Privredni rast podrazumeva povećanje proizvodnje na niovu nacionalne ekonomije izraženo kroz ukupan bruto domaći proizvod skup dobara I usluga ostvarenih u toku jednog


Domaćinstva ili kako ih ekonomisti obično nazivaju potrošači imaju određene karakteristike ponašanja



Yüklə 446 b.
səhifə9/17
tarix01.04.2018
ölçüsü446 b.
#35683
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   17

Domaćinstva ili kako ih ekonomisti obično nazivaju potrošači imaju određene karakteristike ponašanja

  • Domaćinstva ili kako ih ekonomisti obično nazivaju potrošači imaju određene karakteristike ponašanja

  • Nefinansijske firme-preduzeća, proizvode robe i usluge za potrebe oba sektora, domaćinstva i druga preduzeća i sl.

  • Finansijski posrednici su finansijske institucije koje kanališu novčana sredstva ka drugim učesnicima i u tom procesu emituju sopstvene finansijske instrumente

  • Finansijski posrednici obuhvataju sve depozitne institucije: banke, štedne i kreditne asocijacije, banke uzajamne štednje, kreditna udruženja i sl.



Postoje različite vrste kredita. Njihova klasifikacija može biti izvršena prema različitim kriterijumima

  • Postoje različite vrste kredita. Njihova klasifikacija može biti izvršena prema različitim kriterijumima

  • Prema opštoj nameni, krediti se dele na proizvođačke i potrošačke

  • Prema ročnosti, rokovima vraćanja, krediti se dele na kratkoročne (do jedne godine), srednjoročne (do pet godina) i dugoročne (od pet do dvadeset godina

  • Prema subjektima, koji daju kredite, krediti se mogu podeliti na privatne i javne

  • Prema načinu davanja ili prema predmetu kreditnog odnosa, krediti se dele na komercijalne (robne, trgovačke) i bankarske (novčane) kredite

  • Prema poreklu sredstava, krediti se dele na domaće i strane (ino kredite)

  • Prema načinu obezbeđivanja vraćanja kredita, krediti se obično dele na lične, menične, lombardne i hipotekarne kredite



Država ispoljava svoj uticaj na različitim nivoima vlasti: državnom, federalnom ili lokalnom. Tu spadaju i učesnici kao što je ministarstvo finansija i drugi fondovi

  • Država ispoljava svoj uticaj na različitim nivoima vlasti: državnom, federalnom ili lokalnom. Tu spadaju i učesnici kao što je ministarstvo finansija i drugi fondovi

  • Centralna banka kao monetama institucija ima nekoliko uloga, uključujući to što je banka banaka, kontrolor poslovanja banaka i kreator monetame politike

  • Inostrani učesnici čine inostrani sektor. To su svi učesnici izvan nacionalne ekonomije: inostrana domaćinstva, banke, nefinansijske institucije vlada drugih zemalja, države i centralne banke





Štednja predstavlja dobrovoljno odricanje potrošnje u sadašnjosti u cilju veće potrošnje u budućem vremenu

  • Štednja predstavlja dobrovoljno odricanje potrošnje u sadašnjosti u cilju veće potrošnje u budućem vremenu

  • Kompleks domaće štednje mora locirati u miljeu relacija karakterističnih za tri institucionalizovana sektora: domaćinstava, preduzeća i države

  • Koristeći dobro poznat makroekonomski identitet po kome se ukupna ponuda u slučaju zatvorene privrede sučeljava sa tri standardna vida finalne tražnje, agregatnom ličnom potrošnjom C, investicionom tražnjom I, javnom potrošnjom G, možemo pisati:



Ukoliko se od vrednosti ukupne proizvodnje, tj. od veličine nacionalanog dohotka Y oduzmu vrednosti lične C i javne potrošnje G dobijamo vrednost investicione potrošnje, tj.

  • Ukoliko se od vrednosti ukupne proizvodnje, tj. od veličine nacionalanog dohotka Y oduzmu vrednosti lične C i javne potrošnje G dobijamo vrednost investicione potrošnje, tj.

  • Leva strana iskaza predstavlja ukupnu domaću, privatnu i javnu štednju. Uslov makroekonomske ravnoteže je jednakost nacionalne štednje i investicija tako da je moguće pisati:

  • Ukupna domaća štednja S se sastoji od privatne domaće štednje SP i javne štednje SG,tj.



Negativna veličina državne štednje svedoči o većim javnim rashodima u odnosu na javne prihode tj. govori o postojanju budžetskog deficita BD:

  • Negativna veličina državne štednje svedoči o većim javnim rashodima u odnosu na javne prihode tj. govori o postojanju budžetskog deficita BD:

  • Ukupna domaća štednja može se dobiti i kada se od raspoloživog dohotka (ukupan nacionalni dohodak Y umanjen za veličinu poreza T) oduzme lična potrošnja C, tj.



Domaća štednja je svakako najvažniji izvor finansiranja investicija u skoro svim zemljama sveta. Njen obim zavisi od veličine bruto domaćeg proizvoda u per capita izrazu i od stope nacionalne štednje

  • Domaća štednja je svakako najvažniji izvor finansiranja investicija u skoro svim zemljama sveta. Njen obim zavisi od veličine bruto domaćeg proizvoda u per capita izrazu i od stope nacionalne štednje


  • Yüklə 446 b.

    Dostları ilə paylaş:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   17




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə