Zakon kao cilj inspekcijskog nadzora podjednako uvažava zakonitost i bezbednost. Zakon kao cilj inspekcijskog nadzora podjednako uvažava zakonitost i bezbednost. Regulatorni rizik Bezbedonosni rizik
Da li je poželjno u potpunosti eliminisati rizik?
Inspekcije ne mogu da iskontrolišu sve subjekte, niti da utvrde i reaguju na svaku nezakonitost i svaki rizik, jer to nije izvodljivo niti smisleno. Neophodno je rangirati nadzirane subjekte prema rizičnosti, zavisno od težine moguće štetne posledice i verovatnoće njenog nastanka - napraviti prioritete, i postupati blagovremeno i efikasno na osnovu procene rizika Inspekcija identifikuje rizike po zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese, koji mogu nastati iz poslovanja ili postupanja nadziranog subjekta
Član 9 Zakona Član 9 Zakona - Inspekcijski nadzor zasniva se na proceni rizika i srazmeran je procenjenom riziku, tako da se rizikom delotvorno upravlja. Procena rizika je deo procesa analize rizika koji obuhvata i upravljanje rizikom i obaveštavanje o riziku
Kombinacija verovatnoće nastanka štetnih posledica po zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese (npr. javni prihodi), koje mogu nastati iz poslovanja ili postupanja nadziranog subjekta i verovatne težine tih posledica Kombinacija verovatnoće nastanka štetnih posledica po zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese (npr. javni prihodi), koje mogu nastati iz poslovanja ili postupanja nadziranog subjekta i verovatne težine tih posledica
Sve proističe iz javnih vrednosti (dobara, prava i interesa) koje štiti regulatorni sistem. U saradnji sa resornim ministarstvom, utvrdite sektorske prioritete i prepoznajte opasnosti koje prete njihovom ostvarenju. Sve proističe iz javnih vrednosti (dobara, prava i interesa) koje štiti regulatorni sistem. U saradnji sa resornim ministarstvom, utvrdite sektorske prioritete i prepoznajte opasnosti koje prete njihovom ostvarenju. Te vrednosti i prioriteti pokreću čitav proces. Rizik (risk) nije sam po sebi vrednost, već način da se zaštite pomenute vrednosti i prioriteti. Nemojte početi od utvrđivanja rizika. Oni proističu iz analize štetne posledice – opasnosti (hazard). „Opasnost“ (hazard) je šteta koju treba izbeći, dok je „rizik“ sadrži verovatnoću da će do štete doći.
Procena rizika predstavlja okosnicu planiranja i vršenja inspekcijskog nadzora. Procena rizika predstavlja okosnicu planiranja i vršenja inspekcijskog nadzora. Inspekcijski nadzor zasniva se na proceni rizika (eng. risk-based inspection) i srazmeran je procenjenom riziku, tako da se rizikom delotvorno upravlja. Rizik, prema stepenu, može biti neznatan, nizak, srednji, visok i kritičan. - Inspekcija nije dužna da vrši inspekcijski nadzor kada je procenjeni rizik neznatan.
Dobri informacioni sistemi mogu biti od velike pomoći za analizu rizika i njegovu procenu, ali pojedine zemlje ostvaruju izvanredne rezultate primenom prostih tabela u programu Excel – nepostojanje sistema nije izgovor za nerad. Dobri informacioni sistemi mogu biti od velike pomoći za analizu rizika i njegovu procenu, ali pojedine zemlje ostvaruju izvanredne rezultate primenom prostih tabela u programu Excel – nepostojanje sistema nije izgovor za nerad. Već postoje međunarodne baze podataka koje sadrže podatke od značaja za procenu rizika u Srbiji – poput FAO, SZO, OIE – kao i međunarodni sistemi za brzo obaveštavanje i uzbunjivanje, kao što su RAPEX i RASFF. Glavni uslov nije dobar softver, već ljudi sa zdravim rasuđivanjem.
Pojedini rizici su uvek prisutni, ali drugi rizici se javljaju i nestaju kako se okolnosti menjaju. Pojedini rizici su uvek prisutni, ali drugi rizici se javljaju i nestaju kako se okolnosti menjaju. Promene u privredi mogu da prouzrokuju rizike, i to naročito u građevinarstvu, gde projektima koji su pokrenuti uz solidno finansiranje može nestati novca. Rizik na tržištu uvek vodi bezbednosnom riziku. Sadašnja kretanja migranata povećaće pojedine rizike (opterećenje javnih usluga) a možda i stvoriti nove. Pristup boljim podacima, uključujući i onima izvedenim iz iskustva same inspekcije, može da promeni rezultat procene rizika. Rizik može biti dinamičan i treba ga redovno iznova procenjivati.
(2) Mesto - Rizici u gradskoj i seoskoj sredini se mogu razlikovati. Ali se u različitim situacijama mogu razlikovati i načini da se prevaziđe isti rizik. (2) Mesto - Rizici u gradskoj i seoskoj sredini se mogu razlikovati. Ali se u različitim situacijama mogu razlikovati i načini da se prevaziđe isti rizik. (3) Grupe na koje utiče - Obdaništa i bolnice će uvek biti posebni slučajevi zbog osetljivosti grupa ljudi o kojima je reč. Kod procene rizika u obzir se moraju uzeti grupe ljudi koje su osetljivije na rizike koji se procenjuju. Ovde je često reč o „nenamernim posledicama“ jer su tokom procene načinjene pogrešne pretpostavke o funkcionisanju predloženih mera u praksi. (4) Ekonomska snaga - Preveliki fokus na opasnosti u određenom sektoru može da utiče na ravnotežu između zaštite društva od tih opasnosti i podsticanja razvoja i rasta privrednih subjekata.
Cilj pored rizika smanjiti i neujednačenost, samovolju, koruptivnost i druge moguće zloupotrebe u pokretanju i sprovođenju inspekcijskog nadzora, kao i primedbe na učestalost i trajanje inspekcijskog nadzora kod jednih i izostanak ovog nadzora kod drugih privrednih subjekata. Cilj pored rizika smanjiti i neujednačenost, samovolju, koruptivnost i druge moguće zloupotrebe u pokretanju i sprovođenju inspekcijskog nadzora, kao i primedbe na učestalost i trajanje inspekcijskog nadzora kod jednih i izostanak ovog nadzora kod drugih privrednih subjekata.
Procenjuje se polazeći od: Procenjuje se polazeći od: - prirode štetnih posledica
- koja proizlazi iz vrste delatnosti ili aktivnosti nadziranog subjekta, odnosno karakteristika robe ili proizvoda koga nadzirani subjekat stavlja u promet ili usluga koje nadzirani subjekat pruža, ili radnji koje preduzima, odnosno ovlašćenja koja vrši u sklopu svog poslovanja ili postupanja, a u odnosu na zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese, i
- obima štetnih posledica
- pre svega kruga lica koji koriste robu, proizvod ili usluge, odnosno kruga lica koja ostvaruju određena prava u nadziranom subjektu ili u vezi sa nadziranim subjektom, odnosno opsega zakonom i drugim propisom zaštićenih dobara, prava i interesa na koje se odnosi delatnost ili aktivnost nadziranog subjekta ili na koje ona utiče
Verovatnoća nastanka štetnih posledica procenjuje se polazeći o Verovatnoća nastanka štetnih posledica procenjuje se polazeći o - prethodnog poslovanja i postupanja nadziranog subjekta, uključujući poslednje utvrđeno stanje zakonitosti i bezbednosti njegovog poslovanja i postupanja
- standarda i pravila dobre prakse koje nadzirani subjekat primenjuje;
- sistema upravljanja i unutrašnjeg nadzora nad zakonitošću,
- pravilnošću i bezbednošću poslovanja i postupanja kod nadziranog subjekta,
- upravljanja rizicima i unutrašnjeg nadzora kod nadziranog subjekta, kao i revizije finansijskih izveštaja nadziranog subjekta;
- stanja u oblasti u kojoj se njegova delatnost ili aktivnost vrši i predviđanja budućih kretanja u njoj;
- unutrašnjih i spoljnih stručnih, tehničkih, tehnoloških i finansijskih kapaciteta nadziranog subjekta
Numrtička vrednost stepena rizika dobija se množenjem numeričkih vrednosti težine štetnih posledica i verovatnoće njihovog nastanka. Numrtička vrednost stepena rizika dobija se množenjem numeričkih vrednosti težine štetnih posledica i verovatnoće njihovog nastanka.
ISO 31000: ISO 31000: - Međunarodni standard koji sadrži principe i predstavlja vodič za efektivno upravljanje rizikom
- Nije specifičan za bilo koju industriju ilisektor
- Primenjiv na bilo koju vrstu rizika
- Primenjiv za bilo koji tip organizacije
- Moguće ga je prilagoditi tako da odgovara potrebama organizacije
ISO 31000:2009 sadrži: - Termine i definicije u oblasti upravljanja rizikom
- Principe kojima se rukovodi efektivno upravljanje rizikom
- Okvir i proces upravljanja rizikom
ISO 31000 je veoma kratak 24 strane, jednostavan i razumljiv Srpski standard SRPS EN 31010:2011 Menadžment rizikom – Tehnike ocene rizika
Opšti okvir za procenu rizika postavljen Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Uredbom o zajedničkim elementima procene rizika u inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik RS“, broj 81/15), Opšti okvir za procenu rizika postavljen Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Uredbom o zajedničkim elementima procene rizika u inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik RS“, broj 81/15), - kriterijumi za težinu i verovatnoću nastanka štetnih posledica
U strukturi rizika najveći broj zauzimaju neznatni i mali rizici, zatim visoki, dok je najmanje kritičnih rizika U strukturi rizika najveći broj zauzimaju neznatni i mali rizici, zatim visoki, dok je najmanje kritičnih rizika
Izvori informacija? Izvori informacija? Uredba o načinu uspostavljanjа i radа sistema brze razmenе informacija o opasnim prоizvodima („Službeni glasnik RS“, broj 89 Korektivni faktor u proceni rizika
Inspekcija opominje ali ne kažnjava Inspekcija opominje ali ne kažnjava https://www.youtube.com/watch?v=VeJexSP5nac
Dostları ilə paylaş: |