I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU ZNANSTVENOG NOVAKA DRAGANA DAMJANOVIĆA

Znanstveni novak Dragan Damjanović zaposlen je na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest umjetnosti, na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije od 1. ožujka 2003. godine, na projektu 0130491 "Hrvatska umjetnost 19. i 20. stoljeća u europskom kontekstu" voditelja spomenute katedre Zvonka Makovića.

Tijekom godinu dana rada na katedri pomagao je u održavanju pismenih i usmenih ispita iz predmeta "Umjetnost 20. stoljeća" u ljetnome, jesenskom i zimskom ispitnom roku. S mr. sc. Ivanom Bogavčićem sudjelovao je u dvodnevnoj terenskoj nastavi iz predmeta "Metodika povijesti umjetnosti" početkom lipnja 2003. u Veneciji.

U spomenutome periodu objavio je dva rada kategorizirana recenzijom kao izvorni znanstveni radovi, prvi Osječka pošta, pitanje stila i autorstva u Annalima HAZU-a, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku br. 19., 2003. god., str. 41. – 70. i drugi Secesijski armiranobetonski mostovi vukovarskoga inženjera Frana Funtaka u časopisu arhitektonskoga fakulteta Prostoru br. 11 (2003), 1(25), str. 11 - 32, te rad bez kategorizacije Fran Funtak, Županjska faza 1946. – 1960. u Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske Vinkovci br. 20, 2003. str. 347. – 372. Izvršio je sve obveze na prvoj godini postdiplomskoga studija povijesti umjetnosti, položivši tri predviđena ispita s odličan i predavši seminarsku radnju. Sudjelovao je na dva intenzivna kursa u organizacijji Freie Universitae Berlin, Osteuropa Institut, u travnju u Banskom u Bugarskoj gdje je održao referat s temom "Bürgerliche Wohnkultur in Kroatien", te u studenome u Berlinu. Od početka studenoga do kraja siječnja iskoristio je od fakultetskoga vijeća odobreni plaćeni dopust, radi iskorištenja istraživačke stipendije u Berlinu, koju mu je dodijelio spomenuti Osteuropainstitut na Freie Universitaet.

Tijekom spomenutih godinu dana, znanstveni novak Dragan Damjanović arhivskim i terenskim istraživanjima u Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru, Novome Sadu i Beogradu radi na svome magisteriju s temom Vukovarski arhitekt Fran Funtak. Za Srpsko kulturno društvo Prosvjeta paralelno već dvije godine radi na povijesno-povijesno umjetničkoj monografskoj studiji o Sabornoj crkvi u Plaškom.

OCJENA

Dragan Damjanović pokazuje izrazitu sustavnost, savjesnost i ozbiljnost u istraživanju i pristupu svim obavezama. Uz sudjelovanje u održavanju ispita vrlo intenzivno radi na arhivskim i terenskim istraživanjima. Njegov rad u protekloj godini, prvoj godini rada na projektu mogu ocijeniti vrlo uspješnim.

doc. dr. sc. Zvonko Maković

Prof. dr. sc. Ivo Maroević, voditelj projekta 0130410
Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb, 12. travnja 2004.

IZVJEŠTAJ O RADU ZNANSTVENOG NOVAKA

MARKA ŠPIKIĆA

Marko Špikić je započeo s radom kao znanstveni novak na projektu 130710 početkom 2000. god.

Od 2001. do kraja 2003. god. boravio je na studijskim putovanjima: 2001. god. u Berlinu (Njemačka) 7.-15. veljače 2001., u Italiji (Venecija, Padova) 2.-7. travnja i 20. srpnja -4. kolovoza 2001., kao i na jednodnevnim putovanjima u Ljubljanu 19. ožujka, Kobarid 4. svibnja 2001. 2002. god. u Italiji: Pisa - Scuola normale superiorei CRIBECU, od 10. siječnja do 10. ožujka 2002. i Veneto, Marke, od 10. - 13. prosinca 2002. 2003. god. u Italiji, Mantova - znanstveni skup "Leon Battista Alberti teorico delle arti", 24.-25. listopada 2003. i na znanstvenom skupu "Dani Cvita Fiskovića" 3.-7. listopada 2003. s izlaganjem "Postulati 'obnove' u kulturnoj povijesti Hrvatske 15. stoljeća"

Tijekom 2001. godine odslušao je predavanja III. i IV. semestra poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 21. studenog 2003. obranio je magistarski rad pod naslovom "Predstavljanje starina u spisima talijanskog humanizma prve polovice 15. stoljeća".

Sudjelovao je u prikupljanju građe za moje knjige "Kronika zagrebačke arhitekture 1981-1991." i "Antologija zagrebačke arhitekture". Objavio je izvorne znanstvene članke u znanstvenom časopisu "Prostor": "Sforzinda - Stvarno i nestvarno na dvoru Francesca Sforze", vol. 8(2000)1(19)97-108 (tiskan 2002. god.) i "Percepcije starina Leona
Battiste Albertija", vol. 10(2002)2(24)103-118 (tiskan 2003. god.).

Tijekom 2003. god. sudjelovao je u nastavi na Odsjeku za povijest umjetnosti. Održavao je seminare u okviru predmeta "Zaštita spomenika". Sudjelovao je kao član u povjerenstvima za obranu diplomskih radova iz istog predmeta. Pripremio je sadržaj dvaju izbornih kolegija za studente povijesti umjetnosti i arheologije.

Ocjena:

Marko Spikić se razvija u kvalitetnog mladog istrazivača. Njegov znanstveni interes usmjeren je prema fenomenima komuniciranja kulturne bastine. Bavi se istraživanjem povijesnih tema vezanih uz interpretaciju baštine, od renesanse do 19. stoljeća. Objavio je dva izvorna znanstvena rada u respektabilnom znanstvenom časopisu. U tom se pravcu nastavlja i njegov rad prema pripremi doktorske disertacije. Njegovo sudjelovanje u nastavi vrlo je uspješno, kako u seminarima, tako i u pripremi izbornih kolegija za studente povijesti umjetnosti i arheologije. Njegov rad u proteklim godinama mogu ocijeniti iznimno uspješnim.

Filozofski fakultet Zagreb

Odsjek za psihologiju

Vijeću Odsjeka za psihologiju

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta

Godišnji izvještaj o radu znanstvene novakinje Andree Vranić

Andrea Vranić, prof. psihologije, zaposlena je kao znanstvena novakinja na projektu "Kibernetičko modeliranje ličnosti" (broj 130425) od 1. ožujka 2001. Andrea Vranić je od samog početka radnog odnosa uključena u sva istraživanja koja provode članovi projektnog tima. Od dosad objavljenih 5 znanstvenih i 3 stručna rada, 2 rada je objavila u protekloj godini. Također je s dva izlaganja sudjelovala na međunarodnom znanstvenom skupu 16. Dani Ramira Bujasa održanom od 11.-13 prosinca 2003. u Zagrebu.
Kao stipendist Sveučilišta u Oxfordu bila je aktivni sudionik ljetne škole "Connectionist modelling" na Odsjeku za eksperimentalnu psihologiju, Sveučilišta u Oxfordu.
Uz svoj istraživački rad Andrea Vranić je pomagala u održavanju nastave i izvođenju seminara u okviru nastave iz kolegija "Učenje, mišljenje i inteligencija", "Percepcija i pamćenje", te "Povijest psihologije" na Odsjeku za psihologiju.
Kao student poslijediplomskog studija na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu uspješno je ispunila sve dosada propisane obaveze. Također je i redovni poslijediplomski student druge godine magistarskog studija iz Biološke antropologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Andrea Vranić aktivno sudjeluje u radu savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta te je u protekloj godini pohađala edukaciju iz Gestalt psihoterapije. Prošle je godine također i vrlo aktivno sudjelovala u organizaciji i provedbi razredbenog postupka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Iz navedenog se vidi da je Andrea Vranić vrlo aktivna na svim područjima znanstvene i stručne psihološke djelatnosti te da vrlo uspješno obavlja svoje zadatke. Za svoj znanstveni doprinos protekle je godine nagrađena Godišnjom nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika za mlade znanstvenike.

U Zagrebu, 26. 03. 2002.

Voditelj projekta:

prof. dr. sc. Predrag Zarevski

Andrea Vranić

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet, Zagreb

BIBLIOGRAFIJA

1. 
   IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
   

1. Zarevski, P., Sladić, I., Vranić, A. (2001). Proaktivnost – evaluacija i predstavljanje konstrukta, Suvremena psihologija, Vol. 4, Br. 1-2, 73-93.

2. Zarevski, P., Marušić, A., Vranić, A. (2002). Proaktivnost i lokus kontrole kod menadžera. Društvena istraživanja, God. 11, Br. 4-5, 659-681.
3. Bratko, D., Vukosav, Ž., Zarevski, P., Vranić, A. (2002). The relations of shyness and assertiveness traits with the dimensions of the five-factor model in adolescence, Review of Psychology, Vol. 9., No. 1-2, 17-23.
4. Vranić, A. (2003). Personal Space in Physically Abused Children, Environment & Behavior, Vol. 35, No. 4, 550-566.
5. Bašić, J., Katić, S. Vranić, A., Zarevski, P., Babić, T., Mahović_Lakušić, D. (u tisku). Cognition in Parkinson's disease, Croatian Medical Journal

2. 
   STRUČNI ČLANCI
   

1. Karlović, A., Buljan Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija upitnika o

zlostavljanju u djetinjstvu, Suvremena psihologija, Vol. 4, Br. 1-2, 93-111.

2. Vranić, A., Karlović, A., Gabelica D. (2002). Incidencija zlostavljanosti u djetinjstvu na uzorku studenata zagrebačkih fakulteta, Suvremena psihologija, Vol. 5, Br. 1, 53-69.

3. Vranić, A., Zarevski, P., Ružić, M. (2003). Never-ending story: Utjecaj formata odgovora na psihometrijske karakteristike upitnika, Suvremena psihologija, Vol. 6, Br. 1., 93-103.

3. 
   KONGRESNA PRIOPĆENJA (objavljen sažetak)
   

1. Karlović, A., Gabelica, D., Vranić, A. (2001). Validacija upitnika o zlostavljanju u djetinjstvu i procjena incidencije zlostavljanja u djetinjstvu na uzorku zagrebačkih studenata, 15. psihologijski skup Dani Ramira Bujasa, 13.-15. prosinac 2001., Sažeci priopćenja: str. 28.

2. Vranić, A. (2002). Formalni modeli kratkoročnog pamćenja, XIII. Dani psihologije u Zadru, 23.-25. svibanj 2002. Sažeci priopćenja: str. 91.
3. Bratko, D., Zarevski, P., Vranić, A. (2002). Relations between shyness and assertiveness traits with the dimensions of the five-factor model, Abstracts: 6th Alpe Adria Conference of Psychology, Rovereto, 3-5 October 2002, pg. 88.
4. Vranić, A., Tonković, M., Maslić-Seršić, D. (2003). Akustična priroda kratkorogčnog pamćenja i efekt mjesta u seriji, 16. psihologijski skup Dani Ramira Bujasa, 11.-13. prosinac 2003., Sažeci priopćenja: str. 76.
5. Maslić-Seršić, D., Vranić, A., Tonković, M. (2003). Operacionalizacije emocionalne inteligencje. Neki podaci o Testu analize emocija i Upitniku emocionalne kompetentnosti, 16. psihologijski skup Dani Ramira Bujasa, 11.-13. prosinac 2003., Sažeci priopćenja: str. 53.
Prof. dr. Stipe Grgas, red.prof. Sveučilište u Zadru

Prof. dr. Sonja Bašić, profesor emeritus, Filozofski fakultet u Zagrebu

Prof. dr. Ljiljana Ina Gjurgjna, izvanredni profesor, Filozofski fakultet u Zagrebu
Predmet: mr.sc. Sanja Runtić – prijava disertacije
Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 12. svibnja 2003. godine donijelo je odluku kojom smo imenovani u stručno povjerenstvo sa zadatkom utvrditi zadovoljava li mr. sc. Sanja Runtić uvjete propisane člankom 51. st.1. zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija te može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom «Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca».
Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju podnosimo Fakultetskom vijeću sljedeći
I Z V J E Š T A J
Mr. sc. Sanja Runtić podnijela je zahtjev za odobrenje postupka izrade i obrane disertacije izvan doktorskog studija pod naslovom «Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca». Kao mentora predložila je Prof. dr. Stipu Grgasa s Odjela za engleski jezik i književnost, Sveučilišta u Zadru. Uz zamolbu kandidatkinje dostavljena nam je njezina biografija, popis objavljenih radova, preslike fakultetske i magistarske diplome, sinopsis disertacije, dokaz o objavljenom znanstvenom radu i potvrda o sudjelovanju na projektu.
Mr. sc. Sanja Runtić rođena je 1970. godine u Osijeku. Diplomirala je 1994. dvopredmetni studij anglistike i germanistike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistrirala je 2000. godine na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema rada je bila «Rađanje lika nove žene u američkom romanu na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće». Mr. sc. Sanja Runtić zaposlena je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje vodi nekoliko kolegija iz anglofonih književnosti. Mr. sc. Sanja Runtić je 2002. godine boravila u Berlinu gdje je kao stipendist instituta J.F. Kennedy prikupljala potrebnu literaturu za izdradbu doktorske disertacije. U međuvremenu je dobila Fulbright stipendiju i školsku godinu 2003./04. provodi u SAD na Sveučilištu Albuquerque na kojemu se nalazi najbolji Odjel za izučavanje kulture i književnosti američkih Indijanaca.

Na temelju priložene dokumentacije stručno povjerenstvo utvrđuje sljedeće činjenice: Mr. s. Sanja Runtić je objavila tri članka iz područja američke književnosti. Dva su članka tiskana u Osijeku u prigodničarskim publikacijama dok je članak «Polifonijski odjeci Dreiserove Sister Carrie: prilog prevrednovanju američkog naturalizma» objavljen u časopisu Književna smotra. U prilozima također nalazimo potvrdu o sudjelovanju na znanstvenoistraživačkom projektu (0079002).

Mr. sc. Sanja Runtić predložila je kao temu disertacije «Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca». Iz sinopsisa se razabire da težište rada želi staviti na iščitavanje fikcionalnih djela niza ženskih spisateljica američko-indijanskog podrijetla. Pored poznatih autorica kao što su Leslie Mormon Sliko ili Louise Eldrich ona će se u radu pozabaviti i manje poznatim imenima. Proučavanjem postojeće literature kandidatkinja je došla do uvida da ovaj korpus tekstova oprimjeruje književne strategije koje bismo mogli označiti pojmom hibridnosti. Ona u svojoj disertaciji želi pokazati kako se umjesto ranije usredotočenosti na opreku između bjelačkog i indijanskog pisma u suvremenoj ženskoj prozi američkih Indijanaca uprizoruje dvojnost i dijalog, kako se u tom korpusu predočuje iskustvo marginalizacije putem otpora prema ustanovljenim dihotomijama. U sinopsisu ona je označila teorijske koordinate unutar kojih će izložiti vlastitu argumentaciju i na temelju kojih će potkrijepi postavljene ciljeve rada. Na temelju priloženog sinopsisa možemo utvrditi da kandidatkinja argumentirano zastupa tezu da je hibridnost, kao teorijski pojam, kao spisateljske strategije ali i kao kulturalna praksa uvjerljiv kontekst unutar kojeg se mogu čitati tekstovi ženskih spisateljica američke indijanske književnosti. Izradom teze ne dvojimo da će mr. sc. približiti hrvatskoj anglistici korpus tekstova koji je posve nepoznat u našoj zemlji i da će pridonijeti teorijskoj aparaturi i spoznajama.

Na temelju svega izloženog stručno povjerenstvo zaključuje:

Mr. sc. Sanja Runtić zadovoljava uvjete za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Tema disertacije je opravdana jer kao predmet uzima područje koje je nedovoljno istraženo ne samo u Hrvatskoj nego i unutar američke književnosti ali i zbog toga jer pridonosi teorijskim spoznaja iz područja znanosti o književnosti.

S obzirom na područje istraživanja (anglofone književnosti, znanost o književnosti) Filozofski fakultet u Zagrebu ovlašten je provesti postupak obrane disertacije.

Sukladno prijedlogu kandidatkinje za mentora se predlaže prof. dr. Stipe Grgas, redovni profesor Sveučilišta u Zadru.

Filozofskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu predlažemo dakle, da u skladu s člankom 51. st.1 Zakona o visokim učilištima prihvati prijavu disertacije mr. sc. Sanje Runtić pod naslovom «Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca» i odredi joj za mentora prof. dr. Stipu Grgasa.

U Zagrebu, 20. ožujka 2004.

Dr.sc. Stipe Grgas, red. prof.

Dr. sc. Sonja Bašić, prof. emeritus
Dr.sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, izv. prof.

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ODSJEK ZA FILOZOFIJU

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 9. veljače 2004. za članove stručnog povjerenstva koje će dati mišljenje zadovoljava li mr. sc. Aleksandra Golubović uvjete propisane čl. 51, st. 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani doktorske disertacije izvan doktorskog studija i može li se prihvatiti predložena tema disertacije Religiozno egzistiranje kao vrhunac egzistiranja kod Kierkegaarda, podnosimo Vijeću sljedeći
IZVJEŠTAJ
Mr. sc. Aleksandra Golubović, državljanka Republike Hrvatske, rođena 24. lipnja 1972. u Rijeci, diplomirala je teologiju u Rijeci i magistrirala filozofiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Potpunu istovjetnost magistarske diplome stečene 15. ruja 1999. priznalo je 2000. godine Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Od 1999. pristupnica predaje na Teologiji u Rijeci (logiku i kozmologiju), a od 2000. godine kao vanjska suradnica vodi na Filozofskom fakultetu u Rijeci kolegij i seminar Kršćanska filozofija. Od akademske godine 2001/02. na istom fakultetu predaje i Filozofiju odgoja te Metodiku nastave filozofije. Kao znanstvena novakinja (projekt Racionalnost glavnog istraživača B. Berčića) zasniva na Filozofskom fakultetu u Rijeci 1. siječnja 2002. godine radni odnos u suradničkom zvanju asistenta. Od 2002. drži i kolegij Povijest hrvatske filozofije. I dalje na Teologiji vodi kolegij iz kozmologije. Njezina nastavna djelatnost zaslužuje najvišu ocjenu.
Referatima je sudjelovala na tri međunarodna simpozija, dva na Filozofskom fakultetu u Rijeci, te jednom na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Objavila je dva znanstvena i dva stručna rada, a rasprava pod naslovom «Kierkegaardova paradigma postojanja» (RTČ, 18/2001, br. 2, str. 399-413) predstavlja izvorni članak koji u potpunosti dokazuje njezinu spremnost da dovrši disertaciju o filozofiji religije S. Kierkegaarda.
Pristupnica je kao naslov disertacije predložila temu Religiozno egzistiranje kao vrhunac egzistiranja kod Kierkegaarda, obrazloživši je na uvjerljiv način i detaljno raščlanivši tematiku pojedinih poglavlja. Posebnu vrijednost disertaciji daje intencija da se na temelju promišljanja i vrednovanja Kierkegaardove filozofije analizira usud egzistencijalističke filozofije u okviru Katoličke crkve. Crkva je u više navrata osudila egzistencijalizam, a sve što je imalo prizvuk egzistencijalizma automatski je cenzurirano. Autorica iznosi svoje pesimističke prognoze o mogućnosti usklađivanja egzistencijalizma i katoličkog svjetonazora, a od disertacije možemo očekivati da će odgovoriti i na pitanje može li se neki oblik kršćanskog egzistencijalizma pomiriti s idejom kršćanske filozofije kakvu promiču katoličke institucije ili je, naprotiv, taj raskorak nepremostiv.
Imajući u vidu da je mr. sc. Aleksandra Golubović stekla akademski stupanj magistre znnanosti iz područja filozofije, da je objavila najmanje jedan izvorni znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom i da je od 2002. znanstvena novakinja i asistentica (dakle, zadovoljila je oba uvjeta koja se traže Zakonom o visokim učilištima), predlažemo da joj se odobri stjecanje doktorata humanističkih znanosti iz područja filozofije bez doktorskog studija. Imajući u vidu njezine dokazane istraživačke sposobnosti i relevantnost predložene teme, držimo da joj valja odobriti temu disertacije pod naslovom Religiozno egzistiranje kao vrhunac egzistiranja kod Kierkegaarda. Predlažemo da se za mentore imenuju prof. dr. sc. Lino Veljak i prof. dr. sc. Ivan Koprek s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.

U Zagrebu, 1. ožujka 2004.

Članovi Stručnog povjerenstva:

Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

Dr. sc. Branko Despot, red. prof.
Dr. sc. Hotimir Burger, red. prof.
dr. sc. Velimir Piškorec, docent

dr. sc. Maja Häusler, izv. prof.

dr. sc. Elvira Petroviæ, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Osijeku

Fakultetsko vijeće

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, Ivana Lučića 3

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 9. veljače 2004. imenovalo nas je u stručno povjerensvo koje će podnijeti izvještaj o tome zadovoljava li mr. sc. Ljubica Kordić uvjete propisane člankom 51 stavkom 1 Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorkog studija te može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Njemački kao strani jezik u pravnoj struci – postignuća, potrebe, perspektive. Podnosimo ovaj
izvještaj
Mr. sc. ljubica kordić ima akademski stupanj magistra znanosti, područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, stečen 1999. godine.

U projektu Ministarstva znanosti "Podučavanje i učenje njemačkog jezika u Hrvatskoj" sudjeluje kao istraživač od lipnja 2001. godine, no istraživačkim se radom bavi dulje vrijeme, o čemu svjedoče njezini tiskani radovi, od kojih su neki kao znanstveni radovi objavljeni u periodici s priznatom međunarodnom recenzijom.

S područja tematike disertacije (didaktika podučavanja stranih jezika u funkciji struke, posebno pravničke i upravne) spominjemo radove Obilježja njemačkoga jezika pravne struke (Pravni vjesnik Pravnog fakulteta u Osijeku, 2000, str.358-366), Politika i učenje stranih jezika – primjer osječke Velike gimnazije 1729-1927 (Zbornik radova HDPL 2002) i Strani jezik u funkciji pravne struke: istraživanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava (Pravni vjesnik pravnog fakulteta u Osijeku, 2003).

Kandidatkinja radi kao viši predavač njemačkog jezika na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, gdje je predstojnik katedre za strane jezike. Predaje dakle njemački kao stručni strani jezik budućim pravnicima, te za potrebe Pravnog fakulteta obavlja prevoditeljske i lektorske poslove, također i za engleski jezik.

Predložena tema disertacije opravdana je znanstveno i teorijski time što će, ukoliko bude obrađena na u sinopsisu prikazani način, dovesti do novih spoznaja. Naime, nastava njemačkog jezika pravne i upravne struke dosada u Hrvatskoj nije sustavno istraživana.

Kandidatkinja je prethodno provela istraživanje stvarnih potreba poznavanja njemačkog jezika u pravnoj struci. Rezultati tog istraživanja potvrdili su njezinu hipotezu o nedostacima trenutne ponude u nastavi njemačkog jezika na fakultetima u Hrvatskoj. Kandidatkinja smatra da bi se ta nastava mogla poboljšati – a u okviru današnje Hrvatske politike to smatra neobično važnim – kada bi bila zasnovana na primjeni suvremenih lingvističkih istraživanja jezika pravne struke i suvremenih pristupa podučavanju stranih jezika s jedne, te na istraživanju stvarne primjene njemačkog jezika među pravnicima u Hrvatskoj s druge strane, pri čamu valja uzeti u obzir i ostale specifičnosti naše sredine.

U svojoj disertaciji kandidatkinja namjerava analizirati trenutno kod nas korištene nastavne materijale za njemački jezik pravne struke s primijenjeno-lingvističkog i didaktičkog aspekta. Zatim će istražiti korištenje stručne literature na njemačkom jeziku u pravnim znanostima i djelatnostima u Hrvatskoj, kao i druge oblike korištenja njemačkog jezika među pravnicima. Na temelju rezultata prvog i drugog dijela koncipirat će smjernice za izradu nastavnih programa i udžbenika njemačkog jezika pravne struke, tako da rezultati ovoga rada mogu biti i praktično upotrijebljeni.

Tema disertacije, "Njemački kao strani jezik u pravnoj struci – postignuća, potrebe, perspektive", pripada znanstvenom polju jezikoslovlje, grana germanistika, dakle području za koje je Filozofski fakultet ovlašten.

Povjerenstvo prihvaća prijedlog da za mentoricu bude imenovana dr. sc. Maja Häusler, izv. prof., koja na Odsjeku za germanistiku vodi predmet "Metodika nastave njemaèkog jezika".

Mr. sc. Ljubici Kordiæ može se pripisati autorstvo disertacije koncipirane kako je prikazano u ovom izvješæu i u molbi kandidatkinje.
Na temelju iznesenog predlažemo Fakultetskom vijeæu da mr. sc. Ljubici Kordiæ odobri pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija te da prihvati temu disertacije "Njemački kao strani jezik u pravnoj struci – postignuća, potrebe, perspektive".
Stručno povjerenstvo

dr. sc. Velimir Piškorec, docent

dr. sc. Maja Häusler, izv. prof.

dr. sc. Elvira Petroviæ, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Osijeku

Zagreb/Osijek, 14. travnja 2004.
Dr. sc. Olga Perić, izv. prof.

Dr. sc. Darko Novaković, red. prof.

Dr. sc. Mate Križman, red. prof.
Zagreb, 5. travnja 2004.

Predmet: mr.sc. Relja Seferović -

izvještaj o ispunjavanju uvjeta za stjecanje

doktorata znanosti izvan doktorskoga studija

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

Na sjednici održanoj 22. ožujka 2004. imenovani smo u povjerenstvo koje će utvrditi zadovoljava li mr. sc. Relja Seferović uvjete propisane člankom 51. Zakona o visokim učilištima za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i može li mu se odobriti predložena tema pod naslovom Seraphinus Maria Cerva: Prolegomena in sacram metropolim Ragusinam. Kritičko izdanje teksta uz ocjenu njegove jezične i historiografske vrijednosti, s dr. sc. Olgom Perić kao mentoricom. Podnosimo sljedeći
IZVJEŠTAJ
Relja Seferović rođen je 4. kolovoza 1975. u Dubrovniku. Po završetku osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1993. studij povijesti i latinskoga jezika i rimske književnosti. Diplomirao je 1998. godine i iste godine upisao poslijediplomski studij iz predmeta Hrvatska povijest srednjega vijeka na istome Fakultetu. U jesen 2000. godine magistrirao je u Cambridgeu i stekao naslov Master of Philosophy, a 2003. obranio je magistarski rad iz područja humanističkih znanosti pod naslovom Srednjovjekovni prevoditelji: naličje križarskih ratova. Ecclesia militans, s posebnim osvrtom na ulogu Hermana Dalmatinca i Ivana Stojkovića na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Tijekom 1999. godine radio je kao arhivist pripravnik u Hrvatskom državnom arhivu, zatim je kao stipendist boravio na Faculty of History na Sveučilištu u Cambridgeu. Po povratku kući izvršio je vojnu obvezu. Od 2002. radi u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao suradnik na znanstvenim projektima u svojstvu istraživača arhivskih dokumenata i druge neobjavljene knjižne građe. Sudjeluje također na projektu obrade umjetničke baštine i likovne kulture istočne obale Jadrana pod vodstvom prof. dr. sc. Igora Fiskovića.

Objavio je jedan znanstveni rad u suradnji s Katarinom Horvat-Levaj Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku (časopis Radovi Instituta za povijest umjetnosti 27/2003, str. 163-183), a u tisku je rad Shvaćanje autoriteta u djelu Tractatus de Ecclesia Ivana Stojkovića (časopis Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 42 (2004).

Trajni znanstveni interesi kandidatovi usmjereni su na istraživanje latinističke baštine s posebnim težištem na ostavštini dubrovačkih latinista. Stoga je za temu doktorskoga rada predložio istraživanje neobjavljenog djela Serafina Marije Crijevića (1686-1759) Prolegomena in Sacram Metropolim Ragusinam – uvod u povijest dubrovačke biskupije od utemeljenja u X.st. do XVIII.st. Do sada je tom povjesničaru dominikancu objavljeno samo djelo Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur (kritičko izdanje uredio Stjepan Krasić, sv.I-III, Zagreb 1975., 1977. i 1980.). Baveći se pisanjem životopisa Crijević se nadovezuje na antičku književnu tradiciju.

Originalni rukopis cjelovita Crijevićeva djela Sacra metropolis Ragusina sadrži šest tomova i čuva se u knjižnici dominikanskog samostana u Dubrovniku pod signaturom 36-IV-14 (1-5), uz uvodni svezak Prolegomena in Sacram Metropolim Ragusinam (36-IV-13) koji ima 349 stranica. Drugi rukopis spomenutih Prolegomena nalazi se u knjižnici Franjevačkog samostana u Dubrovniku (sign. 212) prijepis je iz XIX.st. i sadrži 584 stranice. Treći je prijepis pohranjen u Arhivu HAZU u Zagrebu pod signaturom I c.61.

Kandidat je, pregledavši cjelokupnu građu, zaključio da je Crijević, stvarajući uvod svojem monumentalnom djelu, zapravo napisao samostalan i neovisan rad, jer je djelo cjelovito i s obzirom na sadržaj i na metodološki postupak. To je prvenstveno slika dubrovačkoga društva pod čijim je okriljem cvala snažna crkvena zajednica. U četrdeset poglavlja prikazana je povijest grada od osnutka do razdoblja političkog i gospodarskog procvata, istražuje se jezik prvih stanovnika, porijeklo dubrovačkih istaknutih obitelji, institucije gradske vlasti, crkveni obredi.

Kandidat će najprije uspostaviti tekst prema autografu uz uvid u naknadno nastale rukopise, a zatim će istraživanje usmjeriti prema Crijevićevim uzorima u filološkom i historiografskom pogledu. Poredbeno proučavanje Crijevićevih stilskih postupaka pokazat će koliko je osebujan i s jezičnog a ne samo historiografskog stajališta. Razmotrit će se postupci kojima postiže pripovjedačku živost i neposrednost (historijski prezent, izravno obraćanje čitaocu, pisanje u prvom licu). U zaključku odredit će se mjesto Prolegomena in Sacram Metropolim Ragusinam u cjelokupnom Crijevićevu stvaralaštvu i šire - u hrvatskoj latinističkoj historiografiji.
Iz dosadašnjeg znanstvenoga rada mr. sc. Relje Seferovića i iz priloženoga sinopsisa disertacije očito je da kandidat dobro poznaje građu koju će istraživati i da će doći do vrijednih zaključaka. Djelo Serafina Crijevića svakako zaslužuje da bude svestrano istraženo i objavljeno u kritičkom izdanju.
Povjerenstvo smatra da je kandidatov nacrt doktorskoga rada valjano obrazložen, te uvidom u priloženu dokumentaciju utvrđuje:

1. 
   mr.sc. Relja Sefereović ima akademski stupanj magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest;
   

2. ima više od jedne godine istraživačkoga rada u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu;

3. 
   predložena tema doktorskoga rada znanstveno je relevantna;
   
4. 
   Filozofski fakultet ovlašten je povesti postupak u vezi s doktoratom.
   

Stručno vijeće stoga predlaže Fakultetskom vijeću da prihvati prijavu doktorskoga rada mr.sc. Relje Seferovića Seraphinus Maria Cerva: Prolegomena in sacram Metropolim Ragusinam. Kritičko izdanje teksta uz ocjenu njegove jezične i historiografske vrijednosti s prof. dr. sc. Olgom Perić kao mentoricom.

Dr.sc. Olga Perić, izv. prof.
Dr.sc. Darko Novaković, red. prof.
Dr.sc. Mate Križman, red. prof.

Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta u Zagreb
Zagreb, 30. ožujka 2004.
Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta mr. sc. Davida Šporera za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija
Budući da smo odlukom Fakultetskoga vijeća imenovani u stručno povjerenstvo koje treba utvrditi zadovoljava li mr. sc. David Šporer propisane zakonske uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i može li mu se odobriti predložena tema disertacije pod naslovom Problem autora: književnopovijesne i književnoteorijske perspektive nakon strukturalizma (mentor doc. dr. Dean Duda), podnosimo sljedeći skupni
IZVJEŠTAJ
Mr. sc. David Šporer rođen je 1973. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1997. dvopredmetni studij komparativne književnosti i filozofije. Diplomski rad pod naslovom Neka obilježja književnoteorijske metode Stanka Lasića obranio je na Odsjeku za komparativnu književnost. Dorađenu verziju rada objavio je u časopisu Republika, br. 3-4, 1999. Od 1999. godine zaposlen je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta, gdje je u razdoblju od 1999/00. do 2002/03. sudjelovao u izvođenju kolegija «Osnove teorije književnosti» i «Poststrukturalizam i novi historizam». Poslijediplomski studij književnosti završio je na Filozofskom fakultetu i magistrirao u svibnju 2003. radom Poetika kulture i ideologija drame (mentor dr. Dean Duda). Njegov magistarski rad o novom historizmu i kulturalnom materijalizmu povjerenstvo je ocijenilo kao izniman doprinos kritičkom promišljanju suvremene književne teorije, posebice njezina mjesta, veza i utjecaja u diskurzu suvremene humanistike, i to od teorije historiografskoga diskurza preko teorije kulture do poststrukturalističke filozofije. Problemski dobro postavljen i analitički sustavno izveden, Šporerov magistarski rad nudi kvalificirani uvid u područje utjecajnoga književnoteorijskog i književnohistoriografskog znanja koje je, sa stajališta njegove recepcije i utjecaja, uglavnom ostalo izvan interesa domaće struke. Vrsnoću rada potvrđuje i nakladnički interes: zagrebački AGM uvrstio je Šporerov rukopis u izdavački plan i najavio za 2004. objavljivanje knjige u biblioteci Sintagma (ur. prof.dr. M. Solar). Kandidat je dosad objavio dva znanstvena i desetak stručnih radova, recenzija i prikaza iz područja književnosti i filozofije. Surađivao je u Vijencu i na III. programu Hrvatskog radija, bio je član uredničkog kolegija Zareza i jedan je od autora dvosveščanog izdanja Lektira na dlanu: repetitorij književnosti za srednje škole (SysPrint, Zagreb, I. - 2000, II. – 2001). Za istog je nakladnika 2001. priredio Kovačićev roman U registraturi (predgovor, izbor iz književnokritičke literature). Godine 2002. kao stipendist Ministarstva znanosti RH i Ureda za jezičnu i kulturnu suradnju pri Veleposlanstvu Republike Francuske u Zagrebu, boravio je tri mjeseca na Sveučilištu u Lilleu. Sudjelovao je i na tri međunarodna znanstvena skupa: «Komparativna povijest hrvatske književnosti» (Split, 2000.), i «La Responsabilité. Droit et Societé. Morale et politique» (Lille, 2001.) i «Droits de l'homme et civilisations» (Dubrovnik, 2002.). Od kolovoza 2002. suradnik je na projektu «Književna teorija nakon strukturalizma» (voditelj dr. Dean Duda), odobrenom i financiranom od Ministarstva znanosti RH. Član je ICLA-a, međunarodne udruge za komparativnu književnost.

Problemski postavljena, tema Šporerove disertacije polazi od novije filozofske i književnoteorijske rasprave o «autoru» koju legitimiraju dva suprotstavljena stajališta. Na jednoj je strani «pozitivizam» i «pozitivistička» tradicija koja se, s određenim ublažavanjima, ne odriče relevantnosti autora za interpretiranje djela, a na drugoj slijed različitih pristupa koji polemiziraju upravo s tom tradicijom, tako što prioritet daju djelu samom, što 1970-ih dovodi do krajnje radikalizacije teze o irelevantnosti autora za tumačenje teksta. Osobito mjesto u slijedu tih rasprava pripada Michelu Foucaultu, i to iz dva razloga. Jedan je njegova zanimljiva i pomalo izdvojena pozicija – u odnosu na, pojednostavljeno rečeno, dva polemička tabora – koja je osobito došla do izražaja u njegovoj raspravi pod naslovom «Što je autor?». Drugi razlog je u tome što njegov rad općenito, a osobito krajem 1960-ih u kontekstu razrade povijesno-filozofske «arheologije», naznačuje smjer povezivanja teorijske i povijesne perspektive u analizi transformacije i formiranja termina, pojmova i ideja. Na tom bi tragu Šporer pratio strukturiranje problema autora i s povijesnog stajališta, tako što bi, polazeći od suvremenih rasprava, vraćanjem unatrag istražio različite moduse autorstva kroz povijest, te slijedio postupne transformacije koje započinju u kasnom srednjem vijeku i tijekom renesanse, a koje svoj epilog imaju u konstituiranju suvremene predodžbe «autora» i shvaćanju autorstva. Dvjestotinjak godina od prijelaza 15. u 16. st. do romantizma obično se smatra razdobljem u kojem dolazi do konstituiranja «autorstva» zbog niza povezanih procesa: pojave tiska i utjecaja tiska na književnost; mijene u recepciji književnosti povezane s opismenjavanjem i čitanjem, odnosno s mijenama općenite društvene distribucije informacija i znanja itd.

Stoga bi se Šporerov pokušaj, sagledan u u cjelini, sastojao u tome da se, kroz nekoliko problemskih i povijesnih slojeva, promotri na koji su se način i zašto mijenjali nazori o «autoru» i shvaćanje autorstva kroz povijest, te na koji je to način utjecalo na suvremene rasprave o tom pitanju, i to od povijesnog zakonsko-pravnog formiranja koncepta autora do književnih i kulturno-simboličkih potencijala povezanih s predodžbom (književnog) «autora» (društvena percepcija, te samo-percepcija i razumijevanje pozicije «autora») u onoj mjeri u kojoj to dolazi do izražaja u žanrovski raznolikim književnim i ne-književnim tekstovima.

Predloženi nacrt pokazuje da je kandidat kritički usvojio književnoteorijsko i književnopovijesno znanje koje je neophodno u razradi odabranoga problema i da raspolaže razrađenim autorskim tezama koje omogućuju izradu kvalitetne disertacije. Stoga povjerenstvo na temelju dostupne dokumentacije utvrđuje sljedeće: 1. mr.sc. David Šporer ima akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti; 2. ima više objavljenih znanstvenih radova i više od jedne godine istraživačkoga rada na projektu pri visokom učilištu; 3. predložena tema disertacije je znanstveno relevantna; 4. Filozofski fakultet ovlašten je za provedbu postupka stjecanja doktorata

Budući da su zadovoljeni svi propisani uvjeti, predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati temu disertacije mr. sc. Davida Šporera Problem autora: književnopovijesne i književnoteorijske perspektive nakon strukturalizma
U Zagrebu, 30. ožujka 2004. Stručno povjerenstvo:
1. dr.sc. Boris Senker, red. prof.
2. dr.sc. Andrea Zlatar, izv. prof.
3. dr.sc. Dean Duda, doc.
Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Sveučiliše u Zagrebu

Ivana Lučića 3, Zagreb

Na sjednici Fakuletskoga vijeća održanoj 9. veljače 2004. godine izabrani smo u stručno povjerenstvo za prosudbu o tome zadovoljava li mr. sc. Sanja Brbora uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija i može li se prihvatiti predložena tema disertacije, te u tom svojstvu podnosimo sljedeći