6.3. RASTVORI
RASTVORUVA^ I RASTVORENA SUPSTANCA
Rastvorena supstanca i rastvoruva~
Koga imame rastvor (molekularno disperzen sistem), disperzionata sredina ja vikame
rastvoru-
va~
*
, a dispergiranata supstanca
–
rastvorena supstanca
*
.
Za rastvoruva~ naj~esto ja smetame supstancata ~ie koli~estvo vo rastvorot e najgolemo,
dokolku taa, koga e ~ista, ima ista agregatna sostojba kako i obrazuvaniot rastvor. Zaradi
sporedlivata golemina na ~esti~kite na rastvorenata supstanca i na rastvoruva~ot, rastvorite
se
homogeni sistemi.
Naj~esto se sre}avaat
te~nite rastvori, a od ovie najgolemo zna~ewe imaat
vodnite – onie vo
koi rastvoruva~ e
vodata. Poslednovo e vistina ne samo vo laboratorijata, tuku i vo `ivite or-
ganizmi.
@ivite kletki, imeno, se obrazuvani
predimno od voda.
AGREGATNA SOSTOJBA NA RASTVORUVA^OT I NA
RASTVORENATA SUPSTANCA KAJ RASTVORI
Rastvoruva~
Rastvorena
supstanca
Primer
Gasovit
Gasovita
Vozduh, homogena smesa od gasovi
Gasovit
Te~na
Pari od parfem vo vozduhot
Gasovit
Cvrsta
Pari od naftalen vo vozduhot
Te~en
Gasovita
Soda-voda (CO
2
vo voda)
Te~en
Te~na
Rastvor
na alkohol vo voda
Te~en
Cvrsta
Za{e}erena voda
Cvrst
Gasovita
Vodorod vo paladium
Cvrst
Te~na
Zabarski amalgam
(`iva vo srebroa)
Cvrst
Cvrsta
Zlato za nakit (bakar ili srebro vo zlato)
a
Mo`e da ima i drugi cvrsti sostojki.
*
Vsu{nost, ne postojat pre~ki vo rastvorot da ima ne edna, tuku
pove}e rastvoreni supstanci. Ponekoga{ duri i
rastvoruva~ot e obrazuvan od pove}e od edna supstanca.
178
Inaku, koga se ~isti, rastvoruva~ot i rastvorenata supstanca mo`e da
bidat gasoviti, te~ni i cvrsti, a takov mo`e da bide i obrazuvaniot
rastvor. Vo gornata tabela se dadeni nekoi primeri na
rastvori obra-
zuvani od rastvoruva~ i rastvorena supstanca koi,
koga se ~isti, se
nao|aat vo sekoja od trite voobi~aeni agregatni sostojbi (gasovita,
te~na i cvrsta).
Mo`ebi najneobi~en e rastvorot na vodorod vo metalot paladium. Kako
{to se gleda na {ematskiot prikaz na gradbata daden na sl. 6.42,
dvoatomski molekuli (no i oddelni atomi) od vodorod se nao|aat ras-
predeleni niz me|uprostorite vo strukturata na paladiumot. Dosta
neobi~en e i
zabarskiot amalgam – rastvor na te~na `iva vo cvrsto
srebro (sl. 6.43).
Sl. 6.42. Rastvor na
vodorod vo paladium
({ematski)
Mnogu po~esti se
cvrstite rastvori (sl. 6.44) kaj koi ~esti~ki od
ednata supstanca se rasporedeni me|u ~esti~kite od drugata. Toa mo`e
da se vr{i na dva na~ina – so vgraduvawe na ~esti~ka od ednata supstan-
ca na mesto {to go zazemala ~esti~ka od drugata supstanca (kako kaj
mesingot; sl. 6.44
a) ili so vgraduvawe na ~esti~ka od ednata supstanca
vo me|uprostorite vo mno`estvoto ~esti~ki od drugata supstanca (kako
kaj ~elikot; sl. 6.44
b).
Sl. 6.43. Amalgamni
plombi
a b
Sl. 6.44. Cvrsti rastvori: mesing (
a) i ~elik (
b) ({ematski)
Zna~i,
kaj molekularno disperznite sistemi, disperzionata sredina se vika rastvoruva~ (toj ima,
koga e ~ist, ista agregatna sostojba kako i dobieniot rastvor), a dispergiranata supstanca se
vika rastvorena supstanca (rastvorenik).
*
Zgoden (no nevoobi~aen) naziv bi bil –
rastvorenik.
179
Na~ini za izrazuvawe na sostavot na rastvorite
Koga se zboruva za
sostav na nekoj sistem, mo`e da se misli na dve razli~ni karakteristiki na
sistemot:
1. Od
{to se sostoi toj sistem i
2.
Kolku ima od sekoj od sostavnite delovi na sistemot
*
.
Vo prviot slu~aj zboruvame za
kvalitativen, a vo vtoriot – za
kvantitativen sostav na sistemot.
Odgovor na prvoto pra{awe davaat metodite na
kvalitativnata, a na vtoroto – metodite na
kvantitativnata hemiska
analiza. I ednite i drugite se
eksperimentalni po svojot
karakter i
kako rezultat na izvr{eni postapki i merewa mo`e da se dojde do soznanija za sostavot na
sistemite. Toa {to va`i za
sekoj sistem va`i, se razbira, i za rastvorite.
Op{to zemeno, kaj rastvorite naj~esto e pova`no utvrduvaweto na
kvantitativniot sostav na
sistemite i negovoto izmenuvawe kako rezultat na prote~uvaweto na hemiski reakcii.
Kvantitativniot sostav na sistemite mo`e da se izrazi na
razli~ni na~ini – so zadavawe
vrednosti za veli~inite {to se vikaat
odnosi,
udeli i
koncentracii.
Vo sekoj slu~aj,
pri razgleduvaweto na svojstvata na rastvorite pove}e sme zainteresirani za nivniot
kvantitativen sostav za ~ie izrazuvawe postojat razli~ni na~ini.
Odnosi
Koga zboruvame za
odnos, mislime na
koli~nik na dve ednoimeni svojstva. Taka, mo`e da se
zboruva za
odnosot na koli~estvata na dva konstituenta (B i C) so toa {to ovaa veli~ina
se vika
i
molski odnos na konstituentite B i C (makar {to podobar naziv bi bil
koli~inski odnos na
tie konstituenti).
Molskiot odnos se ozna~uva so
r
(B, C) i e
broj definiran kako koli~nik
me|u koli~estvoto sup-
stanca na konstituentot B i ona na konstituentot kogo{to sme go ozna~ile so C:
r(B, C) =
(C)
(B)
n
n
Kako {to znaeme, koli~estvata supstanca se proporcionalni so brojot na edinki
†
. Zatoa
odnosot na koli~estvata e ednakov so
odnosot na brojot na edinki na dvata konstituenta ili,
kako {to u{te mo`e da re~eme, so nivniot
broen odnos. Za ozna~uvawe na
brojniot odnos, se
polzuva
istata oznaka kako onaa so koja se obele`uva
molskiot odnos.
*
Sostavnite delovi na sistemot, t.e. supstancite
od koi toj se sostoi, se vikaat i negovi
konstituenti. Nie, natamu,
~esto }e go koristime ovoj naziv.
†
Od definicijata za edinicata mol sleduva deka
koli~estvoto supstanca e
odnos me|u brojot na edinki
N (B) i
Avogadrovata konstanta, t.e.
n
(B)
N
(B)/
NA ili, za supstancata C,
n
(C)
N (C)/
NA. O~igledno,
n(B)/
n(C) =
N(B)/
N(C)
zatoa {to Avogadrovata konstanta vo imenitelite na broitelot i na imenitelot na dvojnata dropka }e se skrati.
180