Fondeko svijet

FONDEKO SVIJET/34/2011.

32

saobraćaj i životna sredina

posebno u donjem toku. Rezultati pro-

jekta takođe ukazuju na mogući uticaj 

na akvatički ekosistem. 

O provedenom projektu i njegovim re-

zultatima upoznato je i nadležno tijelo 

(Ministarstvo vanjske trgovine i eko-

nomskih odnosa). Najveći doprinos 

ovog projekta jeste uključivanje odgo-

vornih osoba i institucija, što stvara 

osnovu za izvođenje planiranih aktivno-

sti i izradu regulative za kontrolu POP. 

Rezultati projekta su takođe prezentira-

ni na više simpozija u Bosni i Hercego-

vini i inostranstvu što je imalo za cilj 

podizanje svijesti o POP i potrebi za 

smanjenjem njihovog prisustva u okoli-

šu. Navedenim projektima učinjeni su i 

prvi koraci u povezivanju lokalnih insti-

tucija iz Federacije BiH i Republike Srp-

ske. 

* Dr. sc. Kemo Sinanović, Dr. sc. Jasmi-

na Đeđibegović, Mr. sc. Aleksandra 

Marjanović - Farmaceutski fakultet 

Univerziteta u Sarajevu

Dr. sc. Thorjorn Larssen, Dr. sc. Merete 

Grung, Dr. sc. Eirik Fjeld, Dr. sc. Sigurd 

Rognerud, Dr. sc. Christopher Harman 

- Norveški institut za istraživanje voda 

(NIVA), Oslo, Norveška

Mario Zovko dipl. ing. str. 

K

ao lebdeće čestice opisuju se svi čvr-

sti i tekući djelići u atmosferskom 

zraku koji ne padaju odmah na tlo 

nego ostaju izvjesno vrijeme lebdjeti u 

atmosferi. Kod nas se ove čestice označava-

ju kao „LČ“ dok je u svijetu uobičajeno ove 

čestice označavati kao „Particulate Matter“ 

ili skraćeno „PM“.

Veličina čestica prašine i njihov kemijski sa-

stav određuju njihove fizikalne i kemijske 

osobine. Promjer čestica se kreće u rasponu 

od nekoliko nanometara do 100 mikrome-

tara. Pošto razne tvari u zraku imaju različi-

te oblike teško im je dodijeliti definiran pro-

mjer. Iz tog razloga je uveden pojam 

„aerodinamički promjer“ i on predstavlja 

odgovarajuću veličinu pomoću koje je mo-

guće definirati različite procese (vrijeme 

raspadanja, odnos površine čestice prema 

volumenu itd.). On odgovara onom promje-

ru koji mora imati čestica oblika kugle sa 

gustoćom od 1 g/cm

3

 i sa istom brzinom 

propadanja kao i promatrana čestica.

Najvažniji procesi koji se sa česticama zbi-

vaju u atmosferi primarno su određeni 

promjerom čestice. Čestice sa aerodina-

mičkim promjerom većim od 10 µm brzo 

sedimentiraju i brzo su odstranjene iz zra-

ka. Jako fine čestice (< 0,1 μm) imaju viso-

ku brzinu difuzije i koaguliraju za par sati 

sa većim česticama ili se povećavaju kon-

denzacijom. Čestice veličine 0,1-2,5 μm 

čine glavni dio aerosola na mjestima koja 

nisu skroz blizu velikih izvora čestica. Ove 

čestice ostaju u atmosferi i po više dana i 

mogu prevaliti jako dug put pri svom zrač-

nom transportu.

izvor u motoru

Veličina čestica određuje vrijeme zadržava-

nja čestica u atmosferi kao i mogući jako 

dugi transport tih čestica. Tako na primjer 

sasvim male čestice za samo nekoliko dana 

mogu preći put dug nekoliko tisuća kilome-

tara. Poznati primjer je prašina iz Sahare 

koju ponekad možemo naći i na našim auti-

ma. Te čestice prašine, ovisno o smjeru vje-

tra – mogu doći čak i do Europe ili Amerike.

Uslijed antropogenih izvora LČ10 nastaju 

tamo gdje se nešto spaljuje, dakle u automo-

bilskim motorima, u industrijskim postro-

jenjima i u postrojenjima za grijanje. Drugi 

važan izvor je na mjestima gdje dolazi do 

leBde 

I TRUJU

Kod izgradnje novih saobraćajnica u Bosni i 

Hercegovini, a posebno na koridoru V-c treba 

razmišljati o mogućnosti primjene novih metoda 

s ciljem zaštite okoliša i stanovništva od povišene 

koncentracije lebdećih čestica LČ10

finog mljevenja čestica. Dakle habanjem au-

tomobilskih guma, habanjem kočionih dis-

kova ili mljevenjem frakcija kamena za gra-

đevinske potrebe (asfalt, beton).

LČ10 ne produciraju se samo zimi nego tije-

kom cijele godine. Ipak je zimi koncentraci-

ja ovog zagađivača bitno veća nego ljeti iz 

slijedećih razloga. Većina gradova je smje-

štena u kotlinama. Ljeti se jako ugrije prize-

mni zrak u gradovima i podiže se uvis. Usli-

jed djelovanja vjetra rasprostire se preko 

velikih površina. Pošto se i lebdeće čestice 

podižu skupa sa toplim zrakom uslijed toga 

je i zagađenje gradskog područja zbog ovog 

zagađivača relativno malo. Za razliku od 

ovog procesa zimi se u kotlinama (gradovi-

ma) formira područje pothlađenog zraka. 

Zrak dugo miruje i sve više se „obogaćuje“ 

lebdećim česticama. Samo rijetki jaki vje-

trovi i jake padaline (kiša ili snijeg) mogu ga 

očistiti. Osim toga zimi je i izvor zagađenja 

(osobito uslijed grijanja) veći nego ljeti.

Cilj okolišnog projekta „SPAS“ – SOUND 

AND PARTICLE ABSORBING SYSTEM – 

bilo je dokazati da se kombinacijom kon-

Slika 1. Zvučna barijera sa integriranim filtrom u 

Viktring-u, projekt SPAS

Slika 1. Mjesta uzorkovanja na Neretvi 

i Bosni

Zadaci koji stoje pred Bo-

snom i Hercegovinom 

uključuju formiranje registra 

zagađivača, izgradnju 

analitičkih kapaciteta, 

uspostavu adekvatnog 

monitoringa i izvještavanja o 

stanju okoliša.

Poznati primjer je prašina iz 

Sahare koju ponekad možemo 

naći i na našim autima. Te česti-

ce prašine, ovisno o smjeru 

vjetra - mogu doći čak i do 

Europe ili Amerike.

---