UVOD U LOGIKU
Pitanje - Nastanak i razvoj logike Pitanje - Predmet logike
Λογος (Logos) => Logika
preteče logike kao nauke - POJAVA DEDUKTIVNOG ZAKLJUČIVANJA
RADJANJE LOGIKE KAO NAUKE
ARISTOTELOVO UČENJE O SILOGIZMU (jednom obliku deduktivnog zaključka) Najpoznatija Aristotelova forma zaključivanja su silogizmi. To je forma zaključivanja koja se sastoji iz tri iskaza - dve premise i zaključka (konkluzije).
Od antičkog doba, pa sve do Novog veka, trajao je period velike stagnacije logike. Od antičkog doba, pa sve do Novog veka, trajao je period velike stagnacije logike. Bilo je i onih koji su smatrali da je logika zatvorena nauka i da se u njoj ništa suštinski novo ne može pronaći. Takvo mišljenje imao je i čuveni nemački filozof, Imanuel Kant. Bilo je i onih koji su smatrali da je stagnacija logike jedan od glavnih razloga stagnacije celokupne nauke u to doba i da je neophodno ponovo pokrenuti razvoj logike.
Neki, poput engleskog filozofa Frensisa Bekona imali su ideju o logici koja bi popravila i izbegla nedostatke Aristotelove deduktivne logike, pa su pokušali su da izgrade novu induktivnu logiku. Potpuniji i temeljniji razvoj ove ideje sproveo je tek Džon St. Mill, takođe, engleski filozof. Neki, poput engleskog filozofa Frensisa Bekona imali su ideju o logici koja bi popravila i izbegla nedostatke Aristotelove deduktivne logike, pa su pokušali su da izgrade novu induktivnu logiku. Potpuniji i temeljniji razvoj ove ideje sproveo je tek Džon St. Mill, takođe, engleski filozof.
POKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKE
POKUŠAJI OŽIVLJAVANJA LOGIKE
NASTANAK MATEMATIČKE LOGIKE
Iz Bulovih istraživanja proizašla je algebarska struktura koju danas nazivamo Bulova algebra. Bul je uočio dve različite interpretacije ove algebre: Jedan vek kasnije je pronađena još jedna veoma značajna interpretacija: algebra prekidačkih kola. Ona ima veoma značajne primene u elektrotehnici i dovela je do pojave računara Glavna ideja: logički iskazi se mogu prikazati pomoću algebarskih jednačina i nejednačina
DALJI RAZVOJ LOGIKE...
DALJI RAZVOJ LOGIKE...
TRADICIONALNA I MODERNA LOGIKA - Tradicionalnu (Aristotelovsku) i
- Moderne oblike logike
- simbolička logika,
- matematička logika,
- logika - u kompjuterskim naukama
Tradicionalno određenje logike - Logika je nauka o normama za razlikovanje ispravnog od neispravnog zaključivanja. - Logički zakoni predstavljaju zakone mišljenja!
Savremeno određenje logike - Logika se kao posebna nauka bavi relacijom implikacije između stavova (iskaza). Specifični zadatak logike je proučavanje uslova pod kojima jedan stav nužno sledi i stoga može da se dedukuje iz jednog ili više drugih stavova, bez obzira da li su ovi drugi zaista istiniti.
Dostları ilə paylaş: |