Fondeko svijet
Yüklə 1,07 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Živa sila odabrala: anida džanko
- Zelena radna mjesta
FONDEKO SVIJET/34/2011. 26
ismet dedić, dipl. ecc. Z a društvo u cjelini, ali i za svakog po- jedinca, bez obzira živi li u gradu ili selu, očuvanje vitalnih ruralnih pod- ručja je od ključnog značaja. Prije svega, hrana koju svakodnevno jedemo proizvodi se u ruralnim područjima. Naša prehrana, a samim tim i naš opstanak doslovno zavi- se o motivaciji poljoprivrednika da svake sezone iznova započnu čudesan proces koji započinje sjetvom, a nastavlja se do žetve ili berbe i završava na našim stolovima. To pokazuje da je poljoprivreda jedina pri- vredna grana koja se stalno obnavlja. Pri čemu se ne može nikada zapostaviti, potre- ba stalnog osvajanja/kultiviranja novih ne- obradivih površina. Zato meritorni znan- stvenici koji se bave tlom kao osnovom života na Zemlji, više preferiraju pojam obradivog i neobradivog u odnosu na po- jam plodnog i neplodnog zemljišta. Većina ekosistema, složenih mreža koje povezuju biljke, životinje i druge oblike ži- vota u određenom prostoru, nalazi se u ruralnim područjima. Ljudski opstanak zavisi o očuvanju ekosistema. Hrana koju Zelena RADNA MESTA Komparativne prednosti BiH su nezagađeno tlo, prvoklasni klimatski uslovi, čist zrak, bujne livade i pašnjaci, ljudi i njihovo znanje, što je za doba zelene revolucije od posebnog značaja jedemo, čista voda koju pijemo, gorivo, građevinski materijal, direktni su pokloni ovih ekosistema... ruralna područja evropskog krajolika Bez obzira na postojeći ubrzani trend ur- banizacije, ruralna/seoska područja i dalje dominiraju evropskim krajolikom. Više od 90 posto evropskog teritorija čine pretežno ruralna područja. Evropska ruralna pod- ručja vrlo su raznolika kako u socio-eko- nomskom smislu, tako i u smislu prirod- nih i kulturnih vrijednosti. Posljednje proširenje Evropske unije na 27 država- članica još je povećalo ionako veliku hete- rogenost među ruralnim područjima. Ta raznolikost predstavlja istovremeno veliko bogatstvo, ali i veliki izazov za osmišljava- nje i provođenje politike koja će omogućiti uravnotežen razvoj ovih područja... Samo nešto prije više od 100 godina velika većina naših predaka u BiH bavila se poljo- privredom, a skoro 90% stanovništva živje- lo je od dohotka ostvarenog u poljoprivre- di. Za naše djedove i pradjedove bila je sramota i grehota ostavljati neobrađenu zemlju. Zemlja im je bila hruh svakidašnji. Zemlja kao Božiji dar ni po kojim kriteriji- ma nije svojina samo jedne generacije.
Međutim, ne može se zaobići ni bolna či- njenica da je nama u BiH bilo svojstveno da se lahko lišavamo vlasništva nad ze- mljom i posjedom. Ovome je, svakako, doprinijela masovna averzija prema poljoprivrednim zanima- njima, što je iznjedrio val potrošačkog (po- modarstvo i snobizam) društva i mentali- teta koji nas je bio zahvatio. To se nije temeljilo na ekonomskom bogatstvu, do- stignutom nivou sve ukupnog životnog standarda, a ni nekoj razumnoj duhovnoj i kulturološkoj osnovi. selo potencijal blagostanja države Da bi naše selo uistinu to postalo, potreban je odgovorniji odnos prema našim prirod- nim resursima „kultu zemlje“ (tlo, voda, Foto: M. Mehmedić - Čobanske i vikend kućice oko jezera
Živa sila odabrala: anida džanko Snaga, koja objekte pokreće i drži ih u pokretu, zove se energija.“ Albert von Péterffy
Energija je materijal od čega su izgrađene sve elementarne čestice, svi atomi a samim tim i sve stvari, a istovremeno je energija ono što pokreće. Werner Heisenberg
Pored 54 poznata hemijska elementa u fizičkom svijetu postoji samo jedan agens i on se zove Kraft (energija ili rad). On se, u zavisnosti od okolnosti, može pojaviti kao kretanje, hemijski afinitet, kohezija, elektricitet, svjetlost i magneti- zam i iz bilo kojeg od ovih oblika može se pretvoriti u bilo koji od preostalih. Karl Friedrich Mohr
Postoji određena veličina, koju zovemo energijom, koja se ne mijenja u mnogostrukim promjenama kroz koje priroda prolazi. To je apstraktna ideja, jer predstavlja matematički princip; kaže da postoji numerička veličina koja se ne mijenja kad se nešto dogodi. Nije to opis mehanizma, ili nečeg konkretnog, samo čudna činjenica da možemo izračunati neki broj, pa kad završimo s promatra- njem prirode koja izvodi svoje trikove i izračunamo taj broj ponovo, on je isti. To (energija) je fenomen bez iznimke kojeg znamo takvog kakav jest i time je egzaktan, ma koliko djelovao apstrak- tno. Zapanjujuće je da, iako priroda radi različite trikove, nakon što oni završe, račun je isti. Richard Feynman
Energija svojstvo koje je očuvano u nekom sustavu. Svaka simetričnost fizičke teorije ima pridružen očuvani kvantitet; ako je simetričnost teorije nepromjenjivost vremena, onda se očuvani kvantitet naziva "energija". Zakon očuvanja energije posljedica je promjene simetričnosti vremena; očuvanje energije implicirano je empirij- skom činjenicom da se zakoni fizike ne mijenjaju kroz sâmō vrijeme. Emmy Nöther
Energija se ne može stvoriti ni uništiti. Julius Robert von Mayer Energiju je vis viva (živa sila). James Prescott Joule Energija uma je bit života. Aristotel 27 FONDEKO SVIJET/34/2011. Mudre misli zrak...), zatim „kultu rada“ i nadasve „kul- tu znanja“. Danas je hrana (čije cijene galo- pirajuće rastu) i pitka voda svjetski pro- blem broj jedan. Na Planeti gladuje oko milijardu ljudi. Recentni ekonomisti često ponavljaju davno postavljenu tezu da je poljoprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje. O tome govori po- datak da se 60% svjetske populacije, direk- tno ili indirektno, bavi poljoprivredom. Uz čistu i zdravu vodu (iako brdsko-pla- ninska zemlja raspolaže sa 5% ravnica, 13,6% plodnog zemljišta od čega se zasija- va skoro 50%), još uvijek ima komparativ- ne prednosti, nezagađeno tlo, prvoklasne klimatske uslove, čist zrak, bujne livade i pašnjake, ljudske resurse, posebno znan- stvene, što je za doba zelene revolucije od posebnog značaja. Sve to omogućava da poljoprivreda, posebno proizvodnja eko- loški zdrave hrane (čemu pogoduje naša konfiguracija zemljišta i usitnjen posjed), u privrednoj strukturi, dobije značajnije mjesto. Samo prije toga, treba da izvršimo duboku i sveobuhvatnu teorijsko-empirij- sku i studiju (agropedološku, hidrološku, klimatsku, ekonomski isplativu...) stanja u našem agraru...
Nije više potrebno da nam se na sto iznose nepobitni rezultati ozbiljnog znanstvenog istraživanja da bi ubijedili da je život s jed- nom profesijom uveliko postao rizičan. nama, kroz čije uši još uvijek odzvanja ri- ječ tranzicija, odavno je postalo jasno da sa navedenom činjenicom ozbiljno mora- mo da računamo, a mi smo kroz taj koš- mar odavno prošli. Sjedenje u kući sa samo jednom diplomom i čekanje šanse za posao može nam donijeti teške psihičke traume ili, u najmanju ruku, saznanje ili utisak da profesija kojom raspolažete ni- kome više nije potrebna. Ova pojava nije vezana samo za zemlje u tranziciji. Sudeći prema istraživanima u zemljama Evrop- ske unije i u SAD, profesionalna kriza je problem ovih zemalja. Stanovnik Evrope, prema anlizama, u budućnosti može raču- nati da je srećnik ako u radnom vijeku promijeni „samo“ 19 poslova. Ne možemo procijeniti ko je više u pravu, tek, Ameri- kanci smatraju da će njihov zaposlenik promijeniti duplo manje poslova. Bilo kako bilo, tranzicija ili puni razvoj (otvo- reno tržište, nesmetano kretanje ljudi, ide- ja, znanja, roba, kapitala, informacije...), čovjek novog vremena ne može ni sanjati da će čitav radni vijek biti „zakovan“ za jedini i najvoljeniji posao. Biće i takvih srećnika, ali vrlo rijetkih, i oni nisu pred- met ove priče, tačnije, ovih istraživanja.
U našim uslovima kad mnogi školovani mladi ljudi ne mogu naći posla u svojim za- nimanjima za koja su školovani, zelena rad- na mjesta mogu da se otvaraju na osnovu razvoja Zelene ekonomije oko tzv. primar- nog sektora privrede: poljoprivrede, šumar- stva, vodoprivrede (proizvodnja električne energije) i turizma. Zelenim turizmom i proizvodnjom ekološki zdrave hrane posti- že se otvaranje novih radnih mjesta u po- dručjima gdje je zaista teško otvoriti novo radno mjesto, kao što su seoska područja, šumske planinske oblasti, čime se ujedno podiže svijest o potrebi očuvanja i unaprije- đenja životne sredine. Tako se otvaraju novi pčelinjaci, organizuje proizvodnja novog bilja šumskog drveća, riba, rakova, puževa, civilizuje se i racionalizuje sakupljanje i pre- rada šumskih plodova i ljekovitog bilja, ra- ste svijest o značaju održavanja zatečenog biodiverziteta u bližoj okolini i slično. Niču centri za reciklažu koji, sem što zapošljavaju radnu snagu, doprinose smanjenju zagađe- nja životne sredine i eliminaciji štetnih ma- terija u prirodi. Najdalje su u tome otišle evropske zemlje gdje se danas bilježi preko 20 miliona no- vih radnih mjesta u pomenutim oblastima. Zelena radna mjesta i dalje će nicati širom Evrope u kojoj su samo za 2010. godinu bila planirana ulaganja od 105 milijardi Eura u tzv. „zelenu ekonomiju“. Da bi se to postiglo u našim bosanskoherce- govačkim uslovima, moramo posebno ra- zvijati i njegovati „kult znanja“, što podrazu- mijeva eliminaciju neukosti zbog zanemarivanja dostignuća „zelene revoluci- je“: znanosti, tehničko-tehnološkog progre- sa u našoj – još uvijek ekstenzivnoj poljopri- vredi – sa obilježjima iz 19. stoljeća. Jer, do industrijske revolucije, promjene klime bile su pod uticajem čovjekovih aktivnosti, tako da današnja poljoprivreda ne zavisi toliko od klimata, nego mnogo, mnogo više od znanja koja se primjenjuju u agrotehnici. Za sve to, potrebno je mnogo više našeg sva- kodnevnog pragmatizma. To bi, na određen način (uz „budno oko države“ i njene mjere) bila polazna inicija- cija za unapređenje naše ekonomije. Dina- mično povećanje proizvodnje i broja zapo- slenih, znatno bi povećalo „zeleni bruto produkt“. Time bi se postepeno ublažavali mnogi društveno-ekonomski problemi i tenzije, među kojima su socijalne tenzije najviše izražene. Zelenim turizmom i proizvod- njom ekološki zdrave hrane postiže se otvaranje novih radnih mjesta u područjima gdje je zaista teško otvoriti novo radno mjesto, kao što su seoska područja, šumske planinske oblasti, čime se ujedno podiže svijest o potrebi očuvanja i unaprijeđenja životne sredine.
Yüklə 1,07 Mb. Dostları ilə paylaş:
|