Sveučilište u zagrebu
Yüklə 5,98 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Multikulturalitet, Integration und Segregation - Ueberlegungen vor dem Hintergrund von Forschungsergebnissen in Zagreber Stadtteil Dubrava « .
- - ima doktorat znanosti iz sociologije - ima objavljene značajne radove (ukupno i iza posljednjeg izbora)
- - je svojim radovima bitno utjecala na razvoj znanstvenog područja
- Povjerenstvo : 1. Dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof. 2. Dr. sc. Milan Mesić, red. prof.
- Foruma Zagreb pod nazivom
| -247, pregledni rad. Suvremeni mediteranski grad karakterizira specifičan stil života temeljen na usporednoj prisutnosti obrazaca tradicionalnog i modernog u svim područjima života: privatnom i javnom, socijalnom i gospodarskom, a posebice u oblikovanju prostora. Migracije u obalni prostor rezultirale su diskontinuiranim naseljevanjem, te raznim, nerijetko i neregularnim, oblicima ekonomskih aktivnosti. Hrvatski gradovi na obali jadranskog mora u mnogim svojim razvojnim specifičnostima u odnosu na kontinentalne gradove pripadaju mediteranskom krugu. Propast industrijskoga grada na obalama Sredozemnog mora, a koji se na određeni način dogodio i tijekom devedesetih godina u obalnim gradovima Hrvatske, znatno je izmijenio odnose u lokalnim društvima, oslabio teritorijalne veze, gospodarski oslabio i udaljio gradove od globalnog tržišta te im postupno nameće nove društvene vrijednosti u područjima čuvanja okoliša, kulturnih posebnosti i identiteta. Kratkim povijesnim pregledom društvenog razvoja odabranih šest obalnih gradova hrvatske, od koji su Rijeka i Split izabrani kao makroregionalna, a Pula, Zadar, Šibenik i Dubrovnik zbog svoje pozicije regionalnih središta, autorice su željele potvrditi nelinearnost (De Landa, 2002) njihova urbana razvoja. Polarizacijski procesi započeti u Hrvatskoj 1950-ih rezultirali su nejednakim društveno-ekonomskim razvojem i prostornim prerazmještajem stanovništva, te koncentracijom stanovništva, radnih mjesta i stanova u gradskim naseljima. Obalni gradovi kao polovi i nositelji društveno-gospodarskog razvoja u svojim regijama postaju žarišta koncentracije stanovništva, a otoci i zaleđe prostori populacijskoga pražnjenja i starenja. Intenzivno doseljavanje pozitivno se odrazilo na demografski razvitak većih obalnih gradova, pa oni postaju nositelji bioreprodukcije i sve do posljednjega međupopisnoga razdoblja (1991.-2001.) bilježe dinamičan populacijski rast. Političke i gospodarske promjene te posljedice rata produbile su i ubrzale ionako nepovoljne demografske procese, što se ogleda u ukupnoj depopulaciji te pogoršanju struktura stanovništva obalnih jadranskih gradova, ali i novim zahtjevima u društvenoj organizaciji svakodnevnice gradskog stanovništva. Smanjenje rodnosti, starenje stanovništva te promjene životnih vrijednosti i novi životni stil dovode do transformacije obitelji, promjena u veličini kućanstava i odnosa među članovima. Opća je tendencija postupno smanjivanje broja višečlanih kućanstava i neprestani rast udjela dvočlanih i samačkih kućanstava, te rast zahtjeva za institucionalnom i izvaninstitucionalnom skrbi za najmlađe i najstarije članove obitelji. Razvoj znanstvenih spoznaja o utjecaju i posljedicama migracija (promjene smjerova i intenziteta) na demografski i socijalno-gospodarski razvoj gradova na hrvatskoj strani Jadrana te pronalaženje zajedničkih točaka njihova društvenog razvoja s gradovima šireg mediteranskog prostora. Na temelju podataka popisne i vitalne statistike, literature i raznih sekundarnih izvora, analizirani su svi suvremeni demografski procesi, ali i promjene odnosa gradskog stanovništva prema tradicionalnim vrijednostima društva, primjerice obitelji, koja je oduvijek činila okosnicu mediteranskog stila života.
3. Podgorelec, S.; Klempić, S. (2007). »Starenje i neformalna skrb o starim osobama u Hrvatskoj«. Migracijske i etničke teme. Zagreb, god. 23, br. 1-2, str. 111-134, izvorni znanstveni rad. Starenje i depopulacija temeljni su demografski procesi razvoja stanovništva Hrvatske. U ukupnom stanovništvu 2001. godine dobna skupina 65 i stariji činila je 15,7% ukupnog stanovništva. Dobna struktura stanovništva jedna je od bitnih odrednica kvalitete života pojedinaca, posebice unutar obitelji. Cilj ovoga rada je analizom demografskih pokazatelja (biološki sastav, koeficijent feminiteta, indeks starenja, koeficijent starosti, prosječna starost, koeficijenti dobne ovisnosti, bračno stanje) i kratkim pregledom migracijske povijesti u razdoblju druge polovine 20. stoljeća, procijeniti kvalitetu neformalne skrbi za stare u odnosu na potencijalne pružatelje skrbi (u gradskim i izvangradskim područjima). Starenjem ukupnog stanovništva Hrvatske, sve manjeg broja djece u obitelji i odvojenim stanovanjem odrasle djece i njihovih ostarjelih roditelja smanjuje se krug glavnih pružatelja skrbi starijima. Sa smanjenjem broja članova i sve češćim oblicima nepotpunih obitelji te zaposlenošću žena, koje su tradicionalno najvažniji pružatelji svih oblika neformalne skrbi, javlja se problem nedostatka skrbi starijim članovima unutar obitelji. Usprkos promjenama u načinu života, obitelj je i dalje osnovni izvor emocionalne, informativne i praktične podrške starim ljudima. Prijateljska pomoć i podrška starima podjednaka je u gradu i na selu, dok je dobrosusjedsku pomoć nešto veća u izvangradskim područjima (primjerice u Istri i na otocima). Ipak, istraživanja potvrđuju da se socijalna mreža potpore i pomoći među seoskim stanovništvom promijenila od devedesetih godina prošlog stoljeća. Prijateljska i dobrosusjedska podrška mogu u određenoj mjeri nadomjestiti nedostatak skrbi djece, ali slabija mreža domova za starije i nemoćne u izvangradskim prostorima, a time i slabije organizirana vaninstitucionalna pomoć, zahtijevaju bolju organizacija formalne brige o starim ljudima, i to posebice u slabije naseljenim i manje razvijenim područjima. Znanstveni doprinos rada očituje se u razvoju znanstvenih spoznaja o starenju i neformalnoj skrbi o starim ljudima. Autorice na znanstveno utemeljen način iznose osnovne značajke starenja stanovništva u Hrvatskoj te procjenjuju kvalitetu neformalne skrbi o starima u odnosu na potencijalne pružatelje skrbi. A2 RADOVI 1. Podgorelec, S.; Klempić Bogadi, S. (2008). »Starije stanovništvo – potencijalni akteri gospodarskoga razvoja regija«, zbornik 1st International Conference ”Vallis Aurea“ (ur. B. Katalinić), Veleučilište u Požegi i DAAAM International, Požega - Vienna, 2008, str. 755-763, cjeloviti rad u zborniku. Uz teorijsku razradu pojmova vezanih uz starenje, analizu stranih i domaćih istraživanja o očuvanju radne sposobnosti do određenih razdoblja starosti, u radu se raspravlja o potrebi mobiliziranja starijeg stanovništva pri planiranju i provođenju programa usmjerenih na gospodarski razvoj hrvatskih regija. Znanstveni pristup starim ljudima u svijetu usmjeren je na poticanje uprabe znanja i iskustva starijih koje više ne ubrajamo u aktivno stanovništvo, ali posjeduju bogatstvo znanja i društvenih mreža (poznato u istraživanjima kao know how i know who znanja), koja ako se usmjere i iskoriste unutar poticajne okoline, mogu značajno utjecati na gospodarski, društveni, kulturni i okolišni aspekt zajednice u kojoj žive. Prikazan je dio rezultatâ istraživanjâ kvalitete života stanovništva na hrvatskim otocima provedenih u posljednjih desetak godina, a u kojima se analizira specifični problem funkcionalne sposobnosti i svakodnevne aktivnosti starijih otočana. Istraživanja su ustanovila visoki stupanj funkcionalne sposobnosti koji otočani zadržavaju do duboke starosti. Zbog nedostatka dovoljnog broja mlađega stanovništva na otocima javlja se potreba za uključivanje starijih u gospodarski razvoj njihovih lokalnih sredina. S obzirom na njihovu vitalnost i aktivan životni stil, autorice se zalažu za promjenu odnosa prema starijem otočnom stanovništvu jer postojeći zakoni o otocima i programi usmjereni na revitalizaciju otočnoga života zanemaruju taj, na nekim otocima pretežiti segment lokalnih zajednica. Uključivanjem starijih u razne programe razvoja otoka pridonosi se razvoju pojedinca (poticanje aktivnog, produktivnog starenja) i zajednice (proširivanje potencijalne baze lokalnih aktera gospodarskog razvoja, od lokalne do regionalne razine). Znanstveni doprinos očituje se u uvođenju novog, afirmativnog pristupa proučavanju starenja i starog stanovništva u Hrvatskoj. Naglašava se važnost poticanja aktivnog i produktivnog starenja na očuvanje stupnja funkcionalnosti i poboljšanje kvalitete života ukupne otočne populacije, a ne iskljičivo starih ljudi. 2. Podgorelec, S. (2006). »Stariji otočani – akteri revitalizacije otočnog prostora«, u: Zborniku 1. konferencije o kršu, (ur. Juraj Božićević). Gospić: Centar za hrvatski krš i Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja, 33-40, cjeloviti rad u zborniku. Istražujući kvalitetu života starih otočana na tri izabrana otoka zadarskog arhipelaga: Ugljanu, Dugom otoku i Ižu, autorica je pokušala dokazati nužnost uključivanja jednog dijela starije populacije koja je na otocima vrlo brojna, a na mnogim manjim ili iznimno malim otocima i prevladavajuća, posebice onih mladih starih osoba, u projekte koje osmišljavaju različite državne agencije kako bi zadržale mlade na otocima, omogućile razvoj određenih gospodarskih grana, obnovile i obogatile kulturne i zabavne sadržaje, ili, jednostavno, vratile život na otoke. Rad se zalaže za shvaćanje starih otočana kao potencijalnih ravnopravnih lokalnih aktera raznih programa kojima se planira pokrenuti oživljavanje otoka. Pozornost je usmjerena na ispitivanje dimenzija kvalitete života kojima potvrđujemo sposobnost i motivaciju starih otočana kao potencijalnih sudionika, u nekim dijelovima i nositelja, programa oživljavanja otočnog prostora. Starenje na otoku, samo po sebi, oblik je produktivna ili angažirana starenja. Želju za aktivnim sudjelovanjem iskazuju svi kojima dob (pretežno mladi stari) i zdravlje to dopuštaju, podjednako žene i muškarci, bračni parovi ili udovice/udovci, bez razlike na naselje ili otok na kojem žive. Svaki četvrti ispitanik u starijoj dobi (24, 5%) želi i misli da može aktivno pridonijeti raznim aspektima poboljšanja kvalitete života otočne zajednice. Usudimo li se ovaj udio starih ispitanika poopćiti na ukupno starije otočno stanovništvo, programi revitalizacije otočnog prostora mogu računati na nešto više od 8000 starijih osoba. Znanstveni doprinos rada očituje se u razvoju znanstvenih spoznaja o aktivnom životnom stilu ukupnog otočnog stanovništva, a posebice starijih. Analizom načina života, radne sposobnosti, provođenja vremena u skrbi za sebe, ali i druge članove obitelji ili lokalne zajednice, ustanovljen je značajan socijalni kapital među starijom otočnom populacijom na koji treba računati pri planiranju bilo kojeg programa revitalizacije otoka. 3. Podgorelec, S.; Čaldarović, O.; Brčić, C.; Švob, M. (2006). »Multikulturalitet, Integration und Segregation - Ueberlegungen vor dem Hintergrund von Forschungsergebnissen in Zagreber Stadtteil Dubrava«. International Lernen - Lokal Handeln.(urednici: Rudolf Leiprecht, Cristine Riegel, Josef Held, Gabriele Wiemeyer). Frankfurt am Main, London: IKO Verlag fuer Interkulturelle Komunikation, str. 143-155, ISBN 3-88039-589-9, poglavlje u knjizi (udio pristupnice 1/2). U radu se opširno teorijski raščlanjuju tri vrlo važna aspekta položaja mladih u Hrvatskoj: socijalna integracija i njena načelna ulogu u reguliranju ponašanja mladih u određenim multikulturnim sredinama, multikulturalizam kao oblik novije hrvatske politike koji potiče socijalnu integraciju različitih skupina u funkcionalno i strukturno sve više podijeljenom društvu te postojeći oblici institucionalne regulacije socijalne integracije. Potom se, analizirajući razne sekundarne izvore, prezentiraju rezultati koji potvrđuju postupnu promijenu suvremene službene hrvatske politike u smjeru sve jasnije potrebe poštivanja posebnosti određenih etničkih i/ili manjinskih skupina te nužnosti povećavanja uloga vladinih, ali i uloga svih mogućih institucija nevladinog tipa u promicanju ideja i prakse civilnog društva. Promjena institucionalne regulacije socijalne integracije utvrđena je i u praksi kroz praćenje rada ustanova na terenu, raznih akcija i aktivnosti te procesa u zagrebačkom kvartu Dubrava. Autori zaključuju da u Hrvatskoj postoji razrađena mreža institucionalne podrške poticanju socijalne integracije mladih na svim razinama - od škole pa sve do posebnih institucija čiji rad pobliže analiziraju. Znanstveni doprinos - U radu se po prvi puta na jednom mjestu sveobuhvatno analiziraju procesi promjena institucionalnih oblika regulacije društvene integracije mladih u mješovitim etničkim sredinama, spajajući pritom rezultate dobivene empirijskim istraživanjem i analizu velikog broja izvora sekundarnih podataka. 4. Podgorelec, S. (2005). »Starenje stanovništva naselja Murter«. Murterski godišnjak. Murter, broj 2, str. 363-374, cjeloviti rad u zborniku. Starenje stanovništva naselja Murter u posljednja tri desetljeća proces je koji se, bez obzira na specifičnost povezanosti otoka s kopnom, odvija podjednako po intenzitetu kao u naseljima na većini manjih dalmatinskih otoka. Svi analitički pokazatelji ustanovljavaju višu razinu starosti nego na ukupnom dalmatinskom otočju, ali nešto nižu no na pripadajućim šibenskim otocima. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva 1991. prosječna je starost stanovnika naselja Murter iznosila 41 godinu, indeks starenja 1,15, a koeficijent starosti 26,8. Od ukupnog broja stanovnika naselja, njih 2.013, čak 539 ili 27, 22% bilo je staro 60 i više godina. U starijim dobnim razredima, kao što je uobičajeno na otocima, znatno je manji broj muškaraca, svega 35, 44%, što je i jedna od karakterističnih posljedica depopulacije. Bez obzira na povezanost otoka s kopnom, u načinu života starijeg stanovištva prisutan je sklop razmišljanja koji najbolje možemo opisati psihološkim i sociološkim konceptom otočnosti (između ostalih višestrukost socijalnih uloga pojedinca, društvena solidarnost, osjećaj sigurnosti, specifičan sustav društvenih vrijednosti, poštovanje tradicije i vrednovanje obitelji). Starije stanovništvo na otocima često živi samo, bez djece koja su odselila od njih, ali vrlo često i s otoka. Prepušteni su kontaktu s vršnjacima i brizi susjeda ili samima sebi jer na otocima nedostaju svi oblici institucionalne skrbi. Prema podacima popisa stanovika 1991. na 14.630 stanovnika u dobi od 65 godina i starijima, na otocima je bilo svega tri doma umirovljenika smještenih na dva otoka – Korčuli i Visu. Uz nedostatak raznih oblika institucionalne skrbi za ukupno stanovništvo otoka, a prije svega zdravstvene i socijalne skrbi za starije, bez obzira na njihovu veličinu, broj naselja, udaljenosti od kopnenog središta kojem gravitraju i kvalitetu prometne povezanosti ili stupanj gospodarske razvijenosti ni na jednom od otoka ne postoji ni naznaka izgrađenog sustava službe za izvaninstitucionalnu skrb. Temeljni je zahtjev, pri organizaciji institucionalne skrbi za ostarjelo stanovništvo uzeti u obzir njihovu želju da se, bez obzira na zdravstvene potrebe ili potrebe kućne njege, pomoći u kućanstvu i dr., u što manjoj mjeri sele iz svojih mjesta. Doprinos rada je u ustanovljavanju gotovo identičnog obrasca populacijskog razvoja Murtera onom razvoju drugih dalmatinskih otoka, bez obzira na njegovu specifičnost – povezanost s obližnjim kopnom. Ukoliko sumarno prikažemo znanstvenu i stručnu djelatnost pristupnice, možemo konstatirati da je ona do sada objavila:
Ukupan broj objavljenih radova između dva izbora:
Ocjena i prijedlog povjerenstva. Kako je vidljivo iz navedenog prikaza znanstvene, stručne i ostale djelatnosti pristupnice dr. sc. Sonje Podgorelec, znanstvene suradnice Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, radi se o vrlo aktivnoj znanstvenici, koja sudjeluje u istraživanjima i objavljuje u našoj i stranoj znanstvenoj i stručnoj periodici. Također, aktivno sudjeluje u mnogim savjetovanjima – domaćim i međunarodnim. U okviru svoje institucije, obnaša odgovornu dužnost predsjednice Znanstvenog savjeta. Radi se o vrijednoj, aktivnoj i perspektivnoj znanstvenici srednje generacije koja se profilirala u ozbiljnog istraživača napose u području sociologije migracija, sociologije starenja i sociologije mediterana. Pristupnica djeluje uspješno i kao nastavnik niz godina. Posebno bismo kao klasifikacijske radove koji pristupnicu kvalificiraju za izbor u više znanstvenoistraživačko zvanje više znanstvene suradnice istaknuli sljedeće radove - Podgorelec, S. (2008) Ostarjeti na otoku – Kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka. Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, 306 str., (knjiga), rad »Ostarjeti u gradu – primjer Zagreba«, rad Klempić, S; Podgorelec, S. (2009). »Sociodemografske značajke i procesi u hrvatskim obalnim gradovima«. Geoadria. Zadar, god. 14, br. 2, str. 221-247, te rad Podgorelec, S.; Klempić, S. (2007). »Starenje i neformalna skrb o starim osobama u Hrvatskoj«. S obzirom na rečeno, povjerenstvo drži da pristupnica ispunjava u potpunosti minimalne zahtjeve propisane čl. 74, stav 2. Zakona o visokim učilištima, odnosno čl. 42 i 93 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i uvjetima Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja propisanim od strane Nacionalnog vijeća za znanost jer: - ima doktorat znanosti iz sociologije - ima objavljene značajne radove (ukupno i iza posljednjeg izbora) - ima više od 6 znanstvenih radova kategoriziranih kao a1 radovi, odnosno više od 14 radova kategoriziranih kao a1+a2 (ukupno 16,5 A1 i 15,6 A2 radova, dakle skupa više od 30 A1 i A2 radova) - je svojim radovima bitno utjecala na razvoj znanstvenog područja - surađuje već niz godina (više od 3 minimalno tražene) u realizaciji trajnih znanstvenih programa financiranih od strane Ministarstva znanosti Hrvatske (kao suradnica ili voditeljica projekata) S obzirom na rečeno, stručno povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću da prihvati ovaj izvještaj o ispunjavanju uvjeta predloženice dr. sc. Sonje Podgorelec, znanstvene suradnice Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu za izbor u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za oblast društvenih znanosti, polje sociologija na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Povjerenstvo: 1. Dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof. 2. Dr. sc. Milan Mesić, red. prof. 3. Dr sc. Dragutin Babić, znan. savjetnik (Institut za migracije i narodnosti, Zagreb) Odsjek za sociologiju Filozofski fakultet, Zagreb Zagreb, 3.02.2010. Fakultetskom vijeću Predmet: Izvještaj povjerenstva o ispunjavanju uvjeta predloženice za izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 27. siječnja 2010. godine imenovani smo u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice za znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje sociologija na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Podnosimo Vijeću sljedeći I z v j e š t a j. Na raspisani natječaj objavljen u Narodnim novinama br. 152 od 18.12.2009. g. prijavila se samo dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, hrvatska državljanka, u suradničkom zvanju znanstvene novakinje na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Pristupnica je svojoj prijavi priložila svu potrebnu dokumentaciju - životopis, presliku domovnice, presliku diplome o stečenoj visokoj stručnoj spremi, potvrdu o stečenom stupnju doktorice znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstveno polje sociologija, grana posebne sociologije izdane od Filozofskog fakulteta u Zagrebu prikaz znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti, pregled sudjelovanja na znanstvenim skupovima, popis objavljenih radova i same radove. Dokumentacija je predana u pisanom i u elektroničkom obliku (na CD-u) pa je stručno povjerenstvo moglo pristupiti analizi. Osvrt na životopis pristupnice. Pristupnica dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, rođena je u Šibeniku 1976. g. gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, a studij sociologije i filozofije diplomirala je 1999. g. na Hrvatskim sudijima. Poslijediplomski studij iz sociologije pohađala je u periodu 2001-2003, a stupanj magistra znanosti stekla je 2006. g.obranivši magistarski rad pod naslovom Sociološki aspekti mreže naselja u zagrebačkoj regiji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je u studenom 2009. g. s temom Utjecaj društvenih aktera na procese gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pristupnica je bila zaposlena kao nastavnica društvenih predmeta u gimnazijitijekom 2000. g., a od 12.05.2000. zaposlena je u suradničkom zvanju asistentice, odnosno znanstvene novakinje na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje i sada radi na realizaciji znanstvenoistraživačkih projekata financiranih od strane MZOŠ-a. 2009. g. je izabrana u suradničko zvanje više asistentice. Radi se o sljedećim projektima: Akteri društvenih promjena u prostoru (2007-2010), Sociološki aspekti mreže naselja (2002-2007) te Selo u tranziciji (2000-2002). Članica je Hrvatskog sociološkog društva i predsjednica sekcije za Sociologiju prostora. Također, bila je i izvršna urednica časopisa ((2006-2009) Sociologija i prostor (bivša Sociologija sela). Pristupnica ima i određeno nastavničko iskustvio jer je angažirana kao vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Sportska sociologija te na Šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje drži nastavu na kolegiju Sociologija urbanih i zaštićenih područja i na kolegiju Sociologija organizacije u šumarstvu. Znanstvena djelatnost pristupnice. U nastavku ovog izvještaja, osvrnut ćemo se na na najvažnije dimenzije njenog dosadašnjeg znanstvenog djelovanja – na objavljene radove i sudjelovanje na znanstvenim međunarodnim i domaćim skupiovima. Osvrt na radove pristupnice. 1. Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena (2008). Akteri rekonstrukcije Cvjetnoga trga u Zagrebu. Sociologija i prostor, 46, 179 (1): 53-76. (izvorni znanstveni rad, A1). U ovom radu razmatra se slučaj planirane gradnje stambeno-poslovnog kompleksa na Cvjetnom trgu u Zagrebu koji je zanimljiv na više načina, a analizom diskursa triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražilo se aktere uključene u taj projekt u 2007. godini i početkom 2008. godine. Ukratko se slučaj Cvjetnog trga može objasniti planiranjem projekta gradnje od strane investitora, predstavljen javnosti krajem 2006. godine. Predstavljeni projekt izazvao je iznimno burnu raspravu oko načina gradnje i planiranog rušenja na prostoru uz Cvjetni trg, te su se isprofilirale dvije suprotstavljene strane, oni koji su podržavali cjelokupni projekt i oni koji od početka protiv njega. Zagovornici ovog projekta često su se pozivali na nužnu promjenu zapuštenih donjogradskih blokova i time naglašavali njegov javni interes kao interes građana Zagreba. Protivnici su pak naglašavali ugroženost javnog prostora i javnih interesa, prometnu zagušenost koja će nastati, te narušavanje kulturne i povijesne baštine ovog mjesta. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere uključene u slučaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedećoj tipologiji: politički, ekonomski, stručni i civilni akteri. Planirano rušenje izazvalo je otpor civilnog sektora (Pravo na grad i Zelena akcija i dr.), dijela stručnjaka (arhitekata, urbanista, glumaca, sociologa i drugih) i dovelo do više ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je od samog početka projekta stvoren dojam izrazite podrške određenih institucija grada Zagreba i osobno gradonačelnika M. Bandića za nastavak projekta jer je u više navrata mijenjan GUP Zagreba (Generalni urbanistički plan Zagreba). Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doživio neke preinake, a glavni investitor je čak « prijetio» odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogući krajnji scenarij, pitanje je koliko će, ovaj projekt, ako se završi, biti inkorporiran u ovaj dio središta grada. 2. Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena (2007). Prehrana i zdravlje kao elementi kvalitete života u mreži naselja Hrvatske. Sociologija i prostor, 45, 175 (1): 29-61. (izvorni znanstveni rad, A1). U radu se prezentiraju rezultati istraživanje određenih elemenata kvalitete života, odnosno elemenata prehrane i zdravlja u sociologiji. Kvaliteta života kao sociološki koncept odnosi se na određenje razine zadovoljenosti osnovnim i ostalim potrebama stanovnika, životnim uvjetima, te standardom života. Postoje brojni elementi kvalitete života proizišli iz različitih područja života ljudi kao što su stanovanje, uvjeti rada, obrazovanje, slobodno vrijeme, zdravlje, prehrana, itd. Prehrana i zdravlje segmenti su kvalitete života koji se mogu promatrati i kao posebne sociološke poddiscipline, a u današnjem turbulentnom vremenu zauzimaju sve veće područje interesa, pod nazivima sociologija prehrane i sociologija zdravlja (medicinska sociologija). Upravo njih se nastojalo dijelom prikazati i ovim radom. Ovdje izneseni podaci dobiveni su istraživanjem koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu 2004. godine pod nazivom Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije na reprezentativnom uzorku od 2.220 ispitanika na prostoru cijele Hrvatske kao mreže naselja. Prema dobivenim podacima stvorena je slika o trenutnoj situaciji kod nas u područjima prehrane i zdravlja za koju se može reći da je relativno zadovoljavajuća, ali i da se može mijenjati, te poboljšavati za većinu stanovnika. S obzirom na dobivene rezultate, koji su dijelom i očekivani, potvrđuje se tranzicijski i transformacijski kontekst istraživanih područja. Isto tako sve se više potvrđuje međusobna i nerazdvojna veza prehrane i zdravlja koja se očituje u stalnoj brizi za zdravi život u suvremenim uvjetima. 3. Svirčić Gotovac, Anđelina (2006). Kvaliteta stanovanja u mreži naselja Hrvatske. Sociologija sela, Vol. 44, 171 (1): 105-127. (izvorni znanstveni rad, A1). Ovaj rad je tematski povezan sa znanstveno– istraživačkim projektom Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pod naslovom Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije, koji je realiziran u periodu 2002.-2005. godine. U sklopu toga provedeno je terensko istraživanje 2004. godine, a dio dobivenih podataka poslužio je i za izradu ovog rada. Navedeni se projekt odnosio na sociološko istraživanje mreže naselja u cijeloj Hrvatskoj, s veličinom uzorka od ukupno 154 naselja različitog tipa. Mreža naselja je sustav urbanih i ruralnih naselja koji zajedno čine prostornu i funkcionalnu cjelinu. Predmet istraživanja rada jest ispitati kvalitetu života u mreži naselja, i to preko elemenata stanovanja, opremljenosti kućanstava, te opremljenosti neposredne okoline ili susjedstva u naseljima. Iz dobivenih rezultata istraživanja utvrdila se postojeća kvaliteta stanovanja u naseljima, te primarna i sekundarna razina opremljenosti kućanstava u mreži naselja. Očekivano, rezultati su najbolji za najveće gradove, naročito za Zagreb, a najlošiji za seoska naselja. Općenito se potvrdila postojeća hijerarhijska struktura ispitivane mreže naselja, sa Zagrebom na vrhu. Međutim, u detaljnoj analizi zamijetili smo da je situacija ipak znatno kompleksnija. Često su podaci bolji za makroregionalne i regionalne centre nego za Zagreb, a za seoska su naselja bolja nego za gradska, ali to ovisi o ispitivanom kriteriju ili elementu kvalitete života odnosno stanovanja. 4. Svirčić, Anđelina (2002). Javni prostori u Zagrebu: primjer dvaju središnjih trgova. Sociologija sela, Vol. 40, 1/2 (155-156): 117-135. (izvorni znanstveni rad, A1). U ovom radu se prezentiraju rezultati sociološke analize nekih obilježja, funkcija i procesa koji se odvijaju na javnim prostorima, odnosno na onim životnim prostorima koji su zajednički, svima dostupni i koji su zbog toga javno dobro. Analizirani su središnji zagrebački trgovi kao tipični predstavnici javnih prostora, odnosno detaljnije su prikazani Jelačićev trg i Cvjetni trg. Obilježja tih trgova nazvana su sociološkim odlikama javnih prostora jer je njihov temeljni interes način odnošenja različitih društvenih grupa prema trgovima i javnim prostorima. Kroz prikazane sociološke odlike prate se svakodnevna zbivanja na trgovima koja ovise o različitom dobu dana ili tipu posjetitelja, te privremene manifestacije koje se događaju na njima, a sve to zajedno tvori socijalnu dimenziju trgova ili javnih prostora. Uz postojanje javnih prostora vezuju se i procesi koji ih, također određuju i na njih utječu kao što su procesi gentrifikacije, urbane obnove, urbanog uljepšavanja i drugi. Svi ti procesi pridonose, više ili manje, urbanom načinu života i izgledu gradova, pa su i njihova rješenja podložna kritici i (ne)zadovoljstvu struke ili javnosti. S obzirom da su ti procesi gotovo uvijek usko povezani i sa aktualnom političkom klimom, ona stvara okvir unutar kojeg se donose odlučujuća rješenja o slici urbanog prostora. Posljedice toga upravo su najvidljivije na užem gradskom području, odnosno na njihovim središtima i trgovima. Stoga se u tekstu prikazuju neke od posljedica djelovanja na javne prostore koje su se događale u zadnjem desetljeću na središnjim zagrebačkim trgovima, a tiču se kvalitete života u gradskim prostorima. S obzirom da te posljedice utječu na život stanovnika ili korisnika javnih prostora, sociološki je zanimljivo osvrnuti se na međusobnu komunikaciju ljudi i trgova i na promjene koje utječu na tu komunikaciju. Osim do sada navedenih radova, navodimo kao znanstvene radove i magistarski i doktorski rad pristupnice – Svirčić Gotovac, Anđelina (2006). Sociološki aspekti mreže naselja u zagrebačkoj regiji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad, 180 str. i Svirčić Gotovac, Anđelina (2009). Utjecaj društvenih aktera na procese gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba. Disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 211 str. (doktorski rad) koje u ovom izvještaju tretiramo kao najznačajnije kvalifikacijske radove pristupnice za izbor u znanstveno zvanje. 5. Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena (2007). Rekonstrukcija Central Business District (CBD) – primjer Cvjetnog trga u Zagrebu. U: Održivi prostorni razvoj gradova. N. Spasić (Ur.). Beograd: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, 25-43. (A2 rad). Slučaj planirane gradnje na Cvjetnom trgu u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom sadržaja triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražilo se sve aktere uključene u taj projekt (direktno ili indirektno), te kroz određeni vremenski period (protekla 2007. godine). Korištena je osnovna podjela na četiri tipa aktera: stručnjaci za prostor; politički akteri; ekonomski akteri i stanovnici/korisnici/građani (Bassand, 2001.; u Vujović, 2006.). Ukratko, slučaj Cvjetnog trga može se objasniti planiranim projektom koji se predstavio javnosti krajem 2006. godine nakon kojeg je započela iznimno burna rasprava svih uključenih strana, a nastavljena je i sljedećih mjeseci. Reakcije i raspravu u javnosti izazvao je projektni plan gradnje i rušenja na mjestu dosadašnjeg kina Zagreb i njemu susjedne kuće (inače rodne kuće pjesnika V. Vidrića). Umjesto njih bi niknule moderne i novoizgrađene poslovno-stambene zgrade sa podzemnim garažama čijom bi se gradnjom izmijenio dosadašnji izgled ovog trga. Rušenje tih dviju ustanova izazvalo je otpor dijela građana koji je naročito pojačan uključivanjem velikog broja arhitekata, urbanista i drugih znanstvenika (stručnjaka za prostor), civilnih udruga (Pravo na grad i Zelena akcija i dr.) ali i značajnih pojedinaca u jedan organizirani prosvjed. U javnosti (stanovnici/korisnici/građani) je, samim predstavljanjem tog projekta od strane njegovog inicijatora i novog vlasnika kina Zagreba T. Horvatinčića i njegove poslovne grupacije (ekonomski akteri), uz jaku podršku gradonačelnika M. Bandića (politički akteri), stvoren val prosvjeda. Prosvjed je naročito aktualiziran saznanjem o nepoštivanju GUP-a od strane ekonomskih aktera. Stoga se u sljedećim tjednima odvijala prava građanska akcija i inicijativa kojom se tako zamišljen projekt pokušavalo spriječiti ili barem ograničiti u okvir povijesno-urbanističkih zahtjeva. Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama, doživio neke preinake a započeti poslovi gradnje su zaustavljeni. Njegov se nastavak u budućnosti ipak očekuje ali u jednom drugačijem i primjerenijem obliku u kojem bi se povijesno i moderno uspješno objedinilo u postojeći koncept centra grada. 6. Cifrić, Ivan; Svirčić, Anđelina (2005). Socio-Ecological Metabolism of Rural Society. In: Environmental Management; Contribution to Solution. N. Koprivanac (Ed.). Zagreb: Faculty of Chemical Engineering and Technology in Zagreb, 39-47. (A2 rad). In this article, the difference between ecological (natural) metabolism and socio-ecological (mediated by the society) metabolism is discussed. There are also differences between rural socio-ecological metabolism (metabolism of the peasant society, countryside society) and urban socio-ecological metabolism (industrial metabolism). Rural metabolism differs from urban, and as a "closed" cycle of the circulation of materials between nature and humans, the cultural and its closer to natural metabolism mediate it. Rural metabolism can empirically both, a complex perception of rural development and a sustainable balance of the social and ecological system on the local level. At the same time, it can paradigmatically inspire re-thinking of the "ecological complex" in the contemporary discourse on sustainable development not only both in rural areas and on the global level. In this discourse important are not only ecological, but also socio-ecological and anthropological aspects. Rural socio-ecological metabolism has conceived as a set of socially motivated physical processes in which the natural resources - by means of human work and energy - are being transformed into products, services and organic waste that goes back into the nature. Rituals and culture production are accompanying this process. It need to be pointed out the fact that during the last few centuries - both in theoretical thinking on development and in practice - the nature has been reduced to a material precondition of development, while the relationship between man and nature has increasingly been mediated by the scientific and technological complex. Only with the globalization of the ecological crisis attempts were made to find out possible applications of the concept of sustainability (and diversity). This concept is especially important in discussions on the development of settlements and protection of ecological system in Croatia as a transition country. Rural metabolism point out that the stability of the relation between a social system and an environmental system is possible; that socio-ecological metabolism is "extended metabolism"; and that is a mediated by type of a society; that knowledge on functioning of the whole of the system is important, not on its parts; that environmental complex should be sustained as stable; in order to sustain stability and diversity of environmental system of cultures. 7. Svirčić, Anđelina (2002). Grebaštica u razdoblju tranzicije: usporedba sa Primoštenom i Šibenikom. U: Selo: izbor ili usud. D. Seferagić (Ur.). Zagreb: Institut za društvena istraživanja. (A2 rad). U ovom radu pristupnica analizira razlike u tipu razvoja dvaju naselja - Grebaštice i Primoštena - izazvanih nizom društvenih okolnosti. Primošten se razvija kao tipično uspješno turističko naselje, a Grebaštica pokazuje osobine zatvorenosti prema uobičajenom obrascu promjena. Autorica smatra da bi baš te osobine mogle doprinijeti drugačijem tipu razvoja koji bi se bazirao na kvaliteti i različitosti, umjesto na masovnosti i unificiranosti. Usporedba dvaju naselja temeljila se na aktualnim društvenim promjenama uzrokovanima Domovinskim ratom i tranzicijskim kontekstom društvene zbilje analizirajući mnogobrojne posljedice proizišle iz njih. 8. Svirčić Gotovac, Anđelina (2009). Aspekti ugroženosti javnih prostora. U: Od mjesta do ne-mjesta: interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (u proceduri objave) (priložena potvrda uredništva). S današnjim razvojem grada javni prostor (public space) postao je ugrožen kao i njegova definicija. Brojne su kritike o postojanju javnih prostora i pitanja koliko su oni u punom smislu uopće mogući danas. Upravo su obilježja otvorenosti, dostupnosti i pristupačnosti javnih prostora postala predmetom diskusija. Naglašava se kako su javni prostori uglavnom samo oni sigurni prostori. Mnoge gradske administracije diljem svijeta žele upravo takvu sigurnost grada koja se ogleda kroz nisku stopu kriminala i bez siromaštva, barem onog vidljivog. Takvo je shvaćanje posebno izraženo u zapadnim gradovima, američkim i britanskim, gdje uloga gradskih institucija ide u navedenom smjeru. Osim navedenih radova, pristupnica ima i publicirane radove u zbornicima sažetaka izlaganja sa znanstvenih i stručnih skupova – (1) Svirčić Gotovac, Anđelina (2009). Postoje li uopće javni prostori? Zagreb: Od mjesta do ne-mjesta: interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture, 24. i 25. rujna 2009., Institut za etnologiju i folkloristiku. Knjiga sažetaka, 16. str., (2) Svirčić Gotovac, Anđelina (2009). Gentrifikacija kao proces prestrukturiranja u prostoru. Zagreb: Nacionalni sociološki kongres: Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije, 3.-4. travnja 2009., Knjiga sažetaka, 32. str., (3) Svirčić Gotovac, Anđelina (2008). The Destruction of the Natural and Cultural Landscape – the Croatian Coast Example. In: The Permanent European Conference for the Study of the Rural Landscape 23rd Session - Landscapes, Identities and Development - Book of Abstracts, pp. 142. Z. Roca (Ed.). Lisabon: Universidade Lusofona. Kako je vidljivo iz ove kraće prezentacije A1 i A2 osnovnih radova pristupnice dr. sc. Anđeline Svirčić Gotovac, pristupnica je do sada objavila 4 A1 i 7 A2 radova (jedan rad u procesu tiskanja). Do izbora u zvanje više asistentice (2009 g. ), pristupnica je objavila navedene radove, a iza tog izbora pristupnica je objavila 2 znanstvena rada (A1) a 1 rad se nalazi u postupku objavljivanja (priložena potvrda), dok su 2 rada u fazi recenziranja. Sudjelovanje na domaćim i međunarodnim savjetovanjima. Pristupnica je do sada (sa saopćenjima) sudjelovala u radu 3 domaća i 4 međunarodna skupa: Domaći skupovi
Međunarodni skupovi
Stručna djelatnost pristupnice. Pristupnica je u proteklom periodu objavila i više prikaza, recenzija i informacija – (1) Svirčić Gotovac, Anđelina (2009). Čovjek i grad: urbanosociološka istraživanja. U: Proizvodnja Novoga Zagreba. Zarez, XI / 270, 26. studenoga 2009.: 40-41. (prikaz), (2) Svirčić Gotovac, Anđelina (2008). Sociološki okvir kvalitete života. U: Kineziološka rekreacija i kvaliteta života. (Ur.). M. Andrijašević. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Međunarodna znanstveno-stručna konferencija), 25-33. (stručni rad), (3) Svirčić Gotovac, Anđelina (2008). 23rd Session of PECSRL - Landscapes, Identities and Development, Lisbon and Óbidos, Portugal, 1-5 September 2008 (Krajolici, identiteti i razvoj, Lisabon i Obidos, 1.-5. rujan 2008.). Socijalna ekologija, 2008., Vol. 17, No. 3: 322-323. (prikaz), (4) Svirčić Gotovac, Anđelina (2006). Zagreb kao mreža naselja. U: “Mreža naselja u umreženom društvu: društvene i prostorne promjene u nekim tranzicijskim zemljama” (izlaganje na okruglom stolu), 02. lipanj 2006. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, Sociologija sela, Vol. 44, 171 (1): 35-40. (osvrt) te (5) Svirčić, Anđelina (2002). Radovan Ivančević: Za Zagreb (…suprotiva mnogim). Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2001. Sociologija sela, Vol. 40, 1/2 (155-156), 213-216. (recenzija) Mišljenje i prijedlog povjerenstva. Uvidom u natječajni materijal, ukupnu znanstvenu, stručnu, i ostalo aktivnost pristupnice dr. sc. Anđeline Svirčić Gotovac, više asistentice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, povjerenstvo konstatira da je pristupnica vrijedan i perspektivan znanstveni radnik koji je do sada već istraživao i objavio niz zanimljivih i vrijednih radova iz područja sociologije sela i grada, sociologije prostora i socijalne ekologije te da je provela niz relevantnih istraživanja koja su unaprijedila fond spoznaja u našoj sociologiji. Time je dovela i do povećanja znanstvenih iskustava i niza podataka koji će biti značajni za daljnji razvoj posebnih sociologija, napose sociologije prostora, sela i grada te socijalne ekologije. U smislu kvalifikacijskih radova za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta povjerenstvo posebno ističe magstarski i doktorski rad pristunice kao i prva 3 rada navedena u klasifikaciji kao A1 radovi. Povjerenstvo stoga drži da pristupnica u potpunosti ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice iz područja društvenih znanosti jer ispunjava uvjete propisane člankom 42. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i članka 74. Zakona o visokim učilištima:
S obzirom na rečeno, povjerenstvo ističe da pristupnica dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, viša asistentica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu u potpunosti ispunjava natječajne uvjete te predlaže Vijeću da prihvati ovaj izvještaj i time omogući pristupnici izbor u navedeno znanstveno zvanje. Povjerenstvo:
Prof. dr. sc. Aleksandar Durman Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet u Zagrebu
Yüklə 5,98 Mb. Dostları ilə paylaş:
|