Sveučilište u zagrebu

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Predmet: Utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija te prihvaćanja teme doktorskoga rada i mentora pristupnice:

- Mr. sc. IVANKE BUZOV -

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na svojoj sjednici održanoj 27. listopada 2009. god. članovima stručnoga povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Ivanka Buzov uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija te može li se odobriti tema za izradu disertacije pod naslovom Obrazovanje za okoliš i ekološka svijest: Utjecaj nastavnih programa na promjenu ekološke svijesti studenata u Splitu pod vodstvom mentora dr. sc. Ivana Cifrića, red. prof. Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Nakon što smo pomno i podrobno proučili zaprimljenu dokumentaciju, upoznali se s odgovarajućim zakonskim i drugim primjenjivim propisima te usuglasili stavove, podnosimo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću sljedeće skupno

I Z V J E Š Ć E.

1. 
   ZAPRIMLJENA DOKUMENTACIJA
   

Pristupnica mr. sc. Ivanka Buzov uputila je 16. rujna 2009. god. putem urudžbenog ureda Filozofskog fakulteta (Klasa: 643-02/09-03/78; Urbroj:011-140-09-1) zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija. Pristupnica je uz zahtjev priložila životopis, popis objavljenih radova i preslike radova objavljenih u časopisu Socijalna ekologija, preslike fakultetske i magistarske diplome, potvrdu o sudjelovanju u istraživačkom projektu, sinopsis doktorskoga rada, popunjeni obrazac prijave teme DR. SC.-01 Sveučilišta u Zagrebu, presliku Izjave dekana Filozofskog fakulteta u Splitu o plaćanju troškova pokretanja postupka prijave doktorskoga rada te presliku domovnice.

Na temelju zaprimljenih materijala pristupnice mr. sc. Ivanke Buzov i Odluke (Klasa: 643-02/09-03/78; Urbroj: 3804-140-09-2) Fakultetskog vijeća sa sjednice održane 27. listopada 2009. god. o sastavu povjerenstva za prosudbu i utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata izvan doktorskoga studija te odobrenja teme za izradu disertacije i mentora, stručno je povjerenstvo sačinilo ovo skupno Izvješće i uputilo ga, kako postupak nalaže, na sjednicu Vijeća odsjeka za sociologiju, održanu 13. siječnja 2010. god., a potom i na sjednice Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća.

2. STRUČNA I ZNANSTVENA OSPOSOBLJENOST PRISTUPNICE

Mr. sc. Ivanka Buzov rođena je 1958. god. u Splitu, gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Studij sociologije diplomirala je 1981. god. na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu te stekla zvanje profesora sociologije. Školske godine 2001. pristupnica je završila jednogodišnji poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij „Okoliš: Izazov znanosti, tehnologiji i društvu“ na Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mreži u Beogradu.

Godine 2008., nakon završenog poslijediplomskoga studija Socijalne ekologije pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pristupnica je magistrirala s temom „Socijalni ekofeminizam: Ekofeministički doprinos analizi uzroka ekološke krize i razumijevanju dominacije“, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Branke Galić, izv. prof. Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Time je stekla akademski stupanj i zvanje magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja sociologije, grana posebne sociologije.

Od listopada 2007. godine mr. sc. Ivanka Buzov zaposlena je u suradničkom zvanju asistentice na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu.

Pristupnica aktivno sudjeluje u istraživačkom radu na znanstvenom projektu TITIUS: Porječje Krke – baština i sociokulturni razvoj, gdje se iskazala kao istraživačica i koordinatorica aktivnosti na projektu tijekom 2008. i 2009. godine. Usto, tajnica je uredništva godišnjaka TITIUS.

Dosad je objavila pet znanstvenih radova (3 autorska i 2 koautorska) od kojih su tri kategorizirana kao izvorni znanstveni radovi, jedan kao pregledni znanstveni rad te jedan znanstveni esej. Tri su znanstvena rada tiskana u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije. Usto, pristupnica učestalo stručno prikazuje novoizišle knjige i zbornike u domaćim časopisima te je aktivno sudjelovala i održala nekoliko izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.

Od 2007. god. članica je Hrvatskog sociološkog društva, a od lipnja 2008. god. članica Upravnog odbora udruge Liga za prevenciju ovisnosti Split.

3. OPRAVDANOST I ZNANSTVENI DOPRINOS TEME
Pristupnica u radu kreće s polazišta kako se, pored tradicionalnog obrazovanja o prirodi i za zaštitu prirode, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća započeo razvijati koncept obrazovanja koji se na primjereniji način pokušava suočiti s procesima koja je moderni čovjek pokrenuo u svom okruženju i njihovim posljedicama. Pristupa se izradi posebnih curriculuma odgoja i obrazovanja o okolišu i za okoliš (UN Conference on the Human Environment, 1972, UNESCO Conference on Environmental Education, 1977), koja će razvijanjem znanja o nepatvorenim procesima u prirodi, o mjestu čovjeka u živom svijetu i njegovom odnosu prema ostatku toga svijeta širiti “ekološku pismenost”. Osim toga, nezaobilazni je cilj ove “obrazovne intervencije” utjecati na promjene u ljudskim vrijednostima, stavovima i ponašanjima (I. Cifrić, 2006, 1996, 1993; D. W. Orr, 2004; E. McMillan, 2003; L. Zelezny, 1999; C. F. Leeming et al., 1993; F.I. Disinger, 1982).

Potreba shvaćanja ekološke svijesti kao cilja obrazovanja o okolišu tiče se vrijednosnih orijentacija (D. Bolscho, 1996), pa se jedno od najčešćih pitanja vezano za istraživanje učinaka obrazovanja za okoliš - u kojoj mjeri ono mijenja ekološku svijest učenika/studenata? - usredotočuje na promjene u karakteru vrijednosnog sustava. Usto, ekološka problematika neraskidivo je vezana sa socijalnim, ekonomskim i političkim životom, spremnošću na djelovanje prema okolišu i brizi i odgovornosti za okoliš (Cifrić, I. & Čulig, B. 1987). Drugim riječima, obrazovanje za okoliš trebalo bi vršiti reorijentaciju vrijednosnog sustava, usmjeravajući ga prema ekološki orijentiranom, koje će donošenjem drukčijih odluka doprinijeti izgradnji novog socijalnog realiteta (K. Schleicher, 1989). Odgovarajuće obrazovanje trebalo bi pomoći mladim ljudima da integriraju njihova specijalizirana znanja i kompetencije kako bi nadvladali ekološku krizu (J. Rifkin, 1980).

Istraživanja u svijetu koja su ispitivala promjene u ekološkoj svijesti studenata i razmjerama njihovih preokupacija okolišem ističu pozitivne promjene i razvoj vrijednosnog sustava (pro-ekološke vrijednosti) i stavova (pro-ekološko ponašanje), nakon usvajanja studijskih programa o okolišu (E. McMillan, T. Wright & K. Beazley, 2004; E. McMillan, 2003; V. Mangas, 1997; R. Benton,1993; J. Carpenter, 1981).

U Hrvatskoj su u okviru socioloških istraživanja, relevantnih za ovaj rad, istraživane socijalnoekološke orijentacije studenata (I. Cifrić i dr., 1988 i 1992), ekološka svijest studenata (A. Šundalić & Ž. Pavić, 2007; N, Rončević, J. Ledić i B. Ćulum, 2008), te ekološka svijest mladih (Cifrić, Čulig, 1987). Također su u okviru drugih istraživanja analizirani sadržaji ekološke edukacije (A. Škugor, 2008; V. Turković, 1989; V. Uzelac i dr., 2008, 2000, 1998, 1997).

U svjetlu promicanja teze prema kojoj obrazovanje za okoliš mijenja perspektivu, pomiče fokus s naučenih disciplinarnih i interdiciplinarnih znanja prema promjeni stavova, ponašanja i vrijednosti (Mappin & Johnson, 2005) tj. ekološke svijesti, pristupnica će u doktorskom radu istražiti i pokušati utvrditi promjene u ekološkoj svijesti studenata završnih godina splitskih fakulteta, a posebice onih koji su studiranjem usvojili specijalističke sadržaje o okolišu, u odnosu na ekološku svijest učenika završnih razreda splitskih srednjih škola. U vidu opće hipoteze pretpostavlja se da takvi sadržaji obrazovanja pozitivno utječu na promjene u ekološkoj svijesti, tj. na razvoj pro-ekoloških vrijednosti, stavova i ponašanja.

Predložena tema izrazito je aktualna, a njezina opravdanost leži u nastojanju da se predstavi što cjelovitiji, znanstveno utemeljen prikaz utjecaja nastavnih programa na stavove i ponašanje srednjoškolske i studentske populacije u Splitu. Očekuje se izvorni znanstveni doprinos rada u obliku: a) istraživačkog izvješća o učincima nastavnih sadržaja na ekološku svijest mladih u Splitu; b) analize zastupljenosti sadržaja o okolišu u postojećim nastavnim programima te budućim smjernicama za razvoj koncepata obrazovanja za okoliš. U praktičnom smislu, zaključci istraživanja moći će poslužiti svim akterima koji sudjeluju u kreiranju i primjeni posebnih curriculuma odgoja i obrazovanja kao okvir za oblikovanje obrazovnih koncepata i provjere njihovih učinaka u primjeni.

4. ZNANSTVENO SITUIRANJE TEME
Tema doktorskoga rada formativno spada u znanstvenu granu posebnih sociologija, poglavito u Sociologiju obrazovanja i Socijalnu ekologiju. S obzirom na to da će disertacija i planirano istraživanje uglavnom biti bazirano na kvantitativnom nacrtu te da će se osloniti na spoznaje iz dosadašnjih relevantnih empirijskih istraživanja o ekološkoj problematici i obrazovnim konceptima u tom području, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, potreban je adekvatan stručan nadzor, što je uvaženo prilikom odabira članova povjerenstva te, posebice, mentora.

5. MIŠLJENE I PRIJEDLOG POVJERENSTVA
Na osnovu zaprimljene i analizirane dokumentacije, stručno povjerenstvo izvješćuje Vijeće poslijediplomskih studija i Fakultetsko vijeće o činjenicama i daje stručno mišljenje i prijedlog:

- Pristupnica je stekla znanstveni stupanj magistra društvenih znanosti iz znanstvenog polja sociologije, grana posebne sociologije;

- Pristupnica ima objavljen najmanje jedan znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije;

- Pristupnica sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu u trajanju dužem od godinu dana;

- Predložena tema doktorskoga rada znanstveno je opravdana;

- Osnovni znanstveni doprinos rada jest razumijevanje značaja i razvijanje koncepta obrazovanja za okoliš u Hrvatskoj, poglavito onih nastavnih sadržaja na kojima se oblikuju pro-ekološki stavovi, vrijednosti i ponašanja;

- Filozofski fakultet u Zagrebu ovlaštena je institucija za polje i granu kojemu pripada tema doktorskoga rada (polje sociologija, grana posebne sociologije);

Predloženi mentor stručnjak je odgovarajućih kompetencija za uspješno vođenje pristupnice pri izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija.

Stručno povjerenstvo stoga konstatira da pristupnica mr. sc. Ivanka Buzov u potpunosti udovoljava uvjetima članka 51., st. 1. Zakona o visokim učilištima te predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da usvoje ovo izvješće i odobre izradu doktorskoga rada izvan doktorskoga studija, pod naslovom Obrazovanje za okoliš i ekološka svijest: Utjecaj nastavnih programa na promjenu ekološke svijesti studenata u Splitu pristupnice mr. sc. Ivanke Buzov te da se za mentora imenuje dr. sc. Ivan Cifrić, redoviti profesor Odsjeka za sociologiju.
Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof. (predsjednik povjerenstva)

Dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof. (član povjerenstva)
Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof. (član povjerenstva)

Mr.sc. Ivanka Buzov Fakultetsko vijeće

21000 Split Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatske mornarice 22 Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ I EKOLOŠKA SVIJEST:

Utjecaj nastavnih programa na promjenu ekološke svijesti studenata u Splitu
Znanstveno područje: društvene znanosti

Znanstveno polje: sociologija

Znanstvena grana: posebne sociologije

1. 
   Teorijska podloga rada
   

Pored tradicionalnog obrazovanja o prirodi i za zaštitu prirode, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća započeo se razvijati koncept obrazovanja koji se na primjereniji način pokušava suočiti s procesima koja je moderni čovjek pokrenuo u svom okruženju i njihovim posljedicama. Pristupa se izradi posebnih curriculuma odgoja i obrazovanja o okolišu i za okoliš (UN Conference on the Human Environment, 1972, UNESCO Conference on Environmental Education, 1977), koja će razvijanjem znanja o nepatvorenim procesima u prirodi, o mjestu čovjeka u živom svijetu i njegovom odnosu prema ostatku toga svijeta širiti “ekološku pismenost”. Osim toga, nezaobilazni je cilj ove “obrazovne intervencije” utjecati na promjene u ljudskim vrijednostima, stavovima i ponašanjima (I. Cifrić, 2006, 1996, 1993; D. W. Orr, 2004; E. McMillan, 2003; L. Zelezny, 1999; C. F. Leeming et al., 1993; F.I. Disinger, 1982). Potreba shvaćanja ekološke svijesti kao cilja obrazovanja o okolišu tiče se vrijednosnih orijentacija (D. Bolscho, 1996), pa se jedno od najčešćih pitanja vezano za istraživanje učinaka obrazovanja za okoliš - u kojoj mjeri ono mijenja ekološku svijest učenika/studenata? - usredotočuje na promjene u karakteru vrijednosnog sustava. Ekološka problematika neraskidivo je vezana sa socijalnim, ekonomskim i političkim životom, spremnošću na djelovanje prema okolišu i brizi i odgovornosti za okoliš (Cifrić, I. & Čulig, B. 1987). Drugim riječima, obrazovanje za okoliš trebalo bi vršiti reorijentaciju vrijednosnog sustava, usmjeravajući ga prema ekološki orijentiranom, koje će donošenjem drukčijih odluka doprinijeti izgradnji novog socijalnog realiteta (K. Schleicher, 1989). Odgovarajuće obrazovanje trebalo bi pomoći mladim ljudima da integriraju njihova specijalizirana znanja i kompetencije kako bi nadvladali ekološku krizu (J. Rifkin, 1980).

Istraživanja u svijetu koja su ispitivala promjene u ekološkoj svijesti studenata i razmjerama njihovih preokupacija okolišem ističu pozitivne promjene i razvoj vrijednosnog sustava (pro-ekološke vrijednosti) i stavova (pro-ekološko ponašanje), nakon usvajanja studijskih programa o okolišu (E. McMillan, T. Wright & K. Beazley, 2004; E. McMillan, 2003; V. Mangas, 1997; R. Benton,1993; J. Carpenter, 1981).

U Hrvatskoj su u okviru socioloških istraživanja, relevantnih za ovaj rad, istraživane socijalnoekološke orijentacije studenata (I. Cifrić i dr., 1988 i 1992), ekološka svijest studenata (A. Šundalić & Ž. Pavić, 2007; N, Rončević, J. Ledić i B. Ćulum, 2008), te ekološka svijest mladih (Cifrić, Čulig, 1987). Također su u okviru drugih istraživanja analizirani sadržaji ekološke edukacije (A. Škugor, 2008; V. Turković, 1989; V. Uzelac i dr., 2008, 2000, 1998, 1997).

Prihvaćajući sve prisutniju tezu prema kojoj obrazovanje za okoliš mijenja perspektivu, pomiče fokus s naučenih disciplinarnih i interdiciplinarnih znanja prema promjeni stavova, ponašanja i vrijednosti (Mappin & Johnson, 2005) tj. ekološke svijesti, u radu će se istražiti promjene u ekološkoj svijesti studenata završnih godina splitskih fakulteta, a posebice onih koji su studiranjem usvojili specijalističke sadržaje o okolišu, u odnosu na ekološku svijest učenika završnih razreda splitskih srednjih škola. U vidu opće hipoteze pretpostavlja se da takvi sadržaji obrazovanja pozitivno utječu na promjene u ekološkoj svijesti, tj. na razvoj pro-ekoloških vrijednosti, stavova i ponašanja.

2. 
   Uže područje rada
   

Analiza sadržaja nastavnih programa općih i stručnih predmeta u splitskim srednjim školama i specifičnih studijskih programa u svezi s okolišem na fakultetima Sveučilišta u Splitu, povezat će se s empirijskim istraživanjem ekološke svijesti učenika i studenata. Takav pristup omogućava dobivanje odgovora na glavno pitanje ovog istraživanja vezano za (ne)vidljivost utjecaja obrazovanja na ekološku svijest.

3. 
   Ciljevi/problemi istraživanja
   

1. 
   Istražiti ekološku svijest učenika završnih razreda u splitskim srednjim školama i studenata završnih godina splitskog Sveučilišta, te identificirati promjene u razini i dimenzijama ekološke svijesti apsolvenata u odnosu na maturante, nakon usvajanja preddiplomskih i diplomskih studijskih programa.
   
2. 
   Analizirati zastupljenost sadržaja o okolišu u nastavnim programima.
   
3. 
   Utvrditi u kojoj mjeri obrazovanje utječe na promjene u ekološkoj svijesti, te u kom pravcu bi trebalo razvijati koncept obrazovanja za okoliš.
   

4. 
   Metodološki postupci
   

U istraživanju će se primijeniti kvalitativni i kvantitativni metodološki pristupi. Obrazloženje koncepta obrazovanja za okoliš i određenje pojma ekološke svijesti ostvarit će se pregledom i analizom referentne literature o obrazovanju za okoliš i dosadašnjih istraživanja o ekološkoj svijesti učenika i studenata u svijetu i u Hrvatskoj.

Metodom analize sadržaja obradit će se nastavni sadržaji općih i specijalističkih predmeta u srednjoškolskom obrazovanju i na studijima Sveučilišta u Splitu.

Empirijsko istraživanje o ekološkoj svijesti učenika završnih razreda splitskih srednjih škola i studenata završnih godina fakulteta Sveučilišta u Splitu provesti će se metodom ankete, na reprezentativnom uzorku, kao i na izdvojenom namjernom uzorku studenata specijalističkih studija o problematici okoliša. Za tu svrhu izradit će se upitnik s nekoliko skupina pitanja (percepcija okoliša i ekoloških problema, vrijednosne orijentacije, odnos i ponašanje prema okolišu). Rezultati će biti obrađeni pomoću statističkih programa za društvene znanosti. Rezultati među stajalištima grupa testirat će se analizom varijance, a testovi statističke značajnosti prosječnih rezultata skupina provesti će se t-testom, odnosno post-hoc testom, u zavisnosti od varijable. Stavovi prema okolišu mjerit će Likertovom ljestvicom za mjerenje stavova.

5. 
   Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos
   

Rad bi u cjelini predstavljao doprinos razumijevanju značaja razvijanja koncepta obrazovanja za okoliš u Hrvatskoj, a posebice onih nastavnih sadržaja na kojima se oblikuju pro-ekološke vrijednosti i stavovi. Paraleno istraživanje nastavnih sadržaja i ekološke svijesti s primijenjenim metodama istraživanja predstavlja doprinos istraživačkoj praksi u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja mogu biti korisni za razvijanje postojećih nastavnih programa kao i nacionalnog programa obrazovanja za okoliš.

U Zagrebu, 10. rujna 2009.

Potpis mentora: Potpis kandidata:

Prof. dr. Ivan Cifrić, red. prof. Ivanka Buzov

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Zagreb, Ivana Lučića 3

Zagreb, 12. siječnja 2010.

VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA