FONDEKO SVIJET
Naučno popularna revija o prirodi,
čovjeku i ekologiji
Sarajevo, 2011., broj 34, godina XV
Izdavač: Udruženje za podsticanje
uravnoteženog razvoja i kvalitet života
„Fondeko“ Sarajevo
Suizdavač: Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
Upravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso
- Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,
novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik
Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;
dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul -
Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana
Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk
Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik
fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet.
Za izdavača: Halida Vuković
Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:
Mr. Edin Terzić
Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar;
akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.
Mehmed Cero; prof. dr. Aleksandar Knežević;
mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela Petrović,
prof.; doc. dr. Šekib Sokolović;
dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka
Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav
Vujanović, likovni kritičar.
Unos teksta: Admir Tihić
Lektor: Danka Ilić
Korektor: Sabaheta Abadžić
Sekretar redakcije: Zumreta Begović
Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić
laureat Povelje časti UNEP „Global 500“
Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“
Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-
Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54
e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba
Rukopisi, fotografije, diskete
i CD se ne vraćaju.
Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)
Štampa: BLICDRUK Sarajevo
Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.
U skladu sa Zakonom o javnom informisanju,
revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar
medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i
informisanja Kantona Sarajevo kao
nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM
14/99, od 19.05.1999.
Naslovna strana: Hutovo blato, oktobar 2011.
Foto: Stjepan Matić
Posljednja strana: Mladi jastreb
Foto: Muhamed Mehmedić
Ilustracije: Božo Stefanović
Tiraž: 3.000
Revija se štampa na recikliranom papiru
ISSN 1512-634X UDK 574(05)
SADRŽAJ
05
prof. dr. Mirza Kušljugić
postoji li ovdje Kritična Masa?
Ciljevi politika definisanih na novoj
paradigmi su: drastično smanjenje
negativnog uticaja...
11
prof. dr. dubravka Šoljan
planinsKi uKras, dinarsKi
enCijan
Vrsta Gentiana dinarica G. Beck
(dinarski encijan, dinarska sirištara), iz
porodice Gentianaceae, je...
akademik vladimir premec
GvoZdeno drvo
Pri prvom dubljem kontaktu sa
starom, stoljetnom šumom primijetio
sam da je toliko gusta...
42
dr. sc. Mehmed Cero
evropu slijediMo i
BeZ direKtiva
Aktivnosti Sektora za okoliš
Federalnog ministarstva okoliša i
turizma u 2011. godini...
06
prof. dr. tarik Kupusović
četiri stotine KonCesija Za
Male eleKtrane
Voda i energija su dva kritična resursa,
nerazdvojivo i recipročno povezana:
proizvodnja energija...
20
ana Mrdović, dipl. inž. hortikulture
ŠtediŠe na Krovu
Krovnim vrtovima se ponovo
uspostavlja tako važna i neophodna
veza čovjek – priroda, koja...
50
34
39
Mr. edin terzić
vlada i privreda na istoM
ZadatKu
Konačno se i u našoj zemlji uspostavlja
sistem kakav...
vojislav vujanović
od realnoG do spiritualnoG
Nad likovnim djelom Stipe Hamulke
čije su slike posvećene gradu i rijeci i
to je ona interakcija...
1
FONDEKO SVIJET/34/2011.
riječ urednice
alma džinović
P
oštovani čitaoci,
U ovoj zemlji često je poželjno okre-
nuti glavu, ne dizati prašinu, zatvoriti
oči, usta i uši, preći preko svega tek tako, bez
velikih riječi, bez buke i halabuke, bez osvr-
tanja i bilo kakvih reakcija, kao da se ništa
nije ni desilo.A desilo se i dešava, i prolazi
pored nas, a mi samo stojimo, posmatramo
i ne progovaramo. Mislimo tuđom, umjesto
svojom glavom i ništa ne poduzimamo.
Zato želimo da progovorimo i dovoljno gla-
sno i jasno kažemo da Fondeko svijet ne
pripada toj nijemoj javnosti i da je za nas
ovaj sramni čin nedopustiv, zato ga nećemo
oćutati. Bez imalo dramatizacije, bez truni
patetike, najblaže rečeno, zgroženi smo pri-
zorima Hutova blata, frustrirani ljudskim
nemarom, razočarani nebrigom države, a
nijema BiH javnost kulminacija je žalosne
sudbine „ biserne močvare“.
Jedno od najvećih zimovališta ptica u Evro-
pi, Park prirode Hutovo blato, potpuno je
uništen u katastrofalnom požaru koji je iz-
bio u oktobru, kada je preko 80% parka pri-
rode stradalo u vatrenoj stihiji. Za požar je
prema prvim informacijama kriv ljudski
faktor, što implicira ili nemar ili podmetnut
palež, što je najblaže rečeno sramno. Država
šuti i nikom ništa!
Požar je progutao 1350 hektara Parka pri-
rode, jedinstvene submediteranske mo-
čvare Hutovo blato, najvećeg zimovališta
ptica u Evropi, prostor na kojem je prema
posljednjim istraživanjima projekta LIFE
utvrđeno više od 600 biljnih vrsta. Četiri
dana čapljinski vatrogasci su na nepristu-
pačnom terenu obuzdavali požar koji je
divljao u “ visoko zaštićenom području“.
Štete ogromne, neprocjenjive, ne mjere se
brojkama, niti se ko usuđuje. Čekajući da
se oformi komisija koja bi napravila pro-
cjenu, prirodoslovci kažu da će za rekulti-
vizaciju i revitalizaciju Hutova blata tre-
bati i 80 godina. 80 godina! I preko ovog
šokatnog podatka, javnost prelazi ravno-
dušno, osvrtanja nema, reakcije izostaju,
sve tone u zaborav, tek tako. Pitamo se
samo, kada i u kojem trenutku samo ne-
stade sva ona zadivljenost ljepotom krajo-
lika koji je osvojio cijeli svijet svojom pri-
rodnom raznolikošću, neponovljivom,
neprocijenjivom bogatstvu biljnog i živo-
tinjskog svijeta koji je obitavao čudesnim,
beskrajnim dijelovima močvare, Parka
prirode Hutovo blato.
Ali da se vratimo na početak priče i bez ove
kataklizme, zvane požar, Hutovo blato je
bilo prepušteno samo sebi. Perfidno uništa-
vanje trajalo je i odveć dugo. Šta su nam
značile sve konvencije svijeta, to vidimo tek
sada.Nijedna nije spasila močvarnu oazu,
niti može. Ko to može zaštiti nešto od nas
samih, takvih kakvi jesmo!
Indiferentan odnos nadležnih institucija
bio je očigledan, država nije ispunjavala
svoje obaveze prema parku, niti prema
uposlenicima,čuvarima parka, koji mje-
secima nisu dobijali plaću. Iako je njihov
entuzijazam bio nemjerljivo ogroman,
kao i ljubav i briga da se očuva Park priro-
de Hutovo blato, odavno od vlasti zabo-
ravljena „biserna močvara“, stihijski je
propadala, i niko to više nije mogao zau-
staviti.
Bila jednom jedna biserna močvara,
koju zbog vrijednosti i ljepote proglasi-
še Parkom prirode.Oaza u surovom,
škrtom kršu zapadne Hercegovine,
međunarodno priznata, bila je pod
„visokim“ režimom zaštite. A onda,
odjednom, nestade sva ta ljepota živo-
ta u njoj, proguta je plamen i ostade
zgarište.
oaZa
NA ZGARIŠTU
Foto: T. Lukić - Hutovo blato