16
Žene u nauci : od Аrhimeda do Аjnštajna
čije je ime poznato i van naučnih krugova, nije tu našla svoje mesto, dok se Liza
majtner, koja je dala teorijsko objašnjenje fenomena nuklearne fisije, pominje
samo kao dobra prijateljica oskara Klajna
5
i jedna od mnogih naučnika koji su se u
švedsku sklonili pred nacističkim progonom. njen naučni doprinos Pajs pripisuje
njenom sestriću otou Frišu
6
, iako je sam Friš tvrdio da je bio samo „posmatrač“
Lizinog epohalnog otkrića. i otac kvantne mehanike Verner hajzenberg
7
u svom
krajnje inspirativnom delu
Fizika i metafizika (hajzenberg, 1972) jedva da i
pominje Lizu majtner. Po njemu, za otkriće i objašnjenje fenomena nuklearne
fisije zaslužan je isključivo oto han
8
. hajzenbergov stav možda objašnjava,
iako ne i opravdava, činjenica da, bez obzira na to što je njegova knjiga pisana
početkom sedamdesetih godina 20. veka, on sam pripada generaciji koja je još
uvek smatrala da je ženi mesto pre svega u porodici. hajzenberg ne samo da je
bio među naučnicima koji nisu digli glas protiv nacističkog progona svojih kolega
jevrejskog porekla, već je rukovodio timom koji je tokom drugog svetskog rata
radio na razvoju atomske bombe u hitlerovoj nemačkoj – na sreću bez uspeha.
Pajs, međutim, iste stavove zastupa početkom trećeg milenijuma.
danas znamo da su žene imale svoj mali prostor u istoriji nauke, ali da je
i taj mali prostor trebalo uvek iznova osvajati, a izvesno je da će tako biti i u
budućnosti. Žene su se bavile filozofijom prirode još u antičko doba, tokom
helenističkog perioda, u ranom hrišćanstvu, čak i u „mračnom“ srednjem veku.
u renesansi, zajedno sa muškarcima, žene ponovo otkrivaju vrednosti antičkog
sveta, učestvuju u naučnoj revoluciji, prisutne su u
zlatnom dobu fizike na
početku 20. veka. ipak, krajem tog veka u najrazvijenijim liberalnim zapadnim
of Albert Einstein, 1982),
Ajnštajn je ovde živeo (
Eistein Lived Here, 1994), i
Vremena Nilsa Bora: fizika,
filozofija i politika (
Times of Niels Bohr:
Physics, Philosphopy and Politics, 1991).
5 oskar Klajn (oscar Klein, 1894–1977), švedski teorijski fizičar, dao značajan doprinos kvantnoj
mehanici i teoriji relativnosti.
6 oto Friš (otto robert Frisch, 1904–1979), austrijski fizičar. Zbog svog jevrejskog porekla 1933.
izbačen sa univerziteta u hamburgu. Zajedno sa svojom tetkom Lizom majtner koautor rada u kome
je 1938. teorijski objašnjen fenomen nuklearne fisije. tokom ii svetskog rata sarađivao na projektu
izrade atomske bombe (
Menhetn projekat) u
Los alamosu, Sad.
7 Verner hajzenberg (Werner Karl heisenberg, 1901–1976), nemački fizičar, jedan od utemeljivača
kvantne mehanike i pored alberta ajnštajna, najznačajniji fizičar 20. veka. dobitnik nobelove nagrade
za fiziku 1932. godine. otkrio je tzv.
princip neodređenosti, po kome nije moguće istovremeno odrediti
položaj i impuls čestice; ovim je u fiziku uveo pojam verovatnoće, čemu se ajnštajn oštro suprostavljao
do kraja života. Za vreme ii svetskog rata hajzenberg je rukovodio projektom izrade atomske bombe
u nacističkoj nemačkoj. još uvek je otvoreno pitanje da li je projekat bio neuspešan zato što
ga je haj-
zenberg sabotirao, zbog nedovoljno materijalnih sredstava koje je hitler bio spreman da uloži u njega,
i/ili zbog nedovoljno ljudskih resursa, s obzirom na to da su se najpoznatiji fizičari toga vremena sklo-
nili pred nacističkim progonom, uglavnom u Sad.
8 oto han (otto hahn, 1879–1968), nemački hemičar, dobitnik nobelove nagrade za hemiju 1944.
za otkriće fisije teških atomskih jezgara. iako je ostao u nemačkoj tokom ii svetskog rata, nije aktivno
učestvovao u projektu izrade atomske bombe, a posle rata, zalagao se za zabranu korišćenja nuklearne
energije u vojne svrhe. han-majtner institut za nuklearna istraživanja u Berlinu nazvan je po njemu i
njegovoj saradnici Lizi majtner; prvi nuklearni nemački brod nosi njegovo ime, kao i 108. element u
periodnom sistemu – hanijum (ha).