13
FONDEKO SVIJET/34/2011.
energija i održivi razvoj
Zineta Mujaković, dipl. biolog,
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
D
o nastanka čovjeka i društva, može
se reći da je vladala ekološka har-
monija. Narušavanje ekološke har-
monije, tvrde naučnici, počelo je prije oko
40 hiljada godina, kada je čovjekov predak
počeo da misli i stvara oruđa za rad, proi-
zvodeći sredstva za život.
Usavršavanjem čovjeka, njegove ličnosti, usa-
vršavanjem njegovih oruđa za rad povećavala
se dobit, ali se sve više narušava ravnoteža u
prirodi.
Danas, usljed ubrzanog tehničko-tehnološ-
kog progresa i nekontrolisanog korištenja
prirode, narušavanja ekološke ravnoteže na
planeti Zemlji sve se češće događaju vremen-
ske nepogode gigantskih razmjera, koje dobi-
jaju karakter velikih ekoloških katastrofa.
Religiozni ljudi sve to mogu tumačiti kaznom
božjom, a naučnici kažu da je „bijes planete“
izazvan ljudskim nemarom.
Od samih početaka korištenja električne
energije za ljudske i tehnološke potrebe, kori-
ste se fosilna goriva i obnovljivi izvori, u zavi-
snosti od dostupnosti i namjene. Razvoj in-
dustrije zahtijevao je korištenje fosilnih
goriva zbog veće energetske gustoće, što je
omogućilo lakše tehnološko rješenje u njiho-
vom iskorištavanju, te jeftinije mogućnosti
transporta i skladištenje.
Međutim, potrebe za energijom u uskoj su
svezi s bogatstvom pojedinih zemalja. Kako
se današnji svijet znatno razlikuje po siro-
maštvu i bogatstvu, tako se razlikuje i u po-
trošnji energije. Oko 2 milijarde ljudi nema
pristupa modernim oblicima energije, a još
toliko ima nisku potrošnju energije. U čak 32
zemlje svijeta nivo elektrifikacije je niži od 50
%, a više od tri milijarde ljudi još uvijek kao
primarni izvor energije koristi isključivo kru-
ta goriva: drvnu i poljoprivrednu biomasu, te
ugljen.
Godinama se raspravlja o rezervama fosilnih
goriva, čak istiniti podaci nisu dostupni u jav-
nost, jer podaci o rezervama kreiraju cijenu
na otvorenom tržištu. Što su manje rezerve to
je veća cijena. Kolike su konačne rezerve? Na
to pitanje nitko ne može odgovoriti. One su u
funkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.
čuvajMo viŠe
KORISTEĆI MANJE
Moramo pronaći način da iz neodržive energetske paradigme pređemo u
budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prelaz
može pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena tako da korištenje
obnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalno zaštićena područja
Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći
problem nego visina njihovih rezervi jer su
one koncentrisane u malom broju zemalja,
pa energija postaje političko sredstvo i razlog
za terorizam i ratove. Što na jednom prostoru
ima više energije time je to područje nesigur-
nije i izloženije terorizmu i ratu.
izvori energije u Bosni i
Hercegovini
Kada prezentiramo prirodne potencijale BiH,
na prvo mjesto stavljamo elektroenergetske
potencijale, s obzirom na to da je od svih hi-
droenergetskih potencijala u BiH iskorišteno
samo 35 posto, a ugljen i lignit oko jedne tre-
ćine, imamo i pretpostavke o određenim zali-
hama nafte tako da imamo dovoljno prirod-
nih potencijala koje možemo koristiti ili
ponuditi stranim investitorima.
Drugi oblici energetskih izvora, kao što su
sunčeva energija, nuklerna energija, geoter-
malna energija još nisu primjenjivi u našoj
državi, što ne znači da se kasnije neće pojav-
ljivati kao i ostali oblici energije.
Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brze
planinske tokove i rijeke potencirajući proi-
zvodnju električne energije putem hidroelek-
trana, jer je hidroenergetski potencijal obnov-
ljiv i dolazi otuda što se Bosna i Hercegovina
nalazi kao ostali dijelovi Europe i posebno
Mediterana, u zoni kružnog kretanja vode
okeana (atmosfera – kopno – okean).
pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći pro-
blem nego visina njihovih rezervi jer su one kon-
centrisane u malom broju zemalja, pa energija
postaje političko sredstvo i razlog za terorizam i
ratove. Što na jednom prostoru ima više energije
time je to područje nesigurnije i izloženije teroriz-
mu i ratu.
FONDEKO SVIJET/34/2011.
14
energija i održivi razvoj
Na teritoriji Bosne i Hercegovine padne go-
dišnje 61,5 milijardi m³/padavinske vode, ri-
jekama otječe 43 milijarde m³. Te nas vrijed-
nosti dovode u sam vrh zemalja u Evropi,
prema vrijednosti hidropotencijala po kva-
dratnom kilometru površine.
Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su:
Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna,
Drina i Vrbas.
U četri glavna sliva izgrađene su hidroelek-
trane i to na Neretvi: HE Jablanica; HE Gra-
bovica, HE Salakovac i HE Mostar sa uku-
pnom instaliranom snagom 736,5 MW.
Bosna i Hercegovina posjeduje značajne re-
zerve smeđeg uglja, lignita i treseta, čak se
procjenjuje na količinu od 6 milijardi tona.
Tri najveća nalazišta uglja su u tuzlanskoj
regiji, Centralnoj Bosni i bazenu Gacko, što
dovodi do zaključka da preko polovine od
ukupne energije zadnjih godina proizvode
termoelektrane.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se če-
tiri termoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj i
Gacko. Ove elektrane su podignute na bazi
uglja, pretežno lignita koji se nalazi u blizini i
nije ga potrebno transportirati. One za razliku
od hidroelektrane veoma zagađuju vazduh i
vodu, ali hidroelektrane zbog akumulacionih
jezera, potapaju znatne obradive i druge povr-
šine, i donekle mijenjaju i klimatsko-hidrološ-
ke i biopedološke prilike u bazenima akumu-
lacije i u njihovim neposrednim slivovima.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema velikih
aktivnosti poduzetih za korištenje ostalih
izvora električne energije.
Zainteresovanost za vjetropotencijal, postoji,
ali još uvijek nije adekvatno iskorišten iako
postoji procjena potencijalnih lokacija za vje-
troelektrane, njih 30 na području južnog dije-
la Bosne i Hercegovine u pojasu od oko 50
km, uz granicu sa Hrvatskom.
Prema mjerenjima koja datiraju iz prijerat-
nog perioda, na regionu od Trebinja preko
Mostara do Bugojna iskazane su više nego
obećavajuće vrijednosti. Isti rezulatati mjere-
nja potvrđeni su i u skorije vrijeme, prema
kojima postoji veliki region sa brzinom vjetra
većom od 10m/s na visini od 10 metara, više
od 150 dana u godini.
Što se tiče geotermalne energije u Bosni i
Hercegovini još uvijek nema eksploatacije,
jer istraživane aktivnosti zahtjevaju značajna
ulaganja.
vrijeme je za promjene
Predviđa se da do 2050. godine, možemo za-
dovoljiti energetske potrebe za oko devet mi-
lijardi ljudi na svijetu, uz uslov smanjenja
potrošnje energije za 15%. Naravno uzimaju-
ći u obzir predviđeni rast populacije, indu-
strijsku proizvodnju, životni standard i puto-
vanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi
se o pronalaženju načina da učinite više, kori-
steći manje.
U današnje vrijeme energiju ne koristimo
mudro.
Moramo pronaći način da iz neodržive ener-
getske paradigme pređemo u budućnost koju
u potpunosti pokreće obnovljiva energija.
Samo nam takav prijelaz može pomoći da
izbjegnemo posljedice klimatskih promjena,
tako da korištenje obnovljivih izvora ne smije
ugroziti postojeća ili potencijalna zaštićena
područja.
Iako su obnovljivi izvori energije mnogostru-
ko manje štetni po okoliš od fosilnih, oni ta-
kođe mogu imati negativan uticaj na pojedi-
ne komponente okoliša. Ovo je posebno
značajno imati na umu, kako bi se izbjeglo,
da se takvi objekti planiraju na području po-
stojećih ili potencijalnih zaštićenih područja.
Ovdje se prije svega misli na male hidroelek-
trane i vjetroelektrane.
Uspostava jedinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključio
zaštitu okoliša prema dogovorenim načelima vrednovanja okoliša,
promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike na
novim osnovama. Jedan od rezultata bi svakako bio razvoj tehnologi-
ja koje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. To
se odnosi na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnu
i Hercegovinu.
Predviđa se da do 2050. godine,
možemo zadovoljiti energetske
potrebe za oko devet milijardi
ljudi na svijetu, uz uslov sma-
njenja potrošnje energije za
15%. Naravno uzimajući u obzir
predviđeni rast populacije,
industrijsku proizvodnju,
životni standard i putovanja,
naročito u razvijenim zemljama.
Radi se o pronalaženju načina
da učinite više, koristeći manje.
Vrijeme je za promjene u valorizaciji energije
i okoliša. To bi prema procjenama stručnjaka
povećalo cijenu energije za 2 do 3 puta, ali bi
se ostvarili ciljevi proizvodnje energije u pri-
hvatljivoj kvaliteti za okoliš te smanjile emisi-
je CO² i drugih stakleničkih gasova za 50% do
2050. godine.
Zaštita okoliša i očuvanje klime, također,
ima realnu ekonomsku cijenu koja se tre-
nutno kao trošak raspoređuje na cjelokupno
stanovništvo svijeta, odnosno plaća posred-
no kroz izgubljene živote, oboljenja i liječe-
nje ljudi, sanaciju degradiranog (onečišće-
nog) okoliša, te trajno izgubljene prirodne
resurse na nekim lokacijama. Uspostava je-
dinstvenog mehanizma koji bi u cijenu
energije, uključio zaštitu okoliša prema do-
govorenim načelima vrednovanja okoliša,
promijenila bi odnose u energetici i potakla
razvoj energetike na novim osnovama. Je-
dan od rezultata bi svakako bio razvoj teh-
nologija koje su okolišno prihvatljive te
smanjenje indirektnih troškova. To se odno-
si na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa
naravno i na Bosnu i Hercegovinu.
Kad svako od nas nauči da štedi energiju,
vodu i sve druge resurse, situacija će se pro-
mijeniti, ali prvi efekti biće vidljivi tek za pet
do deset godina. Ipak, naša šansa je upravo
u tome što imamo preduslove da proizvodi-
mo. Da bismo to postigli potrebno je eduka-
cija svih, od djece u vrtićima, poljoprivred-
nika, lokalne samouprave, pa sve do Vlade
BiH.
Svijet je na ekološkoj prekretnici: sada treba
izabrati između pohlepe i humanosti, a taj
izbor odlučiće o sudbini miliona u decenija-
ma koje su pred nama, poručuju iz UNEP-
ove, kancelarije Ujedinjenih nacija za zaštitu
okoliša.
Svima je u interesu da očuvamo ovu našu pla-
netu za naše potomke. Od svakog, od nas,
zavisi da li će planeta Zemlja, gledana iz ko-
smosa izgledati tako zelena i plava ili nas –
neće ni biti.