Kičmenjaci
Možda zahvaljujući boljoj prilagođenosti suvoj sredini, u to vreme su ektotermni (hladnokrvni) arhosauromorfi preovladali nad endotermnim (toplokrvnim) terapsidima ili „sisarolikim gmizavcima”. Većina arhosauromorfa je spadala u prolacertiforme, ahosauriforme, trilosauride i rihosaure, ali su se u to vreme razvili i prvi proto-dinosauri (Lagosuchidae). Postojali su i mnogi tipovi malih gušterolikih ne-arhosaurskih gmizavaca potput jangiforma i paliguanica, ali se o njima malo zna. Često se javljaju i prokolofonidi – zdepasti gušteri biljožderi. Reke, bare i jezera su naseljavali krupni temnospondili, među kojima se ističu kapitosauri, dugi jedan do dva metra, i mastodonsaurus, koji je možda dostizao i do 4-5 metara, a često se javljaju i keratodne ribe plućašice. U morima nalazimo neopisivo mnoštvo raznolikih morskih gmizavaca – delfinoliki ihtiosauri, gušteroliki pahipleziosauri i talatosauri, dugovrati notosauri nalik na foke, kitoliki pakodonti, henodonti koji su podsećali na kornjače, i dugovrati pistosauri. Većina tih životinja je stradala za vreme kasno-karnijskog pomora (verovatno izazvanog udarom nekog nebeskog tela – komete ili asteroida), ali su se razvili novi oblici živog sveta i zauzeli njihovo mesto, ili su odjednom preuzeli vlast nakon nekoliko miliona godina provedenih „u prikrajku”. Tu spadaju arhosaurski dinosauri, pterosauri („leteći gmizavci”) i prakrokodili. Pojavili su se i razni oblici gušterolikih diapsida (ne-arhosaurskih gmizavaca) – horistoderi i eolacerti (kao i kenosauri, gmizavci-jedrilice) i sfenodoniti, zajedno sa prvim kornjačama. Pred kraj tog perioda, ili na samom kraju, pojavili su se i prvi pravi sisari. Sisari neće igrati neku značajniju ulogu tokom cele mezozojske ere, i doći će na svoje tek nakon pomora dinosaura. U to vreme se po prvi put pojavljuju i preci nama danas poznatih sitnih životinja poput žaba, a verovatno i guštera.
Kopnene biljke iz trijasa
Velike tresetne likopode, sfenopside i drvolike paprati, koje su se razmnožavale sporama i zbog toga im je trebalo vlažno stanište, nisu najbolje uspevale u suvoj trijaskoj klimi. U vegetaciji je preovlađivalo zimzeleno drveće (četinari i druge golosemenjače). Uprkos tome što je postojala jedna jedinstvena kopnena masa, trijaske kopnene zajednice živog sveta bile su vrlo „provincijalnog” karaktera, verovatno zbog klimatskih a ne geografskih faktora: monsuni i izrazita godišnja doba usled simetričnog položaja Pangee preko ekvatora.
Biljno-životinjske zajednice se dele na severnu, laurazijsku, i južnu, gondvansku provinciju, uz nekoliko preklapanja, npr. u Indiji, gde se gondvanska flora javlja sa laurazijskim (kopnenim) četvoronošcima. Ta podela je izraženija u biljnom nego u životinjskom svetu.
Gondvanska flora
Nestaje Glosopteris, permska flora, a zamenjuje je dicrodium, koristospermne paprati-semenjače. Dicrodium se javlja u svim zajedicama, od vresišta i širokolisnih šuma do suvih krajeva. Ponekad je to jedina prisutna vrsta. Voltziaceae, zatim primitivni podokarpni četinari, peltaspermne paprati-semenjače, i neke laurazijske cikade i ginkgo pojavljuju se i u gondvanskoj flori.
Izgled godvanske flore
Laurazijska flora
Laurazijska flora se sastoji od mešavine primitivnih četinara – Voltziaceae i Lebachiaceae – zajedno sa cikadama, bennettitales, ginkgom (naročito na severnim geografskim širinama), prizemnim i drvolikim papratima, i sfenopsidama. Četinari i ginkgo su po svemu sudeći bili srednje visine ili visoki, i formirali prozračan lisnati svod.
Uz svaki tip flore vezuju se različiti tipovi zivotinja. Na jugu su preovladavali terapsidi poput piljoždera traversodonta, veličine ovce. Na severu se češće javljaju arhosauri.
Epohe i doba
period
|
epoha
|
Doba
|
početak
|
dužina (mil.god.)
|
jura
|
rana jura
|
hetanško
|
205,7
|
|
trijas
|
kasni trijas
|
Retsko
|
209,6
|
3,9
|
noričko
|
220,7
|
11,1
|
karnijsko
|
227,4
|
6,7
|
srednji trijas
|
ladinsko
|
234,3
|
6,9
|
anizinsko
|
241,7
|
7,4
|
rani trijas (skitska)
|
skitsko
|
241,9
|
0,2
|
smitsko
namalsko
dinersko
|
243,4
|
1,5
|
Grisbaško (indsko)
|
248,2
|
4,8
|
perm
|
lopinška
|
čangšansko
|
|
|
Napomena
Nedavno je rani trijas reorganizovan i podeljen na indski i olenekijski.
Dostları ilə paylaş: |