Ideologija sanja & maja

I D E O L O G I J A

• SANJA & MAJA

POJAM IDEOLOGIJE

• funkcionalistički orjentirani sociolozi određuju kao sustav ideja i vjerovanja koje pružaju orjentaciju za razumijevanje stvarnosti i društveno djelovanje

• marksisiti je smatraju iskrivljenom i lažnom sviješću koja služi prikrivanju klasne dominacije buržoazije

• konzervativni mislioci prikazuju je kao zatvorene i represivne sustave mišljenja

• pojam ideologije uključuje ponajprije iskaze o vrijednostima zajedničkog života, vrednovanje političkih tvorbi i djelovanje prema nekim uvjerenjima ili zamislima o dobrom ili ispravnom stanju s nakanom zasnivanja, mobiliziranja, usmjerivanja, organiziranja i opravdanja određenih načina ili smjerova djelovanja, a anatemiziranja ostalih

• uključuje izražavanje interesa određenih socijalnih aktera (klasa, pokreta, nacija), te nastojanje da se tim interesima osigura prevlast u javnosti i političkom procesu

• Pojam ideologija (francuski: idéologie, od dva pojma porijeklom iz grčkog, ideja i logos) javlja se u XVIII. stoljeću (1796.) u Francuskoj u značenju znanosti o idejama

• skovao ga je Antoine Destutt de Tracy, koji je ideologiju nastojao uspostaviti kao svojevrsnu nadznanost, koja se bavi analizom svih ljudskih ideja i nadređena je drugim znanostima

Danas se koristi u dva osnovna značenja:

• Danas se koristi u dva osnovna značenja:

• Često ima vrijednosno negativno obilježje, označavajući iskrivljenu, lažnu svijest, odnosno iskrivljenu sliku stvarnosti prilagođenu nečijim vrednotama i interesima.

• Postoje i neutralna značenja u duhu funkcionalizma:

• sustav ideja koje zastupa neki pojedinac ili grupa, ili
• proučavanje ideja i sustava ideja raznih pojedinaca i grupa.

primjenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje;

• primjenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje;
• razgovorno: krivo ili ekstremno shvaćanje i tumačenje kakve ideje (u frazama: "zadojen ideologijom", "zasljepljen ideologijom" isl.).
• Ukupnost filozofskih, društvenih, političkih, moralnih, religioznih itd. ideja svojstvenih jednom razdoblju ili jednoj društvenoj skupini
• ideje (odnosno skup ideja) koje čine osnovu neke ekonomske ili političke teorije, ili koje podržava neka grupa ili osoba.

FUNKCIJE IDEOLOGIJE

• 1.DRUŠTVENE FUNKCIJE
• 2.SOCIJALNE FUNKCIJE

Društvene funkcije ideologije

• Glavna zadaća objasniti ne samo strukture ideologije, nego razjasniti funkcije ideologija u društvu

• A)Negativne društvene funkcije -prikrivaju,skrivaju ili drugačije zamućuju istinu, stvarnost ili doista «objektivne, materijalne uvjete života» ili interese društvenih tvorbi.

• B) Pozitivne društvene funkcije- služe da podupru potčinjene skupine, stvore solidarnost, organiziraju otpor i održavaju oporbu.

Socijalne funkcije ideologije

• ideologija pridonosi ispunjenju osobne potrebe za identitetom i razvojem ljudskih bića,

• ideologije pribavljaju perspektivu pomoću koje se svijet može razumijeti i protumačiti,

• ideologije motiviraju djelovanje, koje može biti usmjereno na uspostavljanje ili održavanje određenih vrijednosti i vjerovanja, stvaranje socijalnog pritiska radi postizanja željene društvene promjene ili na osnaživanje otpora prema njoj,

• ideologije djeluju kao oblik socijalnog cementa, opskrbljujući socijalne grupe ili cijela društva skupom ujedinjujućih načela i vrijednosti

ANTOINE DESTUTT DE TRACY

• Ideologija je "učenje o idejama”

• ideje potječu iz osjeta (senzacija)

• U De Tracyjevom učenju i djelovanju zastupljena su četiri čimbenika, koji se i danas navode u definiciji pojma "ideologija":

• sustav objašnjenja svijeta,

• program djelovanja,

• javno djelovanje za provedbu programa, te

• isticanje posebne uloge intelektualaca.

Les éléments d'idéologie (1801.) - opću nauku o idejama možemo nazvati imenima: ideologija, opća gramatika ili logika

• Les éléments d'idéologie (1801.) - opću nauku o idejama možemo nazvati imenima: ideologija, opća gramatika ili logika

•  »Ovu znanost možemo nazvati ideologija, ukoliko obraćamo pažnju samo na predmet; opća gramatika, ukoliko vodimo računa samo o sredstvu, te logikom ukoliko imamo u vidu samo cilj. Ma kakvo joj ime dali, ona nužno sadrži ova tri dijela, jer ne možemo se baviti nijednim od njih a da se ne bavimo i sa druga dva. Ideologija je po mom mišljenju generički termin, jer znanost o idejama uključuje u sebi znanost o njihovom izražavanju i znanost o njihovom izvođenju.« 

K.MARX I F.ENGELS

Marx se koristi pojmom ideologije u dva značenja:

• Marx se koristi pojmom ideologije u dva značenja:

• u prvom značenju ideologija je nadgradnja, koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti – moral, religiju, znanost i dr.

• u drugom značenju, ideologija je izvrnuta, lažna i kriva svijest i spoznaja, što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i određenosti. Ona izražava interes onoga koji spozanje za sliku o sebi i društvu u kojem živi.

• Kod Marxa i Engelsa ideologija je sustav ideja povezan s vladajućom klasom i vladajućim društveno-ekonomskim odnosima, usmjeren na opravdanje postojećeg poretka

• svijet ideja zamišlja se kao samostalan, neovisan o materijalnoj i društvenoj osnovi

• “NJEMAČKA IDEOLOGIJA”

 »Ljudi su dosad neprestano stvarali krive predodžbe o samima sebi, o tome što su, ili što bi trebalo da budu. Svoje odnose uređivali su prema svojim predodžbama o bogu, o normalnom čovjeku itd. Proizvodi njihove glave prerasli su njihovu glavu. Oni, tvorci, poklekli su pred svojim tvorevinama.« (Rani radovi)

•  »Ljudi su dosad neprestano stvarali krive predodžbe o samima sebi, o tome što su, ili što bi trebalo da budu. Svoje odnose uređivali su prema svojim predodžbama o bogu, o normalnom čovjeku itd. Proizvodi njihove glave prerasli su njihovu glavu. Oni, tvorci, poklekli su pred svojim tvorevinama.« (Rani radovi)

• ideje koje ljudi o sebi imaju posve su uvjetovane “stvarnim životnim procesom”

• formuliraju učenje,koje će biti kasnije nazvano historijski materijalizam

• prikazom »aktivnog procesa života« na mjesto ideologija stupa »stvarna pozitivna nauka«

Ideologija, klasa, otuđenje, komunizam

Ideologija je lažna, izvrnuta, fetiširana svijest. Ta lažnost potječe iz njene klasne uvjetovanosti: ideologija je duhovni izraz klasnih (staleških, cehovskih, kastinskih itd.) interesa, koji uvjetuju način na koji pripadnici klase spoznanu sami sebe.

• Ideologija je lažna, izvrnuta, fetiširana svijest. Ta lažnost potječe iz njene klasne uvjetovanosti: ideologija je duhovni izraz klasnih (staleških, cehovskih, kastinskih itd.) interesa, koji uvjetuju način na koji pripadnici klase spoznanu sami sebe.

• negativno značenje: označava specifičnu strukturu svijesti klasnog društva, koja će nestati u budućem besklasnom, komunističkom društvu

• za ideološko mišljenje karakteristično je otuđenje (alijenacija): teorijski oblikujući klasnu svijest, ideolozi se bave mislima kao samostalnim bitnostima, uobražavajući da one egzistiraju same za sebe, izvan povijesne uvjetovanosti

Marksizam

Marksizam-lenjinizam: ideologija proletarijata

• "pozitivan" pojam ideologije: Sustav ideja koji izražava klasnu svijest proletarijata i njegovu povijesnu ulogu (tj. sam marksizam-lenjinizam).

• ta je ideologija objektivno istinita: ona vjerno odražava zakonitosti povijesnog zbivanja. Nju oblikuje avangarda proletarijata organizirana u komunističku stranku.

• kritika ideologija svedena je na krajnje primitivnu ideologiju, na sirovu dogmu koja se nametala silom

• tijekom XX. stoljeća bilo je mislilaca koji su način mišljenja Marxa i Engelsa primjenjivali i dalje razvijali na znatno plodonosniji način, ili su se njime inspirirali

• Marxova i Engelsova teorija ideologija, kao i druge njihove koncepcije, snažno su utjecale osobito na sociologiju i historiografiju XX.stoljeća

• Nezavisni marksistički mislioci načinili su korak dalje: marksističku analizu i kritiku primijenili su i na društva tadašnjih komunističkih država i na njihove ideologije, pokazujući kako se stvarnost ne slaže sa idealima niti ideologije sa stvarnošću.

ANTONIO GRAMSCI

• U Zatvorskim bilježnicama Gramsci razmatra pojam ideologije unutar svoje teorije hegemonije kao kulturnog vodstva i ideje o komunističkoj partiji kao «kolektivnom inetelektualcu»

• vlast jedne klase nad drugom nije samo ekonomska vlast, koja se održava pomoću državnog aparata prisile, već je vlast koja se zasniva na kulturnoj i ideološkoj hegemoniji te klase

Dvije skupine intelektualaca:

• Dvije skupine intelektualaca:

• “tradicionalni” intelektualci

• “organski” intelektualci

• Prvi se smatraju slobodnima od klasne uvjetovanosti, neovisnim i racionalnima, ali oni su praktično vezani za hegemonijsku kulturu i vladajuće vrijednosti

• S druge strane, organski su intelektualci organizacijski povezani s klasnom strukturom.

• Pojam ideologije u “najvišem značenju”: pogled na svijet koji se «implicitno izražava u umjetnosti, u pravu, u gospodarskoj djelatnosti, u svim individualnim i kolektivnim manifestacijama života».

LOUIS ALTHUSSER

• u knjizi Za Marx (1969.) i u članku Ideologija i državni ideološki aparati (1970.) nastavlja na Gramscija određujući ideologiju kao sustav ideja, koji se ne može svetsi na ekonomiju ni na politiku

• ideologija je sustav reprezentacije ideja koji ima vlastitu logiku strogost te povijesnu trajnost i ulogu unutar života

• Razlikuje:

• Represivne, i

• Ideološke državne aparate

• dok represivni aparati ( vojska, policija ) funkcioniraju uglavnom na nasilju, državni ideološki aparati ( religija, obrazovanje, obitelj, pravo, politika, sindikati, komunikacije i kultura ) funkcioniraju pretežno na ideološkom modusu

• zaključuje da:

• «nijedna klasa ne može trajno zadržati državnu vlast, a da istovremeno ne ostvaruje svoju hegemoniju nad državnim ideološkim aparatima i u njima»

V.PARETO:ideologije kao “derivat”

• razvio je tzv. pozitivističko učenje o ideologijama: ljudi se u svojem društvenom djelovanju rukovode osjećajima, raspoloženjima i htijenjima, koji su raznoliki i promjenljivi; ali oni uvijek nastoje svom djelovanju dati privid logičnosti, dosljednosti i koherentnosti

• njihovo nastojanje derivira u sustavu političko-svjetonazorskih vrednovanja, koja nazivamo ideologijama

KARL MANNHEIM

U djelu Ideologija i utopija (1929.) razlikovao je

• U djelu Ideologija i utopija (1929.) razlikovao je

• partikularni, i

• totalni pojam ideologije

• U prvom slučaju istražuje se mišljenje protivnika kao ideološko u značenju «lažnog» i «pogrešnog», a vlastitom mišljenju priznaje se mogućnost neideološkoga, «istinitog» mišljenje. U drugom slučaju pokazuje se da su sustavi ideja svih društvenih grupa društveno vezani iuvjetovani, što omogućuje ispitivanje funkcionalnog odnosa ideja i društvenih uvjeta.

razvio tzv. "totalni pojam ideologije": treba imati hrabrosti da kao ideološka promatramo ne samo protivnička stajališta nego načelno sva, pa i vlastita

• razvio tzv. "totalni pojam ideologije": treba imati hrabrosti da kao ideološka promatramo ne samo protivnička stajališta nego načelno sva, pa i vlastita

• Tim postupkom, od običnog učenja o ideologiji nastaje sociologija znanja

• Svako mišljenje u duhovnim naukama je ideološko, tj. vezano uz konkretnu egzistenciju, uvjetovano i relativno. Ideologija izražava "totalnu svijest" neke epohe ili grupe.

• odbacuje "relativizam" (skepticizam)

• korelat pojmu ideologije je pojam utopije: ideologija je sustav mišljenja usmjeren zaštiti poretka, ali iz sebe same ona stvara utopiju kao trancendiranje tog okvira; utopija može biti idejni osnov za revoluciju, koja ruši zatečeni poredak

• utopija je orjentacija koja teži uzdrmati i srušiti postojeći ruštveni napredak

• razvio teoriju o «slobodnolebdećoj intelegenciji»

• tvrdi da su intelektualci sloj koji nije jasno ukorijenjen i svrstan te je relativno besklasan, koji dijeli vezanost za obrazovanje i destinaciju prema isključivim grupnim intersima, a potječe iz raznih društvenih grupa pa je sposoban uzimati u obzir svjetonazore posebnih grupa

Jedini koji se idealu objektivne spoznaje mogu donekle približiti po Mannheimu su "slobodno lebdeći intelektualci" koji se striktno suzdržavaju od sudjelovanja u društvenim i političkim borbama, te stalno provode znanstveno-sociološku samokontrolu vlastitih ideja.

• Jedini koji se idealu objektivne spoznaje mogu donekle približiti po Mannheimu su "slobodno lebdeći intelektualci" koji se striktno suzdržavaju od sudjelovanja u društvenim i političkim borbama, te stalno provode znanstveno-sociološku samokontrolu vlastitih ideja.

Ideologija i utopija

• Ni neki bog ne bi mogao da historijska uviđanja formuliše u smislu paradigme 2 x 2 = 4, jer ono što je moguće razumijeti može se formulisati samo u odnosu na postavljanja problema i pojmovne sisteme koji izviru iz historijske rijeke." (Nastanak jedne dijalektički nove situacije putem ekspanzije pojma ideologije)

• "Što se tiče pojma ideologije, njegova pretača bila je doživljaj nepovjerenja i podozrenja koji čovjek na svakom stepenu historijskog bića vjerovatno uvijek osjeća nasuprot protivnika." (O historiji primijene značenja pojma ideologije)

• "Pri partikularnom pojmu ideologije pretpostavlja se da ovaj ili onaj interes uzročno primorava na ovu laž ili prikrivanje, a pri totalnom pojmu ideologije smatra se da ovom ili onom sloju odgovara ovaj ili onaj pogled, način razmišljanja, aspekt." (Nužnost prethodnog razjašnjenja pojmova)

R.Lane, C.Geertza. R.Boudon

• U suvremenoj funkcionalističkoj teoriji ideologija se shvaća kao svaki javno uzražen sustav znanja, vjerovanja i svako organizirano predstavljanje mišljenja, stajališta i vrijednosti prema političko-socijalnim fenomenima.

Pritom se razlikuju dva šira tipa shvaćanja:

• Pritom se razlikuju dva šira tipa shvaćanja:

• 1. Prema prvom shvaćanju, koje zastupa Robert Lane u knjizi Politička ideologija (1962.), ideologija je skup mišljenja o svijetu koji zastupa pojedinac, neka vrsta pojedinčeve koncepcije svijeta u kojoj su neka uvjerenja.

• 2. Drugo shvaćanje povezuje ideologiju s političkim djelovanjem te je određuje kao sustav ideja i vrijednosti usmejren proizvođenju motivirajućih učinaka. Taj je pristup začet člankom Clifforda Geertza Ideologija kao kulturni sustav (1964.) u kojem se ideologija ne određuje kao suprotnost znanosti, nego se obje smatraju kulturnim sustavima.

Raymond Boudon u knjizi Ideologija (1986.) pokazuje da povezivanje ideologije sa znanošću, koja se izražava u shvaćanju ideologije kao lažne znanosti, nije ni slučajno ni nebitno.

• Raymond Boudon u knjizi Ideologija (1986.) pokazuje da povezivanje ideologije sa znanošću, koja se izražava u shvaćanju ideologije kao lažne znanosti, nije ni slučajno ni nebitno.

• Navodi dva argumenta:

• u doba kad se izraz ideologija etablirao privukao je pozornost jer je opisivao društvenu stvarnost tipom analize bliskim znanstvenoj analizi pa je upotreba riječi ideologija upućivala na ograničenja i iskrivljenja kojima je ideologija otvorena,

• većina je ideologija bila utemeljena na doktrinama koje su se pridržavale znanstvenog pristupa.

Kraj ideologije?

• Teza o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije (1960.)

• Dokazivao je da su ideologije 19.stoljeća na Zapadu iscrpljene s trijumfom socijalno zainteresiranog, liberalnig pragmatizma i opadanjem ekstremističkih ideologija, posebno onih koje su zasnovane na apriornom shvaćanju istine i monističkom rezoniranju

ideologija postaje nevažna

• ideologija postaje nevažna

• kritičari su upozorili da je teza o kraju ideologije također ideološka, jer je izražavala specifična kretanja i interese u 1950-im i 1960-im, kojima je davala posebno tumačenje i smjer

• Ideologije su bile shvaćene kao oblik sekularne religije, koje zahtijevaju vjeru i krajnje iracionalne stilove mišljenja

• Slomom komunizma, ideja kraja ideologije dobiva nov zamah

• Francis Fukuyama u članku Kraj povijesti iz 1989., obrazlažući ideju o kraju povijesti, dokazivao je da završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog sukoba

• tvrdio je, da je jedan skup ideja – zapadni liberalizam, pobijedio drugi-marksizam-lenjinizam

• za Fukuyamu «kraj povijesti» znači zapravo kraj temeljne ideološke rasprave.

THE END

• Hvala na razumijevanju!