Prostorni plan područja posebnog obilježja dijela sliva akumulacije modrac – prostorna osnova

Koncepcija razvoja tehnološke infrastrukture

1. Saobraćajna infrastruktura

Kroz teritorij Tuzlanskog kantona planirana je trasa autoceste Orašje-Tuzla (Šićki Brod)-Žepče sa priključkom na koridor Vc. Dio planirane autoceste prolazi kroz obuhvat plana a na udaljenosti od cca 2,5 km predviđeno je čvorište Lukavac kojim se omogućava priključenje postojeće putne mreže na autocestu.

Od značajnijih saobraćajnica koje su planirane a prolaze kroz obuhvat plana jeste i magistralna cesta M 1.8 Tuzla-Sarajevo. Na ovu saobraćajnicu u blizini obuhvata predviđeno je priključenje planiranih saobraćajnica obilaznice grada Tuzle i regionalne ceste R 455. Unutar obuhvata nalazi se 1,25 km planirane trase magistralne ceste.

Predviđeno je izmještanje dijela regionalne ceste R-455 u dužini od 7,60 km (unutar obuhvata 5,86 km), kako bi se izbjegao prolaz kroz naseljena mjesta Barice, Šerići i Priluk. Planirano je da se trasa priključi na planiranu trasu magistralne ceste M 1.8. Veći dio trase regionalne ceste predviđene za izmještanje nalazi se unutar obuhvata plana. Dio regionalne ceste koji se napušta a prolazi kroz naselja predviđen je da se pretvori u ulicu i prilagodi obali akumulacije Modrac u cilju razvijanja turizma.

Predviđeno je spajanje sljedećih naselja:

• 
  Bikodže i Caparde lokalnom saobraćajnicom dužine l= 1,28 km koja potputnjakom prolazi kroz trup planirane autoceste. Na ovu saobraćajnicu planirano je projektom autoceste da se priključe servisne saobraćajnice koje su planirane uz trup autoceste i koje imaju funkciju prilaza do parcela uz trasu autoceste
  
• 
  Puračić – Bikodže – Prokosovići lokalnom cestom u dužini od 2,44 km unutar obuhvata i
  
• 
  Bikodže – Caparde unutar obuhvata 450,00 m te dalje izvan obuhvata 927 m.
  

Na istočnom dijelu obale akumulacije i planiran je obaloutvrdni nasip preko kojeg se varijantno predviđa saobraćajnica kojom bi se povezala naselja Kiseljak i Šerići. Planirana saobraćajnica bi omogućila bolju vezu naselja sa suprotnih strana obale akumulacije Modrac. Ukupna dužina saobraćajnice iznosila bi cca 2,0 km. Ona se nalazi u sklopu višenamjenskog platoa koji je planiran osnovnom koncepcijom razvoja.

2. Upravljanje otpadom

Primat u uspostavljanju organiziranog sistema upravljanja otpadom je priključenje što većeg broja korisnika u sistem. Do kraja planskog perioda, on treba biti 100 %.

Sljedeći korak je eliminisanje ilegalnih deponija otpada, koje predstavljaju izuzetan rizik za kvalitet životne sredine, ali i planirane zahvate i sadržaje, koji upravo zbog otpada mogu doći u pitanje. To se može postići jedino uključenjem svih korisnika u sistem organizovanog prikupljanja otpada i edukacijom stanovništva.

3. Elektroenergetika

Postojeća transformatorska stanica 110 kV „Lukavac 1 – Puračić“ trenutno zadovoljava potrebe za snagom u normalnom režimu rada, stoga je planovima razvoja Elektroprenosa BiH planirana zamjena dva transformatora snage 20 MVA sa transformatorima nazivne snage 40 MVA.

Pored navedenog, planirana je rekonstrukcija postojeće trafostanice TS 35/10 kV „Lukavac II“ sa dogradnjom naponskog nivoa 110kV. Trafostanica će se priključiti po principu ulaz-izlaz sa postojećeg dalekovoda 110 kV TE Tuzla – Lukavac.

Nova trafostanica TS 110/x kV će, u odnosu na razmatrano područje, izvršiti preuzimanje dijela konzuma i omogućiti snabdjevanje potrošača zahtjevanom snagom te povećati sigurnost napajanja električnom energijom potrošača. Takođe, rekonstrukcija TS Lukavac 1 i izgradnja TS Lukavac 2 će obezbjediti uslove za uvođenje 20 kV naponskog nivoa za snabdjevanje potrošača.

U slučaju prelaska na snabdjevanje po 20 kV naponu, u konačnici bi se moglo ići na ukidanje TS 35/10 kV Brana Modrac i prebacivanje napajanja konzuma iz TS 110/35/10(20) kV Lukavac 1 i TS 110/35/10(20) kV Lukavac 2 po 10 kV, odnosno 20 kV naponu. Takođe, napajanje cjelokupnog konzuma TS 35/10 kV Turija i Svatovac moguće je iz TS 110/35/20 kV Lukavac korištenjem postojećeg 35 kV voda TS Lukavac-TS Turija-TS Svatovac po 20 kV naponu.

Imajući u vidu namjenu korištenja akumulacije Modrac, utvrđene Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac, potrebno je je istražiti mogućnost povećanja instalisane snage postojeće MHE Modrac.

Izgradnja solarnih elektrana moguća je na postojećim industrijskim objektima, a predlaže se mogućnost ispitivanja iskorištenja energije vjetra na lokalitetu Osoje.

Osim solarnih elektrana,moguća je i proizvodnja manjih količina električne energije iz mikro postrojenja koja bi bila instalirana na postojećim cjevovodima za snabdijevanje industrijskih potrošača vodom iz akumulacije Modrac.

4. Vodna infrastruktura i tretman otpadnih voda

Sistem vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda je jedan od prioriteta izgradnje prostora akumulacije Modrac uopće.

Bazirajući se na rješenjima koje je dala Studija izvodljvosti akumulacije Modrac, planirani sistem odvodnje otpadnih i snabdjevanja stanovništva pitkom vodom da je se kako slijedi:

Naseljeno mjesto	Vodosnabdjevanje	Odvodnja otpadnih voda	Napomena
Prokosovići	Izgradnja novog rezervoara	Izrada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Prokosoviće i Bikodže	Jedno postrojenje za dva naseljena mjesta
	Ugradnja kontrolnih šahtova sa mjeračima	Izgradnja tri sekundarna kolektora
	Proširenje mreže oko vikend naselja i hotela	Izgradnja glavnog kolektora
Bikodže	Izgradnja vodovodne mreže u zonama naseljenog mjesta koje su na većoj nadmorskoj visini	Izgradnja dva sekundarna kolektora	Jedan od kolektora se spaja na postrojenje za prečišćavanje u Prokosovićima
Turija	Izgradnja novog bunara	Izgradnja dva sekundarna kolektora
	Izgradnja rezervoara V = 100 m^3	Izgradnja glavnog kolektora	Glavni kolektor se preko potisnog cjevovoda spaja na kolektor za odvodnju otpadnih voda u Puračiću
Puračić	-	Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda	Prerada otpadnih voda naselja Babice, Turija i Puračić
		Izgradnja dva sekundarna kolektora
		Izgradnja glavnog kolektora
		Izgradnja dva potisna kanala	Lokacija na spoju kolektora iz naselja Turija i Babice
Babice	Proširenje vodovodne mreže i rekonstrukcija dijela mreže	Izgradnja tri sekundarna kolektora
		Izgradnja glavnog kolektora
Poljice	Osposobljavanje izvorišta i filterske stanice Ugar	Rekonstrukcija sekundarne kanalizacione mreže
	Izgradnja nove bušotine za vodosnabdjevanje	Izgradnja dva postrojenja za prešišćavanje otpadnih voda	Tretman otpadnih voda dijela naselja Babice, Priluk, Poljice Gornje i Poljice Donje
		Izgradnja 13 sekundarnih kolektora
		Izgradnja tri glavna kolektora
		Izgradnja potisnih kanala
Kiseljak	Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže	Priključenje svih stanovnika na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda
	Povećanje kapaciteta postojećih izvorišta
Ljubače		Izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Priluk		Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda	Prečišćavanje iz naselja Priluk i Šerići
		Izgradnja pet sekundarnih kolektora
		Izgradnja glavnog kolektora	Kolektor prolazi i kroz naselje Šerići
Šerići		Izgradnja sedam sekundarnih kolektora

Usaglašavanje prioriteta u korištenju voda akumulacije Modrac

Kako je već ustanovljeno da je trenutni bilans vode za cijelog sliva u deficitu, javlja se potreba analiza novih izvora vode. Što se tiče voda za stanovništvo, veliki gubici, kao i veliki broj ilegalnih priključaka su razlog velike potrošnje vode. Industrije bilježe veliki rast poslije rata i potrošnja vode u industrijskom sektoru se utrostručila. Zbog svega navedenog, strategija za rješavanje problema snabdijevanje vodom stanovništva i industrije treba da obuhvati dva segmenta:

1. 
   Rekonstruckija vodovodne mreže gdje su ustanovljeni veliki gubici (preko 15%) kako bi se na taj način smanjila količina izgubljene vode,
   
2. 
   Analiza novih lokacija za izvorišta u slivu i rekonstrukcija starih izvorišta, kao i analiza stvarnih bilansa vode u akumulaciji Modrac,
   
3. 
   Prerada otpadnih voda iz industrija i domaćinstva i korištenje te vode za potrebe industrije.
   

Prvi segment je jako važan, jer nakon rekonstrukcije tačno će se znati količina vode koja je potrebna za vodosnabdijevanje stanovništva. Projekat rekonstrukcije potrebno je podijeliti u više faza prema veličini gubitaka, tako da lokacije gdje su najveći gubici vode budu priorite u rješavanju.

Drugi segment je u velikoj zavisnosti od prvog, jer tek nakon određivanje stvarne potrošnja vode u slivu, kako u domaćinstvima, tako i u industriji, se može racionalno odlučiti o pristupanju istražnim radovima i pronalasku novih izvorišta, kao i traženoj izdašnosti izvorišta.

Treći segment je ključan za snabdijevanje industrije vodom. Naime, investiranjem u izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda industrije i naselja, može se obezbijediti da se voda koja je prerađena, opet bude upotrijebljena kao industrijska voda za navedene industrijske potrošače i na taj način se smanjuje ukupna godišnja potreba za vodom u industriji.

Voda za stanovništvo može biti obezbijeđena iz akumulacije Modrac uz tretman vode koji će dovesti do propisanog kvaliteta vode za piće. Isto tako, prerada vode iz rijeke Spreče i Turije do propisanog kvaliteta vode za piće, je varijantna opcija, koja zahtjeva ulaganje, ali može znatno uticati na smanjenje deficita vode na godišnjem nivou.

Sumarno, predlažu se sljedeće mjere:

1. 
   Rekonstrukcija vodovodne mreže,
   
2. 
   Analiza novih lokacija izvorišta vode unutar obuhvata,
   
3. 
   Rekonstrukcija postojećih izvorišta,
   
4. 
   Analiza i mjerenja godišnjeg bilansa akumulacije Modrac,
   
5. 
   Izgradnja postrojenja za preradu otpadne industrijske vode i recikliranje prerađene vode u industriji,
   
6. 
   Izgradnja postrojenja za preradu pitke vode iz rijeka, radi obezbijeđivanje vode za stanovništvo.
   

Zaštita od voda

Na potezu od Osmaka do Živinica usvojen je rang zaštite na dvadesetogodišnje vode (1/20) sa nadvišenjem od 30 cm (na ovom potezu preovladava poljoprivredno zemljište, bez zna

ajnijih naselja ili privrednih objekata koji mogu biti ugroženi VV rijeke Spreče). Na preostalom dijelu, u širem podruju Živinica, usvaja se rang zaštite na stogodišnje velike vode (1/100) sa zaštitnim nadvišenjem od 80 cm. Provedene analize pokazuju ekonomsku opravdanost ovakvog tehnikog rješenja. Od značajnijih pritoka rijeke Spreče na ovom dijelu toka: Mramorak, Vacetina, Bukovica, Bjelova, Međaši, Dubnica, Mala Spreča sa Gračaničkom rijekom, Oskova sa Gosteljom i Gribaja, samo je za rijeku Gribaju razmatrana mogućnost uređenja prirodnog korita u dužini od oko 5,50 km, uključujući i dionicu kroz naselje Tojšići, dok su u naselju Prnjavor ve realizovani regulacioni radovi, na najurgentnijoj dionici dužine od oko 115 m.

Za zaštitu od poplavnih voda doline rijeke Spreče nizvodno od akumulacije Modrac, uslovno je prihvatljivo tehničko rješenje sa izradom zaštitnih nasipa, mada ni u ovom slučaju nije obezbijeđena potpuna ekonomska opravdanost realizacije predloženog rješenja.

3.