Predsjednik republike estonije predsjednik helenske republike njegovo veli
Yüklə 0,53 Mb. Pdf görüntüsü
|
Adrias, svezak 13, 2005 54 Èlanak I.-42. Posebne odredbe o podruèju slobode, sigurnosti i pravde 1. Unija uspostavlja podruèje slobode, sigurnosti i pravde: a) donoenjem europskih zakona i okvirnih zakona namijenjenih, ako je potrebno, pribliavanju zakona i propisa drava èlanica u podruèjima iz Treæeg dijela; b) promicanjem uzajamnog povjerenja izmeðu nadlenih tijela drava èlanica, posebice na temelju uzajamnog priznavanja sudskih i izvan- sudskih odluka; c) operativnom suradnjom izmeðu nadlenih tijela drava èlanica, uklju- èujuæi policiju, carinske i druge slube specijalizirane za spreèavanje i otkrivanje kanjivih djela. 2. Nacionalni parlamenti mogu, u okviru podruèja slobode, sigurnosti i pravde, sudjelovati u mehanizmima ocjenjivanja utvrðenima u èlanku III.- 260. Oni su pridrueni politièkome nadzoru nad Europolom i ocjenjivanju Europolovih aktivnosti u skladu s odredbama èlanaka III.-276. i III.-273. 3. Drave èlanice imaju pravo na inicijativu u podruèju policijske i pravo- sudne suradnje u kaznenim stvarima, u skladu s odredbama èlanka III.-264. Èlanak I.-43. Klauzula solidarnosti 1. Unija i njezine drave èlanice zajednièki djeluju u duhu solidarnosti u sluèaju da je drava èlanica cilj teroristièkoga napada, rtva prirodne katastrofe ili one koju je izazvao èovjek. Unija pokreæe sve instrumente kojima raspolae, ukljuèujuæi i vojna sredstva koja su joj na raspolaganje stavile drave èlanice, kako bi:
a) sprijeèila teroristièku prijetnju na teritoriju drava èlanica; demokratske institucije i civilno stanovnitvo zatitila od bilo kakvog teroristièkog napada; pomogla dravi èlanici na njezinu teritoriju, na zahtjev njezinih po- litièkih tijela, u sluèaju teroristièkog napada; b) pomogla dravi èlanici na njezinu teritoriju, na zahtjev njezinih politièkih tijela, u sluèaju prirodne katastrofe ili one koju je izazvao èovjek. 2. Detaljni naèini primjene odredaba ovog èlanka utvrðeni su u èlanku III.-329.
Adrias, svezak 13, 2005 55 POGLAVLJE III. POJAÈANA SURADNJA Èlanak I.-44. Pojaèana suradnja 1. Drave èlanice koje ele uspostaviti meðusobnu pojaèanu suradnju u okviru nadlenosti Unije koje nisu iskljuèive, mogu koristiti njezine institu- cije i ostvarivati te nadlenosti primjenjujuæi odgovarajuæe odredbe Ustava, uz potovanje ogranièenja i u skladu s postupcima utvrðenima ovim èlankom i èlancima III.-416. do III.-423. Pojaèana suradnja usmjerena je na olakavanje postizanja ciljeva Unije, zatitu njezinih interesa i jaèanje procesa njezina integriranja. Takva je surad- nja u svako doba otvorena svim dravama èlanicama, u skladu s odredbama èlanka III.-418. 2. Europsku odluku kojom se doputa pojaèana suradnja Vijeæe donosi kao posljednje sredstvo, nakon to utvrdi da ciljeve takve suradnje Unija kao cjelina ne moe postiæi u razumnom vremenskom roku i pod uvjetom da u njoj sudjeluje najmanje treæina drava èlanica. Vijeæe donosi odluku u skladu s postupkom iz èlanka III.-419. 3. Svi èlanovi Vijeæa mogu sudjelovati u njegovim raspravama, ali u gla- sovanju sudjeluju samo èlanovi Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju u pojaèanoj suradnji. Jednoglasnost èine samo glasovi predstavnika drava èlanica koje sudje- luju u pojaèanoj suradnji. Kvalificirana veæina glasova utvrðuje se kao najmanje 55 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju u pojaèanoj suradnji, s naj- manje 65 % stanovnitva tih drava. Manjina koja moe sprijeèiti donoenje odluke mora ukljuèivati barem minimalan broj èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava èlanica koje sudjeluju u pojaèanoj suradnji i jo jednog èlana. U suprot- nome, smatra se da je postignuta kvalificirana veæina glasova. Odstupanjem od primjene treæeg i èetvrtog podstavka ovog èlanka, ako Vijeæe ne odluèuje na prijedlog Komisije ili Ministra vanjskih poslova Unije, potrebna kvalificirana veæina glasova utvrðuje se kao najmanje 72 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju u pojaèanoj suradnji, s najmanje 65 % stanovnitva tih drava. 4. Akti doneseni u okviru pojaèane suradnje obvezuju samo drave èla- nice koje u njoj sudjeluju. Ti se akti ne smatraju dijelom pravne steèevine koju moraju prihvatiti drave kandidati za pristup Uniji.
Adrias, svezak 13, 2005 56 GLAVA VI. DEMOKRATSKI IVOT UNIJE Èlanak I.-45. Naèelo demokratske ravnopravnosti U svim svojim aktivnostima Unija potuje naèelo ravnopravnosti svojih graðana koji uivaju istu pozornost njezinih institucija, tijela, slubi i agencija. Èlanak I.-46. Naèelo predstavnièke demokracije 1. Djelovanje Unije temelji se na predstavnièkoj demokraciji. 2. Graðani su izravno predstavljeni na razini Unije u Europskom parla- mentu.
Drave èlanice u Europskom vijeæu predstavljaju njihovi efovi drava ili vlada, a u Vijeæu ih predstavljaju njihove vlade, koje su i same demokratski odgovorne pred svojim parlamentima ili svojim graðanima. 3. Svaki graðanin ima pravo na sudjelovanje u demokratskom ivotu Unije. Odluke se donose to otvorenije i to blie graðanima. 4. Politièke stranke na europskoj razini prinose oblikovanju europske politièke svijesti i izraavanju elje graðana Unije. Èlanak I.-47. Naèelo participativne demokracije 1. Institucije graðanima i predstavnièkim udrugama na prikladan naèin pruaju moguænost da obznane i javno razmijene miljenja u svim podruèji- ma djelovanja Unije. 2. Institucije odravaju otvoreni, transparentni i redoviti dijalog s pred- stavnicima udruga i graðanskim drutvom. 3. Komisija obavlja sveobuhvatno savjetovanje sa zainteresiranim stra- nama u cilju osiguravanja koherentnog i transparentnog djelovanja Unije. 4. Najmanje jedan milijun graðana, dravljana znaèajnog broja drava èlanica, mogu na svoju inicijativu pozvati Komisiju da, u okviru svojih ovlasti, podnese odgovarajuæi prijedlog o pitanjima za koja graðani smatraju da je potrebno donoenje pravnoga akta Unije radi primjene Ustava. Europskim zakonima utvrðuju se odredbe za postupke i uvjete potrebne za takvu inici- jativu graðana, ukljuèujuæi i najmanji broj drava èlanica iz kojih moraju dolazi- ti spomenuti graðani.
Adrias, svezak 13, 2005 57 Èlanak I.-48. Socijalni partneri i autonomni socijalni dijalog Unija priznaje i promièe ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzima- juæi u obzir raznolikost nacionalnih sustava. Unija olakava dijalog izmeðu socijalnih partnera potujuæi njihovu autonomiju. Tripartitni socijalni sastanak na vrhu za rast i zapoljavanje pridonosi so- cijalnom dijalogu. Èlanak I.-49. Europski puèki pravobranitelj Europski puèki pravobranitelj, kojega bira Europski parlament, prima, raz- matra i izvjeæuje o pritubama na nepravilnosti u djelovanju institucija, tije- la, slubi ili agencija Unije, u skladu s uvjetima utvrðenima Ustavom. Europ- ski puèki pravobranitelj posve je neovisan u obavljanju svojih dunosti. Èlanak I-50. Transparentnost postupaka u institucijama, tijelima, slubama i agencijama Unije 1. U cilju promicanja dobroga upravljanja i osiguravanja sudjelovanja graðanskoga drutva, institucije, tijela, slube i agencije Unije svoj rad obav- ljaju koliko je god moguæe otvorenije. 2. Europski parlament odrava javne sjednice, kao i Vijeæe kad razmatra nacrt zakonodavnog akta i glasuje o njemu. 3. Svaki graðanin Unije te svaka fizièka osoba koja prebiva ili pravna osoba koja ima sjedite u nekoj dravi èlanici, ima pravo, u skladu s uvjetima utvr- ðenim u Treæem dijelu, na pristup dokumentima institucija, tijela, slubi i agen- cija Unije, bez obzira na njihovu sredinu. Europskim zakonima utvrðuju se opæa naèela i ogranièenja koja, zbog javnih ili privatnih interesa, ureðuju pravo na pristup takvim dokumentima. Svaka institucija, tijelo, sluba ili agencija vlastitim poslovnikom utvrðu- je posebne odredbe o pristupu svojim dokumentima, u skladu s europskim zakonima iz stavka 3. ovog èlanka. Èlanak I.-51. Zatita osobnih podataka 1. Svatko ima pravo na zatitu vlastitih osobnih podataka. 2. Europski zakoni ili okvirni zakoni utvrðuju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, slubama i agencijama Unije te u dravama èlanicama kad obavljaju svoje djelatnosti u Adrias, svezak 13, 2005 58 polju primjene prava Unije i pravila o slobodnom protoku takvih podataka. Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnih tijela. Èlanak I-52. Status crkava i nekonfesionalnih organizacija 1. Unija potuje i nièim ne ugroava status koji, u skladu s nacionalnim pravom, uivaju crkve i vjerske udruge ili zajednice u dravama èlanicama. 2. Unija jednako potuje i status koji, u skladu s nacionalnim pravom, uivaju filozofske i nekonfesionalne organizacije. 3. Priznajuæi njihov identitet i njihov specifièni doprinos, Unija odrava otvoreni, transparentni i redoviti dijalog s tim crkvama i organizacijama. GLAVA VII. FINANCIJE UNIJE Èlanak I.-53. Proraèunska i financijska naèela 1. Svi prihodi i izdaci Unije predviðaju se za svaku proraèunsku godinu i prikazuju u proraèunu Unije, u skladu s odredbama Treæeg dijela. 2. Prihodi i izdaci koji se prikazuju u proraèunu moraju biti usklaðeni. 3. Izdaci prikazani u proraèunu doputeni su za trajanja godinjeg izvre- nja proraèuna u skladu s europskim zakonom iz èlanka III.-412. 4. Za realiziranje izdataka predviðenih proraèunom potrebno je prethod- no donoenje pravno obvezujuæeg akta Unije kojim se utvrðuje pravna osno- va za takvo djelovanje i za izvrenje predmetnoga izdatka u skladu s europ- skim zakonom iz èlanka III.-412., osim u sluèajevima predviðenim zakonom. 5. U cilju zadravanja proraèunske discipline, Unija ne donosi akt koji bi mogao imati znaèajni utjecaj na proraèun bez pruanja osiguranja da izdaci pro- izili donoenjem takvoga akta mogu biti financirani u granicama vlastitih sred- stava Unije i u skladu s viegodinjim financijskim okvirom iz èlanka I.-55. 6. Proraèun se ostvaruje u skladu s naèelom dobroga financijskoga uprav- ljanja. Drave èlanice suraðuju s Unijom kako bi osigurale da sredstva pred- viðena proraèunom budu koritena u skladu s ovim naèelom. 7. Unija i drave èlanice, u skladu s odredbama èlanka III.-415., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik nezakonitih aktivnosti koji kode financijskim interesima Unije. Adrias, svezak 13, 2005 59 Èlanak I-54. Vlastita sredstva Unije 1. Unija osigurava sebi sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provedbu politika. 2. Ne utjeèuæi na druge prihode, proraèun Unije u potpunosti se financira iz njezinih vlastitih sredstava. 3. Europskim zakonom Vijeæa donose se odredbe o sustavu vlastitih sred- stava Unije. U tom kontekstu, mogu se uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava ili ukinuti postojeæa kategorija. Vijeæe zakon donosi jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Zakon stupa na snagu tek na- kon to ga potvrde drave èlanice, u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. 4. Europskim zakonom Vijeæa utvrðuju se provedbene mjere sustava vla- stitih sredstava Unije u onoj mjeri u kojoj to predviða europski zakon done- sen na temelju stavka 3. Vijeæe odluèuje nakon pribavljanja pristanka Europ- skoga parlamenta. Èlanak I.-55. Viegodinji financijski okvir 1. Viegodinji financijski okvir osigurava da se izdaci Unije realiziraju na pravilan naèin i u granicama njezinih vlastitih sredstava. U njemu se utvrðuju maksimalni godinji iznosi sredstava za preuzete obveze prema kategoriji izdataka, u skladu s odredbama èlanka III-402. 2. Europskim zakonom Vijeæa donosi se viegodinji financijski okvir. Vi- jeæe ga donosi jednoglasnom odlukom nakon pribavljanja pristanka Europ- skog parlamenta, koji on daje veæinom glasova svojih èlanova. 3. Godinji proraèun Unije mora biti u skladu s viegodinjim financijskim okvirom. 4. Europsko vijeæe moe, jednoglasnom odlukom, donijeti europsku od- luku kojom se Vijeæu doputa da kvalificiranom veæinom glasova donese akt iz stavka 2. ovog èlanka. Èlanak I.-56. Proraèun unije Godinji proraèun Unije donosi se europskim zakonom u skladu s odred- bama èlanka III.-404. Adrias, svezak 13, 2005 60 GLAVA VIII. UNIJA I NJEZINI SUSJEDI Èlanak I.-57. Unija i njezini susjedi 1. Unija razvija posebne odnose sa susjednim zemljama u cilju uspostave podruèja napretka i dobrosusjedskih odnosa, utemeljenog na vrijednostima Unije i karakteriziranog bliskim i miroljubivim odnosima utemeljenima na suradnji. 2. U svrhe stavka 1. Unija moe zakljuèiti posebne sporazume sa zemlja- ma o kojima je rijeè. Ti sporazumi mogu sadravati uzajamna prava i obveze te moguænost poduzimanja zajednièkog djelovanja. Odravaju se periodièna savjetovanja o njihovoj primjeni. GLAVA IX. ÈLANSTVO U UNIJI Èlanak I.-58. Uvjeti i postupak za pristup Uniji 1. Unija je otvorena svim europskim dravama koje potuju vrijednosti iz èlanka I.-2. i koje se obvezuju na njihovo zajednièko promicanje. 2. Svaka europska drava koja eli postati èlanica Unije svoj zahtjev alje Vijeæu. O tome zahtjevu obavjetavaju se Europski parlament i parlamenti drava èlanica. Vijeæe odluku donosi jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i po pribavljanju pristanka Europskog parlamenta, koji odluku donosi veæinom glasova svojih èlanova. Uvjeti i modaliteti primanja predmet su sporazuma izmeðu drava èlanica i drave kandidatkinje. Taj sporazum podlijee ratifikaciji u svakoj dravi ugovornici, u skladu s njezinim ustavnim zahtjevima. Èlanak I.-59. Obustava nekih prava koja proistjeèu iz èlanstva u Uniji 1. Vijeæe moe, na obrazloenu inicijativu treæine drava èlanica ili na obrazloenu inicijativu Europskog parlamenta ili na prijedlog Komisije, doni- jeti europsku odluku kojom se potvrðuje postojanje jasne opasnosti da neka drava èlanica ozbiljno povrijedi vrijednosti iz èlanka I-2. Vijeæe odluku do- nosi veæinom glasova èetiri petine svojih èlanova, nakon pribavljanja pristan- ka Europskog parlamenta.
Adrias, svezak 13, 2005 61 Prije donoenja takve odluke, Vijeæe sasluava dravu èlanicu o kojoj je rijeè i, djelujuæi u skladu s istim postupkom, moe uputiti preporuke toj dravi. Vijeæe redovito provjerava postoje li i dalje razlozi koji su doveli do dono- enja takve odluke. 2. Europsko vijeæe, na inicijativu treæine drava èlanica ili na prijedlog Komisije, moe donijeti europsku odluku kojom se utvrðuje postojanje oz- biljne i trajne povrede, od strane drave èlanice, vrijednosti iz èlanka I.-2., nakon to je pozvalo dravu èlanicu o kojoj je rijeè da podnese svoje oèi- tovanje. Europsko vijeæe odluku donosi jednoglasno, nakon pribavljanja pri- stanka Europskog parlamenta. 3. Ako je usvojena tvrdnja iz stavka 2., Vijeæe kvalificiranom veæinom gla- sova moe donijeti europsku odluku o obustavi odreðenih prava koja pro- istjeèu iz primjene Ustava za dravu èlanicu o kojoj je rijeè, ukljuèujuæi i prava na glasovanje èlana Vijeæa koji predstavlja tu dravu. Vijeæe uzima u obzir moguæe posljedice takve obustave na prava i obveze fizièkih i pravnih osoba. U svakome sluèaju, ta je drava i dalje vezana obvezama u skladu s Ustavom. 4. Vijeæe moe, kvalificiranom veæinom glasova, donijeti europsku od- luku kojom se izmjenjuju ili ukidaju mjere usvojene u skladu s odredbama stavka 3. kao odgovor na promjenu situacije koja je dovela do njihova nametanja. 5. U svrhe ovoga èlanka, èlan Europskoga vijeæa ili Vijeæa koji predstavlja dravu èlanicu o kojoj je rijeè ne sudjeluje u glasovanju, a drava èlanica o kojoj je rijeè ne uzima se u obzir pri izraèunavanju jedne treæine ili èetiri petine drava èlanica spomenutih u stavcima 1. i 2. Suzdravanje od glasovanja èlano- va koji su osobno nazoèni ili imaju svog zastupnika ne spreèava donoenje europskih odluka iz stavka 2. Za donoenje europskih odluka iz stavaka 3. i 4. kvalificirana veæina gla- sova utvrðuje se kao najmanje 72 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju, s najmanje 65 % stanovnitva tih drava. Kada, po donoenju odluke o obustavi prava na glasovanje, donesene u skladu s odredbama stavka 3., Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæinom glaso- va na temelju odredbe Ustava, ta kvalificirana veæina glasova utvrðuje se kao u drugome podstavku, ili, kada Vijeæe djeluje na prijedlog Komisije ili Mini- stra vanjskih poslova Unije, kao najmanje 55 % èlanova Vijeæa koji predstav- ljaju drave èlanice koje sudjeluju, s najmanje 65 % stanovnitva tih drava. U posljednjem sluèaju, manjina koja moe sprijeèiti donoenje odluke mora ukljuèivati barem minimalni broj èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava èlanica koje sudjeluju, uveæan za jedan. U suprotnome, smatra se da je postignuta kvalificirana veæina glasova. Adrias, svezak 13, 2005 62 6. U svrhe ovoga èlanka, Europski parlament odluèuje dvotreæinskom veæi- nom datih glasova, koja predstavlja veæinu njegovih èlanova. Èlanak I.-60. Dragovoljno povlaèenje iz Unije 1. Svaka drava èlanica moe donijeti odluku o povlaèenju iz Unije u skladu s vlastitim ustavnim odredbama. 2. Drava èlanica koja donese odluku o povlaèenju, o svojoj namjeri obavjetava Europsko vijeæe. U svjetlu smjernica koje daje Europsko vijeæe, Unija pregovara i s tom dravom sklapa sporazum kojim se utvrðuju modali- teti njezina povlaèenja, uzimajuæi u obzir okvir za njezin buduæi odnos prema Uniji. O tome sporazumu pregovara se u skladu s odredbama èlanka III.-325. stavka 3. Sporazum zakljuèuje Vijeæe, kvalificiranom veæinom glasova, nakon pribavljanja pristanka Europskog parlamenta. 3. Ustav se prestaje primjenjivati na dravu o kojoj je rijeè od dana stupanja na snagu sporazuma o povlaèenju ili, u sluèaju da takav datum ne postoji, dvije godine od obavijesti iz stavka 2., osim ako Europsko vijeæe, u sporazu- mu s dravom èlanicom o kojoj je rijeè, jednoglasno ne odluèi produljiti to vremensko razdoblje. 4. U svrhe stavaka 2. i 3., èlan Europskoga vijeæa ili Vijeæa koji predstavlja dravu èlanicu koja se povlaèi ne sudjeluje u raspravama Europskoga vijeæa ili Vijeæa ni u donoenju europskih odluka koje se na nju odnose. Kvalificirana veæina glasova utvrðuje se kao najmanje 72 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju, s najmanje 65 % stanovnitva tih drava. 5. Ako drava koja se povukla iz Unije opet zahtijeva pristup Uniji, njezin zahtjev podlijee postupku iz èlanka I.-58. Yüklə 0,53 Mb. Dostları ilə paylaş:
|