Slika 31: Nut, boginja neba, daje život suncu čiji zraci sijaju na Hator,
boginju majku zapada.
Slika 32: Nut kao krava.
Slika 34: Ka, simbolizovao je dušu, koja je bila
na suprotnoj strani, odraz u ogledalu tela. Oboje, i
telo i duša, stvoreni su istovremeno.
Slika 35: S vremenom je
Ka postao sinonim za sunčev
disk između dva roga, simbo-
lizujući sunce kao izvor tela
i duha.
33: Hator, boginja majka.
izvan Raja. Ubio ga je brat Set, i njegovo telo, koje je isekao na 14
delova, rasuo je po celom Egiptu.
Posle njegove smrti, njegova žena i sestra, Izida, prišla je bogu
mudrosti, Totu, da potraži savet kako da ponovo sastavi Ozirisa.
Pomoću magične formule uspela je da pronađe delove, umotala ih u
platno i uz pomoć Anubisa ga oživela. Izida se zatim pretvorila u pticu
i odnela vaskrslog Ozirisa u sazvežde Orion. Oziris je postao zvezda
Orion, a Izida, njegova supruga, postala je zvezda Sirijus.
U grobnicama piramida, koje sadrže tekstove, mrtvi faraoni su
nakon ispunjavanja svojih zemaljskih misija isto tako umotavani u platno
(mumificirani) i poistovećivani sa Ozirisom. Ovo je simbolizovalo Ozirisovo
vođstvo preminulog u zagrobni život i vaskrsenje.
Postoje razne varijante ove pojave. U osamnaestoj dinastiji, Oziris je
bio izjednačavan po važnosti sa bogom Ra i kasnije su mu pripisivane osobine
48
Slika 36: Oziris nosi belu krunu i drži pastirski štap, mlatilo i žezlo. Pred
njim su četiri Horusova sina koji stoje na cvetu lotosa dok iza njega stoji
Izida.
svih bogova. Kapela Sokar (Seker), u hramu Setija I u Abidosu, prikazuje
ilustracije Izide koja pronalazi rasparčano Ozirisovo telo, zatim uzima
njegov rastrgnuti penis i oplođava sebe, da bi potom rodila sina Horusa.
Horus se kasnije mnogo puta suprotstavio svom stricu Setu, pokušavajući
da osveti smrt svoga oca Ozirisa. Borba je trajala 80 godina dok Oziris nije
proglašen za vladara podzemlja, Horus proglašen za vladara živih i Set poslat
da vlada pustinjom kao bog haosa i zla. (Još jedan, detaljniji doprinos mitu
dao je grčki pisac Plutarh u svom delu ,,De Idide et Osiride" iz približno
50. godine nove ere, u kojem opisuje da je Izida na trsci pobegla u močvaru
4 9
Slika 37: Izida doji Horusa u močvari od papirusa. Tot (levo) i Ra (desno)
pružaju joj ank. Boginja Sati (krajnje levo) i Nekbet (krajnje desno) donose
darove dugovečnosti, stabilnosti, moći i vladavine Horusa.
Slika 38: Neftida, nebeska
dama, ljubavnica bogova.
50
Slika 39 (gore): Horus sedi na cvetu
lotosa, simbol božanstva, noseći kuku i
mlatač. Kuka, korišćena kao ovčarski
stop, simbolizuje duhovno vodstvo.
Mlatač, korišćen za vršidbu kukuruza,
simbolizuje snabdevanje tela hranom.
Zajedno predstavljaju hranu za dušu
i telo.
Slika 40 (gore): Horus kao soko
ili božanstvo sa glavom sokola, bog
na nebu i zaštitnik faraona.
Slika 41: Egipatski
simbol oka, udjat.
da bi podojila Horusa, daleko od Seta.) Oziris je obično slikan kako nosi
ank, simbol života, u jednoj ruci i žezlo u drugoj; Oziris daje ponovni život,
vaskrsenje i večni život onima koji kontrolišu svoje telo. Izida (slika 36) bila
je Ozirisova žena i sestra. Ona je rodila boga Horusa, sokola. Kao boginja
prirode, imala je svoje mesto na sunčevom brodu pri stvaranju zajedno sa
bogom Ra, koji je danju plovio po nebu. Bila je „očaravajuća dama", nakon
što je uspela da oživi Ozirisa; medutim, mnogo je poznatija kao „božja
majka", prikazivana kako doji Horusa (slika 37).
Set, brat Izide, Ozirisa i Neftide, ubio je Ozirisa. Bio je veoma zao
i opisivan je kao monstruozna životinja. Dugo je bio protivnik Horusa,
Ozirisovog sina, koji se zakleo da će osvetiti smrt svoga oca.
51
Neftida (slika 38) bila je Setova sestra i žena, a kasnije je poštovana
kao majka Anubisa, boga mrtvih. Njena bliskost sa sestrom Izidom zaštitila
ju je od zlih puteva njenog muža. Kao zaštitnica mrtvih često je prikazivana
na sarkofazima novog kraljevstva u predelu glave preminulog (sever), dok
je Izida slikana kod nogu (jug). Takođe je zaštitnica Hapija sa glavom
pavijana, čuvara pluća.
Ostali važni bogovi
Horus (slike 39 i 40) bio je sin Ozirisa i Izide. Njegovo ime je veoma
istaknuto u egipatskoj mitologiji od 3100. godine pre nove ere naovamo.
Bio je soko ili bog sa glavom sokola, takođe različito predstavljan. Egiptolog
E.A. Volis Badž opisao je osam varijanti Horusa:kao mladića (ili lava) sa
glavom sokola; kao dečaka; kao čoveka sa glavom sokola; kao sokola (u
Edfu); kao sokola ili antilopu; sa ljudskim telom i glavom krokodila; kao
slepog sokola; i Ra-Horakti, Horus u dva vidokruga, predstavljajući boga
sunca Ra na svom celodnevnom putovanju preko neba. Kao dodatak tome,
piramidni tekstovi (u Unasu) i Tebina Knjiga mrtvih (Poglavlje CLXXII,
7) opisuju Horusa kao „Horus dva plava oka", „Horus dva crvena oka" i
„Horus jedno crno i jedno belo oko". Predstavljao je božansko kraljevstvo i
stoga su ga smatrali zaštitnikom faraona.
U nameri da utvrdi svoje pravo na nasledstvo, on kreće u osvetu svog
mrtvog oca, Ozirisa. Postoji nekoliko pretpostavki o tome kako je uspeo
u to da ubedi svog strica Seta. Zapisi u šabako kamenu (750. godine pre
nove ere, Britanski muzej) prikazuju Geba kako sudi dvema stranama i
nagraduje Horusa prestolom. Ramesidov papirus (biblioteka Cester Biti
u Dablinu) opisuje kako Ra presuđuje 80-godišnji rat između dve strane,
Slika 42: Četiri Horusova sina posmatraju kako pokojnik ustaje iz
pogrebnog kovčega držeći po jedan ank u svakoj ruci.
52
Dostları ilə paylaş: |