FONDEKO SVIJET/34/2011.
28
o soli i zimi
dr. sc. abdulah ahmetović
O
d hemijskih topitelja (soli) koji se ko-
riste za održavanje puteva u zimskom
periodu najčešće se primijenjuje na-
trijum hlorid – NaCl, a koristi se određena
količina kalcijum hlorida CaCl
2
i magnezijum
hlorida MgCl
2
i to kao suha ili vlažna so
(ovlažena zasićenom otopinom iste soli), te u
obliku zasićenog vodenog rastvora.
Zbog najpovoljnije nabavne cijene u upo-
trebi je uglavnom natrijum hlorid – NaCl.
Predočit ćemo uslove korištenja soli za pu-
teve na primjeru Bosne i Hercegovine. U
dva BiH entiteta (Federacija BiH i Republi-
ka Srpska) godišnje se troši oko 40.000
tona soli za puteve. Moguća je primjena
dvije vrste NaCl: morska ili rovna so gra-
nulacije 0-2,0 tj. 0-4,0 mm i evaporirana so
– proizvedena uparavanjem slane vode
granulacije 0-1,0 mm.
U prethodnom periodu bilo je nametnuto
mišljenje da so proizvedena uparavanjem
slane vode zbog svoje granulacije (0-1,0
mm) nije povoljna za održavanje puteva u
zimskom periodu. Ovo je u potpunosti de-
mantovano literaturom (H.Sokol, S.Škafec,
Z.Jakšić: „Primjena soli u zimskim uvjeti-
ma održavanja i njeno skladištenje”, Za-
greb, 2007.g., www.salinen.com, www.sol.
hr/solzaceste.html)
Uradili smo uporednu analizu slučajnog
uzorka morske i evaporirane soli, a rezul-
tati su prikazani u tabeli 1:
Analizirajući rezultate prikazane u tabeli 1.
i izvodeći ekološko poređenje može se
konstatovati sljedeće:
- Morska so sadrži do 2,35% netopivih ma-
terija. Drugim riječima sa gore navedenih
40.000 (t/god) opteretimo okolinu sa 940
tona netopivih materija, a sa evaporiranom
soli to iznosi 4,0 tona godišnje, tj. 225 puta
manje.
upotreBa soli Za puteve -
EKOLOŠKE UPOREDBE
U prethodnom periodu bilo je nametnuto mišljenje da so proizvedena
uparavanjem slane vode zbog svoje granulacije (0-1,0 mm) nije povoljna za
održavanje puteva u zimskom periodu
- Sadržaj Ca+Mg je u morskoj soli oko 370
puta veći nego u soli proizvedenoj upara-
vanjem slane vode.
- Sadržaj aktivne materije (NaCl) je neupo-
redivo veći u soli proizvedenoj uparavanjem
slane vode (99,75:88,55%). Sadržaj teških
metala (arsen, bakar, kadmij, olovo, živa)
nije analiziran, ali po prirodi proizvodnog
procesa oni se u evaporiranoj soli pojavljuju
u tragovima, dok ih u morskoj soli zbog se-
lektivne kristalizacije sasvim sigurno ima.
U tabeli 2. date su dozvoljene količine teš-
kih metala propisanih važećim Pravilni-
Komponenta
Morska so
Evaporirana so
NaCl (%)
87,94-88,55
99,70-99,75
Vlaga (%)
2,54-2,60
0,045
Netopivo (%)
1,92-2,35
0,01
SO
4
2-
(%)
5,42
0,007
Ca + Mg (%)
2,24
0,006
E-536 (mg/kg)
2,0
8,0
Granulacija (mm)
0-4
0-1
Tabela 1: Uporedna analiza soli
kom u BiH, zemljama EU i sadržaj istih u
evaporiranoj soli.
Objedinjavajući ranije navedene podatke
može se konstatovati sljedeće:
- Sa morskom soli po cestama pospemo
približno 10% njenih primjesa koje ne do-
prinose kvalitetnijem otapanju snijega i
leda (netopive materije, vlaga, sulfatni jon
SO
4
2-
, kalcij i magnezij). Sve to platimo po
cijeni soli. Ovdje posebno treba naglasiti
sadržaj sulfatnog jona SO
4
2-
kojeg u mor-
skoj soli ima iznad 5%. Poznata je činjenica
da sulfatni jon na koncentracijama iznad
0,7 % ima izuzetno korozivno dejstvo na
beton i asfaltnu podlogu puteva.
- So proizvedena uparavanjem slane vode
sadrži ukupno ispod 0,3% materija koje ne
utiču na kvalitet otapanja snijega i leda,
odnosno, preko trideset puta manje nego
morska so.
- Još da napomenemo da ekonomski efekti
upotrebe domaće soli za posipanje puteva
nisu predmet ovog rada, te da stimulacija
domaće proizvodnje zaslužuje posebnu
elaboraciju.
Komponenta
Dozvoljeno
Pravilnikom u BiH
(mg/kg)
Dozvoljeno
Pravilnikom u EU
(mg/kg)
Sadržaj u
evaporiranoj soli
(mg/kg)
Arsen
≤ 0,5
≤ 0,25
< 0,02
Olovo
≤ 2,0
≤ 0,5
< 0,1
Kadmijum
≤ 0,5
≤ 0,2
< 0,1
Hrom
-
≤ 0,5
< 0,2
Bakar
≤ 2,0
≤ 0,5
< 0,2
Nikal
-
≤ 0,5
< 0,2
Živa
≤ 0,1
< 0,05
< 0,002
Cink
-
≤ 2,0
< 1,0
Tabela 2. Sadržaj teških metala u soli za posipanje puteva (M. Muratbegović: „Dozvoljene
količine opasnih materija u soli za posipanje puteva”, Tehnološki fakultet Tuzla, 2011.g.)
29
FONDEKO SVIJET/34/2011.
Globalni ekološki fond
doc. dr. senad oprašić,
Mr. sc. azra rogović-Grubić,
nermina skejović-Hurić,
Mr. sc. enes Šeperović
G
lobal Environment Facility (GEF) je
Globalni ekološki fond osnovan 1991.
godine, kao pilot-program u Svjetskoj
banci rezolucijom Izvršnih direktora banke i
međuagencijskim aranžmanom Svjetske ban-
ke, UNEP-a i UNDP-a s ciljem da pruža po-
moć u zaštiti okoline na svjetskom nivou, te da
promovira ekološki opravdani i održivi eko-
nomski razvoj. Ove godine obilježava dvadeset
godina postojanja i rada, te prerastanja iz sta-
tusa pomoćne agencije Svjetske banke do naj-
respektabilnije nezavisne finansijske organiza-
cije, koja podržava i daje grantove zemljama sa
ekonomijom u tranziciji za projekte koje se
odnose na klimatske promjene, biodiverzitet,
međunarodne vode, degradaciju zemljišta, za-
štitu ozonskog omotača i stalne organske zaga-
đivače (POP’s-e). Početni fond je iznosio 1 mi-
lijardu US dolara. Fond je zamišljen da bude
izvor kofinansiranja putem grantova i koncesi-
ja, za zemlje koje apliciraju za finansiranje oko-
linskih projekata. Takva strategija omogućava
Fondu da kombinuje sopstvena sredstva sa
sredstvima od vlada, banaka, nevladinih orga-
nizacija, i bilateralnih i multilateralnih agenci-
ja radi rješavanja globalnih okolinskih priori-
teta na nacionalnom nivou. Po principu „misli
globalno radi lokalno“ glavni izazovi za GEF
uslijedili su 1992. godine predlaganjem tri Rio
konvencije. Od 1994. godine GEF postaje glav-
ni mehanizam globalnog finansiranja okolin-
skih aktivnosti.
dvadeset Godina
POZITIVNOG UČINKA
Od 1994. godine GEF postaje glavni mehanizam
globalnog finansiranja okolinskih aktivnosti.
projekti i implementacija
Vijeće GEF-a je ujedno i glavno upravljačko
tijelo GEF-a, a zadatak mu je da razvija, usvaja
i vrjednuje GEF programe. Sastaje se dva puta
godišnje, a o svim pitanjima odlučuje konsen-
zusom, Članovi Vijeća predstavljaju 32 konsti-
tuencije u koje se uključuje više zemalja koji
zajedno čine jednu konstituenciju. Bosna i
Hercegovina je članica konstituencije u kojoj
su: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Mo-
ldavija, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Ru-
munija, Srbija i Ukrajina. Članica Vijeća ispred
naše konstituencije je Ukrajina, do kraja ove
godine, a zamjena je Albanija. Od slijedeće go-
dine članica Vijeće bit će Albanija, dok će naša
zemlja biti zamjenski član. Tek 2013. godine
Bosna i Hercegovina će predstavljati konstitu-
enciju 12 zemlja i zastupati njihove interese u
Vijeću GEF-a. BiH je postala članica GEF-a od
29.10.2001. godine, dok je članica konstituen-
cije postala tek u junu 2007. godine. Kriteriji za
finansiranje je prije svega članstvo u međuna-
rodnim okolinskim sporazumima: tri Rio ko-
vencije (UNFCCC, UNCBD, UNCCD), te
Štokholmska konvencija o POP’s-ima, Helsinš-
ka konvencija o međunarodnim vodama i je-
zerima i Bečka konvencija o zaštiti ozonskog
omotača. Prioritet su klimatske promjene i
zaštita biodiverziteta, pri čemu možemo reći
da se GEF u oblasti klimatskih promjena foku-
sira na uklanjanje barijera energetskoj efika-
snosti i očuvanju energije, promociji usvajanja
obnovljive energije, smanjenju dugoročnih
troškova energetskih tehnologija, niske emisije
stakleničkih plinova, promocija okolinski odr-
živog prometa, te drugim aktivnostima veza-
nim za podršku rješavanja pitanja emisije sta-
kleničkih plinova. U oblasti biodiverziteta,
pokrivaju pitanja zaštite i unaprjeđenje ekosi-
stema sušnih i polusušnih područja, obalnih,
morskih i slatkovodnih ekosistema, a u fokusu
su i šumski i planinski ekosistemi, te očuvanje
i održivo korištenje biodiverziteta bitnog za
poljoprivredu.
U prethodnom periodu definirana je alokaci-
ja sredstava kroz sistem RAF 4 (Resource
Allocation Framework) koji je bio zasnovan
na izračunu indeksa u koji ulaze koristi za
globalni okoliš, nivoi izvedbe pojedinih ze-
malja, predvidivost i transparentnost. Na
osnovu tih pokazatelja za Bosnu i Heregovinu
je bilo predviđeno finansiranje projekata u
maksimalnom iznosu u okviru grupe za bio-
raznolikost – do 3,5 miliona US dolara, te za
klimatske promjene do 3,1 miliona US dola-
ra. Da bi se sredstva mogla iskoristiti potreb-
no je ispuniti odredjene zadatke i u zemlji. Ti
zadaci ogledaju se u tome, da se u konsultaci-
ji s zainteresiranim stranama razvije jasna i
dosljedna GEF strategija, integriraju GEF pri-
oriteti u šire nacionalne okvire zaštite okoline
i održivog razvoja, identificiraju nacionalni
prioriteti za GEF financiranje. Pored toga po-
trebno je u kontaktu sa Sekretarijatom ra-
spraviti projektne koncepte i pristupe, nakon
nacionalnih konsultacija odobriti predložene
projektne koncepte, te u partnerstvu s pro-
vedbenom agencijom razviti projekat i zapo-
četi provedbu. Zbog toga je neophodno u
narednom periodu uspostaviti nacionalnu
koordinacije za GEF.
iskustvo BiH
Do 2010. godine Bosna i Hercegovina je ura-
dila 5 GEF projekata u iznosu od preko 13
mil. USD, te učestvovala u 11 regionalnih
projekata u vrijednosti većoj od 81 mil. USD.
Trenutno su u toku aktivnosti na različitim
GEF projektima. Projekat “Zaštita biodiver-
ziteta u Livanjskom polju” se odvija sa sred-
stvima od GEF-a: od oko 1 milion US dolara,
kao i projekat pod nazivom “Energija iz bio-
mase za stvaranje zaposlenosti i energetske
sigurnosti”, koji se odvija na prostoru Srebre-
nice, Milića, Bratunca, a sredstva GEF-a
iznose 1 milion US dolara. Cilj ovog projekta
je uklanjanje tržišnih prepreka za usvajanje
koristi od održive energije iz biomase u ru-
ralnim područjima BiH, kao i povećanje za-
poslenosti, te smanjenje siromaštva u lokal-
nim općinama. GEF finansira u Bosni i
Hercegovini i projekat: “Zaštićena šumska i
planinska područja”, koji je još uvijek u toku.
Radi se o nacionalnom projektu sa GEF
grant sredstvima od 3 miliona US dolara, a
Agencija za implementaciju je Svjetska ban-
ka. Pored ovih trenutno se implementira
međudržavni projekat pod nazivom “Uprav-
ljanje slivom rijeka Neretva-Trebišnjica” koji
se odvija na prostoru Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske, a ukupan iznos GEF
grant sredstava je 8 milona US dolara od ko-
jih je 6 miliona za BiH. Agencija za imple-
mentaciju ovoga projekta je Svjetska banka.
Također, učestvujemo i u regionalnom pro-
jektu „Strateško partnerstvo u Mediteranu
veliki morski ekosistemi“ koji implementira
UNEP u saradnji sa drugim implementacio-
nim agencijama (UNIDO, FAO, UNES-
CO,...), a sa ciljem da se zaštiti ugroženi mor-
ski i obalni ekosistem u Mediteranu.
Foto: L. Stajić - Prioritet, zaštita biodiverzititeta