|
Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije
|
səhifə | 1/13 | tarix | 17.11.2018 | ölçüsü | 327,53 Kb. | | #80578 |
|
STUDIJSKI PROGRAM: FILOZOFIJA
PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNE STUDIJE
R. br
|
Naziv predmeta
|
Sem
|
Broj časova
|
BROJ ECTS
|
P
|
V
|
P
|
PRVA GODINA
|
1.
|
Filozofski pojmovi i problemi-uvod u filozofiju
|
I
|
3
|
2
|
|
6
|
2.
|
Antička filozofija I
|
I
|
4
|
2
|
|
6
|
3.
|
Uvod u logiku
|
I
|
2
|
3
|
|
6
|
4.
|
Uvod u teoriju saznanja
|
I
|
2
|
2
|
|
5
|
5.
|
Sociologija
|
I
|
2
|
0
|
|
4
|
6.
|
Engleski jezik I
|
I
|
2
|
0
|
|
3
|
7.
|
Filozofske discipline
|
II
|
2
|
2
|
|
6
|
8.
|
Antička filozofija II
|
II
|
4
|
2
|
|
6
|
9.
|
Moderna logika
|
II
|
2
|
2
|
|
5
|
10.
|
Srednjovjekovna filozofija
|
II
|
4
|
2
|
|
6
|
11.
|
Uvod u etiku
|
II
|
2
|
2
|
|
4
|
12.
|
Engleski jezik II
|
II
|
2
|
0
|
|
3
|
Ukupno časova aktivne nastave
|
31
|
19
|
|
|
Ukupno ECTS kredita
|
|
|
|
60
|
DRUGA GODINA
|
1.
|
Vizantijska i renesansna filozofija
|
III
|
3
|
2
|
|
6
|
2.
|
Normativna i primijenjena etika
|
III
|
2
|
2
|
|
5
|
3.
|
Filozofija istorije
|
III
|
2
|
2
|
|
5
|
4.
|
Uvod u filozofsku antropologiju
|
III
|
2
|
2
|
|
4
|
5.
|
Filozofija politike
|
III
|
2
|
0
|
|
4
|
6.
|
Savremena teorija saznanja
|
III
|
2
|
2
|
|
4
|
7.
|
Engleski jezik III
|
III
|
2
|
0
|
|
3
|
8.
|
Istorija novovjekovne filozofije
|
IV
|
4
|
2
|
|
6
|
9.
|
Uvod u ontologiju
|
IV
|
2
|
2
|
|
5
|
10.
|
Uvod u estetiku
|
IV
|
2
|
2
|
|
5
|
11.
|
Savremena filozofska antropologija
|
IV
|
2
|
2
|
|
5
|
12.
|
Filozofija kod Slovena
|
IV
|
2
|
2
|
|
5
|
13.
|
Engleski jezik IV
|
IV
|
2
|
0
|
|
3
|
Ukupno časova aktivne nastave
|
29
|
20
|
|
|
Ukupno ECTS kredita
|
|
|
|
60
|
TREĆA GODINA
|
1.
|
Njemačka klasična filozofija
|
V
|
3
|
2
|
|
5
|
2.
|
Moderna ontologija
|
V
|
2
|
1
|
|
5
|
3.
|
Moderna i savremena estetika
|
V
|
3
|
2
|
|
5
|
4.
|
Filozofija prirode
|
V
|
2
|
2
|
|
5
|
5.
|
Simbolička logika
|
V
|
2
|
2
|
|
5
|
6.
|
Praktikum iz estetike
|
V
|
|
1
|
1
|
3
|
7.
|
Engleski jezik V
|
V
|
2
|
0
|
|
2
|
Ukupno časova aktivne nastave
|
14
|
10
|
1
|
|
Ukupno ECTS kredita
|
|
|
|
30
|
TREĆA GODINA
MODUL I: Nastavni modul
|
1.
|
Savremena filozofija XX vijeka
|
VI
|
3
|
2
|
|
5
|
2.
|
Filozofija tehnike i medija
|
VI
|
3
|
2
|
|
5
|
3.
|
Filozofija obrazovanja
|
VI
|
2
|
2
|
|
5
|
4.
|
Opšta pedagogija – teorija vaspitanja
|
VI
|
2
|
0
|
|
3
|
5.
|
Teorija metodike nastave filozofije
|
VI
|
3
|
2
|
|
5
|
6.
|
Engleski jezik VI
|
VI
|
2
|
0
|
|
2
|
|
Diplomski rad
|
VI
|
|
|
|
5
|
Ukupno časova aktivne nastave
|
15
|
8
|
|
|
Ukupno ECTS kredita
|
|
|
|
|
30
|
TREĆA GODINA
MODUL II: Naučno-istraživački modul
|
1.
|
Savremena filozofija XX vijeka
|
VI
|
3
|
2
|
|
5
|
2.
|
Filozofija tehnike i medija
|
VI
|
3
|
2
|
|
5
|
3.
|
Opšta metodologija
|
VI
|
2
|
3
|
|
5
|
4.
|
Filozofija kulture
|
VI
|
2
|
2
|
|
4
|
5.
|
Filozofija nauke
|
VI
|
2
|
2
|
|
4
|
6.
|
Engleski jezik VI
|
VI
|
2
|
0
|
|
2
|
|
Diplomski rad
|
VI
|
|
|
|
5
|
Ukupno časova aktivne nastave
|
14
|
11
|
|
|
Ukupno ECTS kredita
|
|
|
|
|
30
|
Naziv predmeta:
|
Filosofski pojmovi i problemi – uvod u filosofiju
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
I
|
6
|
3P + 2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (osnovne studije)
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da:
-
Poznaje osnovne filosofske pojmove i probleme, njihovu genealogiju, savremeno razumijevanje i rješavanje.
-
Razlikuje istorijski nastanak i onto-logički početak filosofskog mišljenja, te njegove izvore: čuđenje, sumnju, očajanje, granične situacije.
-
Demonstrira metodsku i sadržajnu specifičnost filosofskog mišljenja u odnosu na naučno istraživanje, umjetničko stvaranje i religiozno vjerovanje.
-
Interpretira epohalno samorazumijevanje čovjeka kao slobodnog i mislećeg bića.
-
Vlada temeljnim filosofskim pojmovima i problemima (bivstvovanje, bivstvujuće, um, sloboda, sistem, eros, tanatos, jezik, istorija, prostor, vrijeme, imanencija, transcendencija).
-
Kritički preispituje različite probleme i njihov istorijski razvoj kroz različite filosofske struje iz sopstvene egzistencijalne situacije
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović; dr Srđan Maraš
|
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Оnosa filosofije i njene istorije i razlikovanje tog odnosa od dotičnog odnosa drugih nauka. Hegelov stav u 14. paragrafu Enciklopedije filosofskih nauka.
Pitanje "šta je filosofija" i pojavljivanje tog pitanja kod starih Grka. Počelo (arche) filosofiranja kao osnovni problem same filosofije. Specifičnost uvoda u filosofiju s obzirom na nemogućnost "postupnosti" uvođenja.
Pojam definicije i definitorni postupak u filosofiji. Neophodnost i granice definisanja u filosofiji. Razgraničenje pojmova "egzaktnosti" i "strogosti". Pojam "ekspozicije" u odnosu na definiciju.
Filosofija, nauka i pogled na svijet. Razgraničenje ovih pojmova kako bi se preciznije odredio položaj filosofije i njeno stalno dovođenje u pitanje. Pokušaj da se filosofija uspostavi kao posebna nauka i razlozi neuspjeha tog pokušaja. „Pogled na svijet" kao subjektivno držanje i nastojanje filosofije oko objektivnosti koja nema naučnu egzaktnost. Nedostatak i prednost. I seminarski rad.
Um i vjera. Filosofija i teologija. Tipovi određenja odnosa između filosofije i teologije. Teologija kao suprotnost filosofiji. Hrišćanstvo kao prava filosofija. Teološka struktura metafizike i metafizička struktura teologije. Terminološko razjašnjenje pojmova.
Onto-teo-loško ustrojstvo metafizike. Način na koji Bog ulazi u filosofiju.
Imanencija i transcendencija. Pokušaj da se misli transcendencija (Bog) s one strane bivstvovanja. Ideja beskonačnog kao prevladavanje ontološkog dokazivanja Božije egzistencije.
Prostor i vrijeme kao horizont ljudskog saznanja. U suštinu razumjevanja spada tumačenje. Nesamjerljivost ljudskog saznanja i „pojam" sveznajućeg Boga. Nemogućnost pozitivne predstave o ovom graničnom pojmu.
Čovjek i životinja. Drugi oblik razgraničenja između animal rationale i ljudskog opstanka. Životinja nije u nevolji da mora interpretirati život da bi mogla istrajati u postojanju. Interpretacija kao posljedica svijesti o konačnosti i smrti. II seminarski rad.
Um, sloboda, jezik i istorija. Mnoštvo „niti vodilja" za filosofsku antropologiju.
Pojam nous-a ("um") i novovjekovni pojam uma. Premještanje mjesta "umnog" u subjektivnost.
Ontološki i ontički način postavljanja pitanja. Ontičko određenje bivstvovanja. Kolokvijum.
Ontološka koncepcija bivstvovanja (bitija). Ontološka diferencija.
Pitanje progresa u istoriji filosofije.
Još jednom o odnosu filosofije prema nauci i "pogledu na svijet" s obzirom na pitanje progresa. Diferenciranje u pojmu napretka.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura opterećenja:
3 sata predavanja
2 sata vježbi
3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)
2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
Struktura opterećenja:
128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.
|
Konsultacije: Poslije nastave.
|
Literatura: G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975; Uvod. V. Korać, Filosofija i njena istorija, Zagreb : Naprijed 1978, str. 7-27; 29-48; 97-103; T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit: Beograd, 1989, str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit: Beograd 1984. str. 136-147, 275-287; .I. Kant, Kritika čistog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440; E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1966. str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja 2000, str. 185-215.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- kolokvijum 20 bodova
- 2 seminarska rada po 10 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda.
|
Naziv predmeta:
|
Antička filosofija I
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
I
|
6
|
4P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju
|
Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima grčke filosofije, od njenog početka sa Talesom, do Platona, via sofistički pokret i Sokrat.
|
Ishodi učenja: 1. Poznaje činioce nastanka grčke filosofije i pojmovno-argumentativnog mišljenja u kontekstu mitotvornog pjesništva, pojave pisane riječi i grčkog polisa. 2. Demonstrira hermeneutičku vještinu tumačenja i razumijevanja najranijih filosofskih izvora (fragmenti predsokratovaca), svjedočanstava o sofističkom pokretu (konvencionalizam i relativizam) i sokratizmu (samosaznaje i briga o duši) i Platonovih dijaloga (ranih, srednjih i poznih). 3. Vlada temeljnim grčkim filosofskim pojmovima nastalim u formativnom periodu evropske filosofske kulture (mythos-logos, haos/apeiron-kosmos, arche, physis-nomos, eidos-hyle, ousia-genesis, theos-theion, aletheia-pseudos, ontos on-phainomenon, doxa/pistis-episteme, eikona-paradeigma, erete-techne, psyche, polis, dikaiosine, agathos, kalos, kalokagathia...). 4. Kritički preispituje različite pristupe filosofskoj baštini (doksografski, aporetski, konstruktivistički, perenijski, istorijski, kritički i filološki). 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije na savremene egzistencijalno-ontološke, epistemološke i etičko-političke probleme.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija.
|
Plan i program rada:
|
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
UVOD U ISTORIJU FILOSOFIJE – a) filosofija i njena istorija; b) istorija filosofije kao istorija; c) istorija filosofije i filosofija istorije.
PREDISTORIJA HELENSKE FILOSOFIJE – mitotvorno mišljenje i helenska mitologija; teogonije i kosmogonije u Helena; Okeanos: homerovski nagovještaj teo-kosmo-gonije; Hesiodov Haos; orfičke kosmogonije (Noć-jaje-Eros); orfičko poimanje duše i tijela; orfički način življenja (ritualni, mantički religijski, terapeutskielementi); Ferekidova teo-kosmo-gonija.
PRESOKRATSKA FILOSOFIJA – rađanje presokratske filosofije iz utrobe mitotvorstva (μūθος καί λόγος). JONSKA FILOSOFIJA PRIRODE – Tales (voda kao počelo i element; hilozoizam i hilepsizam), Anaksimandar (apeiron kao počelo), Anaksimen (vazduh kao počelo).
PITAGORA (srodnost svega životnog i transmigracija duše; mistička strana Pitagorinog učenja; pitagorejski način života; mathesis i katharsis; pitagorejska filosofija matematičkih formi; priroda brojeva).
HERAKLIT (logos-kosmos-vatra; logos kao ontološki i gnoseološki princip; saglasnost suprotnosti i skrivena harmonija cjeline; "Sve jeste Jedno"; kritika konvencionalne religije; nagovještaji filosofske teologije). *Prva provjera znanja: kolokvijum.
KSENOFAN (kritika homerovsko-hesiodovskog predanja o bogovima i monoteistička gnoseologija; "Jedno jeste sve"; problem saznanja).
PARMENID (mistički uvod poeme "O prirodi"; dva puta istraživanja; Grundaxiom: "jer isto je i da se nešto misli i da jeste"; određenje bivstvujućeg, Zenon (argumenti protiv mnoštva i kretanja), Melis.
EMPEDOKLE (elementi-četiri korjena svih stvari; problem kretanja-Ljubav i Svađa; sfera i kosmogonski ciklusi; ideja evolucije; mistička poema "Očišćanja"; simpatička teorija saznanja; teologija); Diogen iz Apolonije (bezgranični i vječni vazduh kao duša i život; umnost). ANAKSAGORA (Nous-Um; homoiomeriae kao elementi svega; kosmogonija).
LEUKIP i DEMOKRIT ("veliki svjetski raspored"; pitagorejski i eleatski uslovi teorije atoma; atomi i praznina; kretanje atoma; teorija saznanja; čovjek je Mikrokosmos; etika).
SOFISTI – Protagora, Gorgija, Kalikle, Trasimah, Prodik, Hipija, Antifon, Kritija (ko je sofist?; antiteza νóμος (zakon) – φύσις (priroda) u etici i politici; subjektivizam i relativizam; senzualizam i skepticizam; nihilizam; agnosticizam i ateizam; metoda sofistike).
SOKRAT – izvori za njegovu ličnost i učenje; Sokrat i presokratici; Sokrat i sofisti; Sokrat i Hristos; sokratska metoda (indukcija i definicija, ironija i majeutika; vrlina je znanje; dobro i korisnost; samosaznanje i briga o duši).
PLATON – život i spisi: sokratski period (rani dijalozi: Apologija, Kriton, Protagora, Ion, Lahet, Država I, Lisid, Harmid, Euti-fron); prelazni period (prelazni dijalozi: Gorgija, Menon, Hipija manji, Kratil, Hipija veći, Meneksen); zreli period (Gozba, Fedon, Država II – X, Fedar); pozni period (Teetet, Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Timaj, Kritija, Zakoni, Epinomis); Platonova pisma (II i VII Pismo).
PLATONOVA DIJALEKTIKA: Ontologija i epistemologija – pojam dijalektike i pojam teorije; teorija ideja – ontologija – metafizika. Odnos ideja i čulnih stvari (učestvovanje, prisustvovanje, podražavanje, zajednica); matematička znanja; teorija saznanja i ontologija (odnos); nooumena i phainomena = intelligibilia i sensibilia (umno i pojavno); noeton i horaton (misaono i vidljivo); saznajnoteorijsko značenje matematike; filosofija jezika (Kratil).
PLATONOVA ETIKA, PSIHOLOGIJA I POLITIKA – etika pojedinca (vrlina je znanje); etika društva (analogija države i duše); teorija države i društva – idealna država; kritika demokratije; teorija vaspitanja i umjetnosti; moralistička kritika pjesništva.
PLATONOVA KOSMOLOGIJA I TEOLOGIJA – filosofija prirode – psihologija = bog – svijet – duša; kosmologija u Timeju. *Druga provjera znanja: kolokvijum.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
4 sati predavanja
2 sati vježbi
2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,
izrada domaćih zadataka) uključujući i
konsultacije. i konsultacijeuklju
uju
i i
|
U semestruastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30
sati (dopunski rad)phodna priprema prije početkaemestraadministra
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju nakon predavanja.
|
Literatura:
Izvorna: Herman Diels, Predsokratovci: Fragmenti, tom I-II, Zagreb 1983; Platon: Odbrana Sokratova, Protagora, Gorgija, Menon, Kratil, Gozba, Fedon, Fedar, Država, Teetet, Parmenid, Sofist, Fileb, Timaj, Pisma; Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989.
Pomoćna: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Gr
ka i Rim, Beograd 1988; W. K. C. Guthrie, Povijest gr
ke filozofije, tomovi I-V, Zareb 2002-2007; Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, tom I, Zagreb 1988; Džon Barnet, Rana gr
ka filozofija, Beograd 2004; G. V. F. Hegel, Istorija filosofije, I tom, Beograd: BIGZ, 1975. Bogoljub Šijaković, Mythos, physis, psyche, Nikšić/Beograd 22002; Verner Jeger, Teologija ranih gr
kih filozofa, Beograd 2007; Hans-Georg Gadamer, Po
etak filozofije, Beograd 2007; Sir David Ross, Platonova teorija ideja, Zagreb 1998; Thomas Alexander Szlezak, Čitati Platona, Zagreb 2000; Časlav Koprivica, Ideje i na
ela. Istraživanje Platonove ontologije, Novi Sad 2005.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
I kolokvijum do 20 bodova
II kolokvijum do 20 bodova
Prisustvo u nastavi do 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković i doc. dr Dušan Krcunović
|
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.
|
Naziv predmeta:
|
Uvod u logiku
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
1.
|
5
|
2TP+0PP+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima logičkog mišljenja i rasuđivanja. Primjena principa u savremenoj nastavi i svakodnevnom životu. Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične iskazne logike.
|
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasne ideju formalnog jezika na primjeru iskazne logike i jasno razlikuju njegovu sintaksu od njegove semantike. 2. Definišu sintaksne pojmove i primjenljuju matematičku indukciju u dokazivanju svojstava tih pojmova. 3. Objasne osnovna svojstva veznika iskazne logike i logičke zakone koji ih karakterišu. 4. Objasne potpunost i odlučivost formalnog sistema. 5. Dokažu osnovni oblik teoreme potpunosti iskazne logike.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. Oblast logike. Logika do 19. vijeka;
Savremena logika. Formalne dedukcije;
Iskazna logika. Iskazi. Veznici. Istinitosna funkcionalnost;
Konjunkcija i disjunkcija. Implikacija i ekvivalnecija. Drugi binarni veznici;
Iskazne formule. Objekt-jezik i metajezik. Drvo potformula;
Semantika iskazne logike. Tautologije;
Prvi kolokvijum;
Zamjena ekvivalenata. Čišćenje;
Dualnost između konjunkcije i disjunkcije. Veze između veznika i funkcionalna potpunost;
Disjunktivna i konjunktivna normalna forma;
Formalni sistemi za iskaznu logiku;
Prirodna dedukcija;
Potpunost iskazne logike;
Drugi kolokvijum;
Popravni kolokvijum.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sati predavanja
2 sati vježbi
2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
|
Naziv predmeta:
|
Uvod u teoriju saznanja
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
1
|
5
|
2TP+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa bazičnim konceptima i problemima teorije saznanja i njenim klasičnim pozicijama, razlikovanje kritičkog, skeptičkog i dogmatskog stanovišta.
|
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje tipološke karakteristike teorije saznanja kao samostalne discipline, njen svojstveni pristup tumačenju fenomena ljudskog saznanja, 2. Objasni osnovne epistemičke pojmove, kategorije i probleme, 3. Poznaje različite teorije jezičkog značenja i istine, te eksplikuje odgovarajuće definicije, 4. Analizira specifike distingviranih vrsta znanja (perceptivno, intuitivno, apriorno, metafizičko, operativno), 5. Procjenjuje pitanja i probleme realističke interpretacije saznanja i opisuje funkcionisanje saznajnih procesa, njihovu strukturu, mogućnosti i limite.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof dr Dragan Jakovljević, mr Darko Blagojević
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Teorija saznanja kao filozofska disciplina – specifičnost pristupa i odnos prema srodnim disciplinama
Sažet pregled istorijata discipline: antički, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period;
Fenomen i problem spoznaje: glavni epistemički pojmovi i pitanje definisanja znanja, tipovi znanja;
Skepticizam, antički i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum;
Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja;
Kolokvijum;
Nelzonovo problematizovanje mogućnosti teorije saznanja i izvjesnost kao epistemicki ideal (Dekart, Paskal, Pers);
Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert;
Teorije značenja jezičkih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...);
Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..);
Teorije apriornog saznanja (racionalizam, Kant);
Kolokvijum;
Teprije perceptivnog saznanja (empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.);
Epistemološki realizam, fenomenalizam, konstruktivizam;
Eksternalistički i internalistički pristup tumačenju saznanja – kriteriološke konsekvence, evoluciona epistemologija.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sati predavanja
2 sati vježbi
2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
|
Literatura: Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Nikšić 2002.
Lazović, Živan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994 (pojedini odeljci)
Marković, Mihailo: Dijalektička teorija značenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972., Berberović, Jelena: Znanje i istina, Sarajevo 1972.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Dostları ilə paylaş: |
|
|