Predsjednik republike estonije predsjednik helenske republike njegovo veli
Yüklə 0,53 Mb. Pdf görüntüsü
|
Adrias, svezak 13, 2005 51 2. U pravnim aktima navode se razlozi na kojima se temelje i uputa na prijedloge, inicijative, preporuke, zahtjeve ili miljenja predviðena Ustavom. Èlanak I.-39. Objavljivanje i stupanje na snagu 1. Europske zakone i okvirne zakone donesene u skladu s redovnim za- konodavnim postupkom potpisuju predsjednik Europskog parlamenta i pred- sjednik Vijeæa. U ostalim sluèajevima, potpisuje ih predsjednik institucije koja ih je donijela. Europski zakoni i okvirni zakoni objavljuju se u Slubenome listu Europ- ske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden ili, u sluèaju da takav datum ne postoji, dvadesetoga dana od dana njihove objave. 2. Europske uredbe i europske odluke u kojima nije navedeno kome su upuæene potpisuje predsjednik institucije koja ih je donijela. Europske uredbe i europske odluke, kada se u njima ne navodi kome su upuæene, objavljuju se u Slubenome listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden ili, u sluèaju da takav datum ne postoji, dvade- setoga dana od dana njihove objave. 3. O europskim odlukama, osim o onima iz stavka 2., obavjetavaju se oni kojima su upuæene i proizvode uèinak od trenutka notifikacije. POGLAVLJ E II. POSEBNE ODREDBE Èlanak I.-40. Posebne odredbe koje se odnose na zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku 1. Europska unija vodi zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku, temeljenu na razvoju uzajamne politièke solidarnosti meðu dravama èlanicama, na utvr- ðivanju pitanja od opæeg interesa i na postizanju sve veæega stupnja konver- gencije djelovanja drava èlanica. 2. Europsko vijeæe utvrðuje strateke interese Unije i ciljeve njezine za- jednièke vanjske i sigurnosne politike. Vijeæe tu politiku razraðuje u okviru stratekih smjernica koje donosi Europsko vijeæe, u skladu s odredbama Treæeg dijela.
3. Europsko vijeæe i Vijeæe donose potrebne europske odluke. 4. Zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku provode Ministar vanjskih poslova Unije i drave èlanice, koristeæi sredstva drava èlanica i sredstva Unije.
Adrias, svezak 13, 2005 52 5. Drave èlanice meðusobno se savjetuju u okviru Europskog vijeæa i Vijeæa o svakome pitanju povezanome s vanjskom i sigurnosnom politikom od opæeg interesa u cilju utvrðivanja zajednièkoga pristupa. Prije poduzi- manja bilo kakvoga djelovanja na meðunarodnoj pozornici ili bilo kakvoga obvezivanja koje bi moglo utjecati na interese Unije, svaka drava èlanica savjetuje se s ostalima u Europskome vijeæu ili u Vijeæu. Drave èlanice osigu- ravaju, putem usklaðivanja svojih djelovanja, da Unija bude sposobna bra- niti svoje interese i vrijednosti na meðunarodnoj pozornici. Drave èlanice pokazuju meðusobnu solidarnost. 6. Europske odluke koje se odnose na zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku jednoglasno donose Europsko vijeæe i Vijeæe, osim u sluèajevima iz Treæeg dijela. Europsko vijeæe i Vijeæe djeluju na inicijativu drave èlanice, na prijedlog Ministra vanjskih poslova Unije ili na prijedlog toga Ministra uz podrku Komisije. Iskljuèeni su europski zakoni i okvirni zakoni. 7. Europsko vijeæe moe, jednoglasno, donijeti europsku odluku kojom se Vijeæu doputa odluèivanje kvalificiranom veæinom glasova u sluèajevima koji nisu spomenuti u Treæem dijelu. 8. Od Europskog parlamenta redovito se zahtijeva miljenje o glavnim aspektima i najvanijim odlukama iz podruèja zajednièke vanjske i sigurnosne politike. Europski parlament mora biti obavjetavan o njezinu razvoju. Èlanak I.-41. Posebne odredbe o zajednièkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici 1. Zajednièka sigurnosna i obrambena politika sastavni je dio zajednièke vanjske i sigurnosne politike. Ona Uniji prua operativnu moguænost koja se oslanja na civilna i vojna sredstva. Unija ih moe koristiti u misijama izvan Unije za oèuvanje mira, spreèavanje sukoba i jaèanje meðunarodne sigurno- sti, u skladu s naèelima Povelje Ujedinjenih naroda. Izvravanje tih zadataka obavlja se koritenjem kapaciteta koje osiguravaju drave èlanice. 2. Zajednièka sigurnosna i obrambena politika ukljuèuje postupno obli- kovanje zajednièke obrambene politike Unije. Ona æe voditi prema zajedni- èkoj obrani ako takvu odluku jednoglasno donese Europsko vijeæe. Ono æe, u tome sluèaju, preporuèiti dravama èlanicama donoenje takve odluke u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. Politika Unije, u skladu s odredbama ovog èlanka, ne ugroava poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreðenih drava èlanica, ona po- tuje obveze odreðenih drava èlanica koje smatraju da je njihova zajednièka obrana ostvarena u Organizaciji sjevernoatlantskoga ugovora, u skladu s Adrias, svezak 13, 2005 53 odredbama Sjevernoatlantskoga ugovora, i kompatibilna je sa zajednièkom sigurnosnom i obrambenom politikom uspostavljenom u tome okviru. 3. Drave èlanice stavljaju na raspolaganje Uniji svoje civilne i vojne ka- pacitete za provedbu zajednièke sigurnosne i obrambene politike, kako bi pridonijele ostvarivanju ciljeva koje utvrðuje Vijeæe. One drave èlanice koje zajednièki uspostave multinacionalne snage mogu ih staviti na raspolaganje zajednièkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Drave èlanice nastoje postupno poboljati svoje vojne sposobnosti. Os- niva se Agencija u podruèju razvoja obrambenih sposobnosti, istraivanja, nabave i naoruavanja (Europska obrambena agencija) radi utvrðivanja ope- rativnih potreba, promicanja mjera za zadovoljavanje tih potreba te pruanja doprinosa pri utvrðivanju i, ako je potrebno, provedbi bilo kakve mjere potrebne za jaèanje industrijskih i tehnolokih temelja u sektoru obrane, su- djelovanja pri utvrðivanju europske politike za kapacitete i naoruavanje te pruanja pomoæi Vijeæu pri procjeni poboljanja vojnih sposobnosti. 4. Europske odluke koje se odnose na zajednièku sigurnosnu i obram- benu politiku, ukljuèujuæi one kojima zapoèinju misije spomenute u ovome èlanku, Vijeæe donosi jednoglasno na prijedlog Ministra vanjskih poslova Unije ili na inicijativu neke drave èlanice. Ministar vanjskih poslova Unije moe, ako je potrebno, zajedno s Komisijom, predloiti koritenje resursa drava èlanica i instrumenata Unije. 5. Vijeæe moe izvrenje zadatka, u okviru Unije, povjeriti skupini drava èlanica u cilju zatite vrijednosti Unije i oèuvanja njezinih interesa. Izvrenje takvoga zadatka ureðuju odredbe èlanka III.-310. 6. One drave èlanice èije vojne sposobnosti ispunjavaju vie kriterije i koje su se u ovome podruèju uzajamno vie obvezale radi obavljanja najza- htjevnijih misija, ustanovljavaju trajnu strukturiranu suradnju u okviru Unije. Takva je suradnja ureðena odredbama èlanka III.-312. i nièim ne utjeèe na odredbe èlanka III.-309. 7. Ako je neka drava èlanica rtva oruane agresije na njezin teritorij, ostale drave èlanice obvezne su pruiti joj pomoæ i potporu svim sredstvima kojima raspolau, u skladu s odredbama èlanka 51. Povelje Ujedinjenih naro- da. Ovo ni na koji naèin ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike nekih drava èlanica. Obveze i suradnja u ovom podruèju moraju biti u skladu s obvezama preuzetima u okviru Organizacije sjevernoatlantskog ugovora koja, za drave koje su njezine èlanice, ostaje temelj njihove kolektivne obrane i forum za njezinu provedbu. 8. Od Europskog parlamenta mora se redovito traiti savjet o glavnim aspektima i najvanijim odlukama u podruèju zajednièke sigurnosne i obram- bene politike. Europski parlament mora biti obavjetavan o njezinu razvoju. Yüklə 0,53 Mb. Dostları ilə paylaş:
|