Predsjednik republike estonije predsjednik helenske republike njegovo veli

Adrias,   svezak 13,  2005

42

2. Predsjednik Europskog vijeæa:

a) predsjeda i potièe njegov rad;

b) osigurava pripremu i kontinuitet rada Europskog vijeæa u suradnji s

predsjednikom Komisije, na temelju rada Vijeæa opæih poslova;

c) nastoji osigurati koheziju i postizanje konsenzusa u okviru Europskog

vijeæa;

d)podnosi izvješæe Europskom parlamentu nakon svakoga sastanka Eu-

ropskog vijeæa.

Predsjednik Europskog vijeæa, na vlastitoj razini i u tome svojstvu, osigu-

rava zastupanje Unije u inozemstvu kad je rijeè o pitanjima koja se odnose na

zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku, ne dovodeæi u pitanje ovlasti Mini-

stra vanjskih poslova Unije.

3. Predsjednik Europskog vijeæa ne može zadržati državne ili javne funk-

cije u svojoj državi.

Èlanak I.-23.

Vijeæe ministara

1. Vijeæe, zajedno s Europskim parlamentom, obavlja zakonodavne i pro-

raèunske funkcije. Vijeæe obavlja dužnosti utvrðivanja politike i koordinacije

na naèin utvrðen Ustavom.

2. Vijeæe èini po jedan predstavnik svake države èlanice na ministarskoj

razini koji je ovlašten preuzimati obveze u ime vlade države èlanice i glaso-

vati.

3. Ako  Ustavom  nije  drugaèije  utvrðeno,  Vijeæe  donosi  odluke  kvali-

ficiranom veæinom glasova.

Èlanak I.-24.

Sastavi Vijeæa ministara

1. Vijeæe se sastaje u razlièitim sastavima.

2. Vijeæe  opæih  poslova  osigurava  dosljednost  u  radu  razlièitih  sastava

Vijeæa.

Ono priprema sastanke Vijeæa i osigurava provedbu njegovih odluka, u

suradnji s predsjednikom Europskog vijeæa i Komisijom.

3. Vijeæe vanjskih poslova osmišljava djelovanje Unije u inozemstvu na

temelju strateških smjernica koje donosi Europsko vijeæe i osigurava dosljed-

nost djelovanja Unije.

---

Adrias,   svezak 13,  2005

43

4. Europsko vijeæe donosi, kvalificiranom veæinom glasova, europsku od-

luku kojom se utvrðuje popis ostalih sastava Vijeæa.

5. Odbor  stalnih  predstavnika  vlada  država  èlanica  odgovoran  je  za

pripremu rada Vijeæa.

6. Vijeæe zasjeda javno kad razmatra nacrt zakonskog akta i glasuje. U tu

svrhu je svaka sjednica Vijeæa podijeljena na dva dijela, na naèin da je jedan

dio posveæen razmatranju zakonskih akata Unije, a drugi aktivnostima koje

nisu povezane sa zakonodavnom ulogom.

7. Sastavima Vijeæa predsjedaju, osim kad je rijeè o sastavu Vijeæa vanj-

skih poslova, predstavnici država èlanica u Vijeæu na temelju ravnopravnog

izmjenjivanja, u skladu s uvjetima utvrðenima europskom odlukom Europ-

skoga vijeæa. Europsko vijeæe odluku donosi kvalificiranom veæinom glaso-

va.

Èlanak I.-25.

Utvrðivanje kvalificirane veæine glasova u Europskom vijeæu i u Vijeæu

1. Kvalificirana veæina glasova utvrðuje se kao najmanje 55 % èlanova

Vijeæa, meðu kojima je najmanje petnaest èlanova Vijeæa koji predstavljaju

države èlanice s najmanje 65 % stanovništva Unije.

Manjina glasova koja spreèava donošenje odluke mora ukljuèivati naj-

manje èetiri èlana Vijeæa, u protivnome se smatra da je postignuta kvalificira-

na veæina glasova.

2. Odstupanjem od primjene stavka 1., ako Vijeæe ne djeluje na temelju

prijedloga Komisije ili Ministra vanjskih poslova Unije, kvalificirana veæina

glasova utvrðuje se kao najmanje 72 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju države

èlanice s najmanje 65 % stanovništva Unije.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se u Europskom vijeæu kada ono odluke donosi

kvalificiranom veæinom glasova.

4. U okviru Europskog vijeæa, njegov predsjednik i predsjednik Komisije

ne sudjeluju u glasovanju.

Èlanak I.-26.

Europska komisija

1. Komisija promièe opæi interes Unije i poduzima odgovarajuæe inicijative

u tu svrhu. Ona osigurava primjenu Ustava i mjera koje institucije usvajaju na

temelju Ustava. Komisija nadzire primjenu prava Unije pod kontrolom Suda

pravde Europske unije. Izvršava proraèun i upravlja programima. Komisija

---

Adrias,   svezak 13,  2005

44

obavlja dužnosti koordinacije te izvršne i upravne dužnosti na naèin utvrðen

Ustavom. Osim u podruèju zajednièke vanjske i sigurnosne politike i u osta-

lim sluèajevima predviðenim Ustavom, Komisija osigurava zastupanje Unije

u inozemstvu. Ona ima inicijativu za donošenje godišnjih i višegodišnjih pro-

grama Unije u cilju postizanja meðuinstitucionalnih sporazuma.

2. Ako  Ustavom  nije  drugaèije  utvrðeno,  zakonski  akti  Unije  mogu  se

donositi samo na temelju prijedloga Komisije. Ostali akti donose se na temelju

prijedloga Komisije ako tako propisuje Ustav.

3. Mandat Komisije traje pet godina.

4. Èlanovi Komisije biraju se na temelju njihove opæe kompetentnosti i

zalaganja za Europu, izmeðu osoba èija je neovisnost neupitna.

5. Prva Komisija imenovana u skladu s odredbama Ustava sastoji se od

jednoga državljanina svake države èlanice, ukljuèujuæi njezina predsjednika

i Ministra vanjskih poslova Unije, koji je jedan od njezinih potpredsjednika.

6. Po završetku mandata Komisije iz stavka 5., Komisija ima broj èlanova,

ukljuèujuæi njezina predsjednika i Ministra vanjskih poslova, koji odgovara

dvjema treæinama broja država èlanica, osim ako Europsko vijeæe, jednogla-

snom odlukom, taj broj ne izmijeni.

Èlanovi Komisije biraju se meðu državljanima država èlanica na temelju

sustava ravnopravnog izmjenjivanja meðu državama èlanicama. Ovaj se su-

stav uspostavlja europskom odlukom koju Europsko vijeæe donosi jednogla-

sno na temelju sljedeæih naèela:

a) meðu državama èlanicama postoji strogo ravnopravan odnos s obzi-

rom na utvrðivanje redoslijeda i vremena koje njihovi državljani pro-

vode kao èlanovi Komisije; u skladu s time, razlika izmeðu ukupnoga

broja mandata državljana bilo koje dvije države èlanice nikada ne može

iznositi više od jedan;

b) podložno odredbama toèke a), svaka sljedeæa Komisija sastavljena je

tako da na zadovoljavajuæi naèin odražava demografski i geografski

spektar svih država èlanica.

7. Komisija je posve neovisna pri obavljanju svojih dužnosti. Ne dovodeæi

u pitanje odredbe èlanka I.-28. stavka 2., èlanovi Komisije ne traže niti primaju

upute od bilo koje vlade ili druge institucije, tijela, službe ili entiteta. Èlanovi

Komisije suzdržavaju se od bilo kakvog djelovanja koje je nespojivo s nji-

hovim dužnostima ili obavljanjem njihovih zadataka.

8. Komisija je, kao kolegij, odgovorna Europskom parlamentu. Europski

parlament može glasovati o nepovjerenju Komisiji u skladu s odredbama èlan-

ka  III.-340.  U  sluèaju  izglasavanja  nepovjerenja,  èlanovi  Komisije podnose

---