FONDEKO SVIJET/34/2011.
20
voda i energija
prof. dr. tarik Kupusović
J
oš od najstarijih vremena, ljudi su po-
znavali važnost veza između energije i
vode. Grčkom filozofu Empedocles-u se
pripisuje da je kao fundamentalne kompo-
nente svega postojećeg prepoznao:
- Vodu;
- Zemlju;
- Vazduh i
- Vatru.
Voda i energija su dva ključna elementa mo-
derne civilizacije. Bez vode i energije, ljudi
umiru. Bez njih nema hrane, nema poslova;
stanovi, škole ili uredi su neupotrebljivi.
U transformaciji, odnosno proizvodnji ener-
gije, voda je neophodna:
- U hidroenergetici;
- Za hlađenje kod termo i nuklearnih elek-
trana;
- U rudarstvu i ekstrakciji energetskih mi-
nerala;
- U proizvodnji goriva – fosilnih i većine ob-
novljivih;
- U kontroli emisija.
Proizvodnja, transport, distribucija i krajnje
korištenje vode, treba energiju za:
- Zahvatanje podzemnih i površinskih voda.
- Tretman,
- Pumpanje;
četiri stotine KonCesija
ZA MALE ELEKTRANE
Voda i energija su dva kritična resursa, nerazdvojivo i recipročno povezana:
proizvodnja energija traži mnogo vode, dok su distribucija i tretman vode
jednako zavisni od sigurnog snabdijevanja energijom, i to po niskoj cijeni
- Prenos i transport; te
- Prilagođavanje krajnjoj upotrebi.
Kao što rastu potrebe za energijom, tako ra-
stu i potrebe za vodom. Pošto rast populaci-
je dovodi do porasta potražnje za oba resur-
sa, potražnja za vodom i energijom raste u
približno istim procentima, i najčešće u
istim geografskim područjima. Dakle, ra-
zvoj potreba za energijom dovodi do novih
potreba za vodom. Porast potreba za vodo-
snabdijevanjem i tretmanom voda poveća-
va potrebe za energijom.
Monitoring i projekcije klimatskih promje-
na obiluju dokazima o osjetljivosti vodnih
resursa, sa širokim posljedicama na ljudsko
društvo i ekosisteme. Stabilnost i sigurnost
ekonomske situacije bitno zavisi od održi-
vog snabdijevanja i energijom i vodom.
Voda i energija su dva kritična resursa, ne-
razdvojivo i recipročno povezana: proizvod-
nja energija traži mnogo vode, dok su distri-
bucija i tretman vode jednako zavisni od
sigurnog snabdijevanja energijom, i to po
niskoj cijeni. Dakle, voda je potrebna za ge-
nerisanje energije, a energija je neophodna
za isporuku vode – oba resursa ograničava-
ju jedan drugog i oba postaju oskudna i sve
skuplja.
Globalna energijska situacija
i perspektive
Energijski resursi i njihova potrošnja su ve-
oma blisko povezani s kvalitetom okoliša i
drugim vitalnim resursima kao što su voda i
hrana. Zato se energijska situacija mora gle-
dati u tom kontekstu. Od ukupne potrošnje
primarne energije, 40% otpada na struju.
Potrošnja energije u svijetu po sektorima je:
- Industrija, 30%;
- Transport, 29%;
- Stanovanje, 22% i
- Poslovanje, 19%.
Nakon svjetskog pada od 1,1% u 2009, koji
je došao nakon konzistentnog rasta, upo-
treba energije je u 2010. povećana za 5,6%,
kao posljedica djelimičnog oporavka od
krize.
Odnos potvrđenih rezervi fosilnih goriva
prema godišnjoj proizvodnji ostaje približ-
no konstantan: oko 40 godina za naftu (za-
pravo raste od 40 prije 25 godina, na 47 u
2010 !), oko 60 za gas, te preko 120 za ugalj.
Očigledno je da postoje rezerve nafte i gasa
za ovo stoljeće, te uglja za dva ili više stoljeća
(Noam Lior: Sustainable Energy Deve-
lopment: The Present (2011) Situation and
Possible Paths to the Future, SDEWES Con-
Mini elektrana u Mehurićima
21
FONDEKO SVIJET/34/2011.
voda i energija
FONDEKO SVIJET/34/2011.
ference, Dubrovnik, 2011). Katranski pije-
sak i naftni škriljci postaju atraktivniji i sve
se više eksploatišu. Rezerve se procjenjuju
na količine koje vjerovatno prevazilaze kla-
sična nalazišta nafte i gasa. Nuklearne elek-
trane proizvode oko 14% svjetske proizvod-
nje električne energije; broj reaktora rastao
je veoma sporo, ali je nedavna katastrofa u
Japanu dovela do potpunog zastoja u izgrad-
nji i razvoju nuklearnih elektrana. U Ameri-
ci je čak zaustavljena i izgradnja „Yucca Mo-
untain“ skladišta za dugoročno odlaganje
nuklearnog otpada.
Obnovljivi izvori energije mogli bi zadovo-
ljiti barem za dva reda veličine više od da-
našnjih potreba, ali sa nesagledivim poslje-
dicama koje bi iz toga proizašle. Vjetar,
geotermalna i solarna energija, biomasa i
energija iz čvrstog otpada, zadovoljava da-
nas tek 1,8% svjetske potrošnje. Povremene
lažne i nenaučne promocije obnovljivih
izvora energije, u kojima se obično naglaša-
va samo stopa rasta, a ne realistčne, nesub-
vencionirane cijene i sveukupna održivost i
eksternalije, računajući na sentimentalnost
javnosti i ponekad čak nedokazano demoni-
ziranje i praktičan značaj konkurentnih
konvencionalnih izvora energije, mogu jako
mnogo štetiti kredibilitetu ovih vitalno važ-
nih izvora energije (Lior, 2011.).
Najočitiji izazov je porast potreba za električ-
nom energijom (elektro i hibridni automobi-
li, porast standarda u Kini i Indiji), globalno
za 5,9% u 2010, pri tome u Americi za 4,3%,
EU 3,7%, Indiji 6,0% te u Kini najviše, 13,2%.
Kao iznenađujući kuriozitet, u Kini se u pro-
sjeku svake sedmice pušta u pogon jedna ter-
moelektrana na ugalj od 1.000 MW ! Pošto
postoji obilje uglja u Kini, Americi, dijelu
Evrope, Indiji i Australiji, te relativno niska
cijena proizvodnje energije uz bitno smanje-
nje emisija štetnih gasova u postrojenjima s
kombinovanim ciklusom s gasom (CC), ta-
kozvani „čisti ugalj“ je dostojan izazov, odno-
sno alternativa za proivodnju energije u na-
rednih 50 do 100 godina (Lior, 2011.).
voda i hrana
Snabdijevanje svježom vodom i hranom u
svijetu je u krizi. Jednom od 8 ljudi na pla-
neti nedostaje sigurne pitke vode, 1 od 2
nema odgovarajuću odvodnju otpadne
vode i sakupljanja i tretiranja čvrstog otpa-
da, 1 od 7 je veoma pothranjen. Energija,
voda i hrana su jako međuzavisni. Konver-
zija na bio-goriva može značajno ugroziti
proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom,
a sigurno dovodi do povećanja njihovih ci-
jena, posebno ako se radi o većim količina-
ma. Planetarni index života („Living Pla-
net Index“) je od 1970. opao za 30%, a
Ekološki otisak („Ecological Footprint“)
porastao je 2,4 puta u istom periodu. Izgle-
da da na Planeti mnogo brže uništavamo
prirodni okoliš, nego što trošimo resurse
(„We seem to be running out of envi-
ronment much faster than out of resour-
ces“, WWF, Living Planet Report 2010.).
pitanja na koja se moraju
tražiti odgovori
- Koje su potrebe za energijom da bi se voda
zahvatila, akumulirala, preradila, isporuči-
la, te nakon upotrebe tretirala i disponirala,
i to na subregionalnom, državnom i regio-
nalnom nivou?
- Koje će se klimatske i hidrološke promjene
desiti – ekstremni sušni i poplavni talasi,
koji će imati velike implikacije na potražnju
za energijom?
- Kako će razvoj upotrebe, krajnjeg korište-
nja i tretmana voda uticati na potrebe za
energijom?
- Kako će se i koliko moći unaprijediti efika-
snost korištenja i štednje voda, da bi se sma-
njila potrošnja energije?
- Kako se može unaprijediti efikasnost kori-
štenja energije i vode istovremeno?
Gdje je tu BiH ?
Ukupna potrošnja primarne energije u BiH
u 2009. je iznosila 1,49 toe/stanovniku,
dok je svjetski prosjek bio 1,82 toe/stanov-
niku, a zemalja OECD-a 4,64 toe/po sta-
novniku. Potrošnja energije po jedinici
BDP u BiH iznosi 0,77 toe/000 2000$
*
, što
je trostruko više od svjetskog prosjeka (In-
ternational Energy Agency, 2009). Dakle,
energiju rasipamo, približno kao i vodu, jer
je u većini vodovoda u BiH isporučena i
naplaćena količina vode dvostruko manja
od nenaplaćene !
Osnovni elektroenergetski parametri u BiH u
periodu 2006.-2010. (DERK, 2010) pokazuju
da je proizvodnja električne energije u 2010.
u hidroelektranama za 0,6 % premašila proi-
zvodnju u termoelektranama, koja je domi-
nirala prethodnih godina. Proizvodnja u hi-
droelektranama u 2010. je porasla za 22,6% u
odnosu na 2009. Povoljan hidro-energetski
režim je rezultirao povećanom proizvod-
njom, a viškovi električne energije uglavnom
su rezultat smanjenja potrošnje u domaćoj
industriji. Proizvodnja električne energije u
2010. je dostigla 85% prijeratne proizvodnje.
Procjena potencijala obnovljivih izvora
energije u BiH je ohrabrujuća. Može se oče-
kivati povećanje udjela ovih izvora u uku-
pnoj proizvodnji energetskog sektora. Vje-
tropark Mesihovina od 44 MW je u
izgradnji, s očekivanim završetkom počet-
kom 2013. Stupanj iskorištenosti BiH hidro-
potencijala je samo oko 40% procijenjenog
ekonomskog potencijala. Do sada je odo-
breno oko 400 koncesija za izgradnju malih
hidrocentrala. Procenat proizvedene elek-
trične energije iz vodnih resursa u 2010. od
oko 50% čini relativno veoma visok udio
obnovljivih izvora energije.
Povećanje energetske efikasnosti u BiH
predstavlja jedan od najznačajnijih priorite-
ta, jer tu značajno zaostajemo za EU prosje-
kom. Oko 20% BDP u 2008. je utrošeno za
energiju, što je tri puta više od iznosa u ze-
mljama EU (UNDP BiH). 57% energije po-
trošene u BiH u 2008. otpada na zgradarstvo
(domaćinstva i uslužni objekti), što je znat-
no više od EU prosjeka. Primjenom mjera
energetske efikasnosti, potrošnja finalne
energije domaćinstava se može smanjiti do
2020. na 40% i tako približiti aktualnom eu-
ropskom prosjeku. Nadalje, moguće su ušte-
de goriva u sektoru transporta do 2020. od
8% u odnosu na potrošnju iz 2005. (Studija
energetskog sektora BiH, 2008 Modul 12).
Može se reći da je u BiH:
- Proizvodnja i potrošnja energije mala i
neefikasna, samo 32% u odnosu na EU pro-
sjek ili 87% svjetskog prosjeka;
- Korištenje voda je ekstremno malo i neefi-
kasno, samo oko 0,5%, u odnosu na EU pro-
sjek od 20%;
- Tretman otpadnih voda i zaštita izvorišta
pitkih voda je na izuzetno niskom nivou;
- Prirodni resursi (voda, ugalj, vjetar ...) su u
stvari bezvrijedni, ako se ne koriste!
- Razvoj BiH očigledno nije održiv, ali bez
razvoja, ostavljamo sve budućim generacija-
ma, pa nećemo nikada dostići održivi ra-
zvoj!
energija, voda i hrana
su jako međuzavisni.
Konverzija na bio-gori-
va može značajno ugro-
ziti proizvodnju hrane i
snabdijevanje vodom, a
sigurno dovodi do pove-
ćanja njihovih cijena,
posebno ako se radi o
većim količinama.
Mini elektrana u Mehurićima
Akumuliranje energije
akumuliranjem vode, radi
kompenziranja fluktuacija
drugih oblika obnovljivih
izvora energije
(Duić, SDEWES, 2011.).