRADA NOVIH SADRŽAJA (35´)

POJAM I GEOGRFSKI SMJEŠTAJ:

ARKTIK je zaleđeno Sjeverno ledeno more, područje oko Sjevernog pola okružen rubnim dijelovima kontinenata. Ime je dobio po najsjevernijem zviježđu (Arktos – Veliki medvjed). Pripadaju mu i svi otoci u Sj. ledenom moru. Koji otok se ističe veličinom? (Grenland). Učenik/ca upisuje ime na panou. Označavamo na karti točku Sjevernog pola – na panou jedan učenik, a svi učenici u bilježnici.

ANTARKTIKA je najjužniji kontinent, na njemu je točka Južnog pola. Ime je dobila po grčkoj riječi anti=protu, znači suprotno od Arktik.

-Koji kontinenti su se najviše približili Antarktici?



Promatramo na zidnoj karti, a zatim označavamo na skicama/panou.

Učenici ucrtavaju početni meridijan plavom, a datumsku granicu crvenom bojicom/flomasterom u bilježnici i na panou.

KLIMA I BILJNI SVIJET:

Prisjetimo se, kakva ovdje mogu biti klimatska obilježja i biljni pokrov? (polarna klima i biljna zajednica tundre koja prelazi u snježno-šumsku klimu)

-Što je tundra, kako izgleda?



Učenik lijepi sliku tundre zimi/ljeti.

Na ANTARKTICI prevladava oštra studen i oluje koje onemogućuju život, vjetrovi pušu i do 300 km/h. Antarktika je najvjetrovitiji i najhladniji prostor gdje je izmjerena najniža temperatura -89°C.



Učenik na Antarktiku ispisuje najnižu izmjerenu temperaturu.

-Koje životinje obitavaju u ovakvim uvjetima? (na Antarktici PINGVINI I ALBATROSI, a na Arktiku lisice, zečevi, polarni medvjedi, tuljani, kitovi..)



Učenici koji imaju sličice životinja dolaze pred pano i lijepe ih.

-Što mislite, da li su životinje u ovim prostorima ugrožene? Koje?

Najugroženiji su KITOVI zbog stalnog izlovljavanja bez obzira što pripadaju zaštićenim vrstama te PINGVINI zbog otapanja leda i prekomjernog izlova ribe kojom se hrane.

LEDENE SANTE I LEDENI BRIJEGOVI:

-Kako izgleda more oko Antarktike i Arktika? ( More je puno LEDENIH SANTI I LEDENIH BRIJEGOVA )

Ledene sante su goleme ledene ploče koje se odvajaju od ledenog pokrova, a ledeni brjegovi su velike mase leda nastale otkidanjem od ledenjaka s kopna. Mnogo su opasniji za plovidbu.



Učenici dolaze pred pano i lijepe sličice santi i brjegova, a drugi pak čita zanimljivost iz udžbenika o Titanicu.

STANOVNICI:

-Da li u polarnim krajevima ima stanovnika? Da li postoji razlika između Arktika i Antarktike?

Antarktika nema stalnih stanovnika. Na njoj borave samo znanstvenici, a u novije doba dolaze i turisti.

Slike: Turisti na Antarktici i Istraživačka baza – tekst i pitanja uz slike čitaju učenici.

Tko živi na prostoru Arktika? Ovo je dom INUITIMA kojih ima oko 100 000. Žive na Grenlandu, Kanadi, poluotoku Aljasci, u Sibiru u Aziji.



Učenik koji ima zanimljivost o Grenlandu čita je te lijepi na pano.

Učenici dolaze pred kartu svijeta i pokazuju navedene prostore. Osim njih, ovdje još žive SAMI ( Laponci) na sjeveru Europe, , a u Sibiru JAKUTI I ČUKČI. Učenici njihova imena lijepe na pano.

Možemo zaključiti da je naseljenost vrlo rijetka. Čime se bave stanovnici? Bave ribolovom, tradicionalnim uzgojem sobova koji im daju meso, mlijeko, krzno. Bave se i lovom na tuljane i kitove.

RUDNA BOGATSTVA:

Razmislite, da li na ovim prostorima ima rudnog bogatstva? Ima.

Kartogram: Nalazišta nafte i plina na Arktiku.

Na panou označavamo početnim slovima nalazišta nafte i plina na Arktiku.

Što se događa na Antarktici?

Znanstvenici proučavaju LED, ATMOSFERU, RUDNA BOGATSTVA, ali i vojna ispitivanja.

Antarktika ne pripada nikome, slobodna je za istraživanja, ali interes pokazuju upravo zbog mogućih bogatstava i činjenice da na tom kontinentu ima 90% sveg leda na Zemlji i oko 70% pitke vode susjedne države i velesile.

U atlasu uočite istraživači kojih država su prisutne na Antarktici.

Upravo zbog ovih činjenica, mnoge ekološke udruge se zalažu za očuvanje Antarktike i njeno proglašenje svjetski zaštićenim parkom.

Upozoravaju i na otapanje leda zbog globalnog zatopljenja te na ugroženost životinja.

-Kartogram: Otapanje leda na Arktiku




  1. ZAKLJUČNI DIO (5´)

Kakvo je tvoje razmišljanje o ovakvim ekološkim temama? Da li se slažeš s tim mišljenjima? Kakva se budućnost nazire?

Napiši na listić svoju misao/ poruku/ razmišljanje o zaštiti polarnih područja.

-Da li netko želi pročitati svoje razmišljanje?

-Listiće nalijepite na pano.

Pokušajmo na kraju sata reći što smo upamtili.


Nast. oblici, metode, sredstva,..

-zidna karta svijeta, atlas, globus

-karte Arktika i Antarktike zalijepljene u bilježnicu

-dogovor o radu

-izlaganje
-razgovor
-praktični rad

-izravna grafička m.


-izlaganje

-razgovor


-praktični rad

-izravna grafička m.

-razgovor

-praktičan rad


-izlaganje
-praktičan rad

-razgovor

-praktičan rad

-razgovor

-izlaganje

-izlaganje


-praktičan rad

-čitanje zanimljivosti-udžbenik, str. 170
-razgovor
-izlaganje
-analiza slika iz udžbenika, 169

-zanimljivost

-praktičan rad
-izlaganje

-analiza kartograma iz udžbenika, str. 168

-izlaganje

-atlas


EKO!

-analiza kartograma iz udžbenika, str. 170

-razgovor

EKO!

post-it



SLIKA PANOA/BILJEŽNICE

Umjesto plana ploče, izrađen je pano sa kartama Arktika i Antarktike sa slikovnim i pojmovnim sadržajem. Isto imaju učenici u bilježnici.



LITERATURA:

A.Filipčić: Klima Antarktike, Meridijani br. 51, 2000.

Z. Pepeonik: Kallaallit Nunaat – Grenland, Meridijani br. 62, 2002.

Udžbenici geografije za 6. razred





Dostları ilə paylaş:


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2017
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə